Zelenilo podiže i cijenu stana

Kalezić kaže da danas imamo slučajeve da DUP-ove rade firme koje nemaju iskustva, nego samo iznos koji ponude na tenderu
1413 pregleda 0 komentar(a)
Siti kvartu fali zelenilo, Foto: Boris Pejović
Siti kvartu fali zelenilo, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 17.04.2019. 20:34h

Profesorica Jelisava Kalezić kazala je da su se na prostoru Kruševca poštovali propisi i nikada nijesu smjele da se naprave nove stambene zgrade u blizini, odnosno na obodu parka.

“To je bila zaokružena cjelina kojoj je namjena bila zona sa centralnim djelatnostima. Tu nije smjelo da bude nove gradnje”, istakla je Kalezić.

Ona je pojasnila da je bivši gradonačelnik prije 15 godina “vješto putem šoping metode” donio novi plan za to područje.

“Kolega koji je radio taj novi plan bio je začuđen kada je naišao na sloj humusa na tom području, on nije znao da postoji, iako je završio fakultet, doduše ne neki prestižni, ali diploma, je diploma”, istakla je Kalezić.

Ona je pojasnila da je park na Kruševcu građen planski i da je volovskim kolima dovožena zemlja, ističući da se čak i tada vodilo dosta računa o gradnji.

Kalezić je kazala da danas imamo slučajeve da DUP-ove rade firme koje nemaju iskustva, odnosno da to nije bitno, nego samo iznos koji ponude na tenderu.

“Ne može Ministarstvo održivog razvoja i turizma da bude nosilac izrade planova. Možete tamo da odvojite kancelariju za taj odjeljak, ali to nije to. To je kompleksan posao”, istakla je Kalezić.

Predstavnik organizacije KOD, biolog Vuk Iković istakao je da je potrebno da se ideje realizuju, odnosno da se planovi ne izvitopere.

On je je to pojasnio na primjeru DUP-a “Zabjelo 8”, gdje u dokumentaciji piše da je planirano dosta zelenila.

“Ali u praksi, to možda neće biti tako, odnosno te površine što su namijenjenje za zelenilo mogu u praksi postati nešto drugo. Zbog toga je potrebno da se ideje, koje su dobre realizuju i u praksi”, kazao je Iković.

On je istakao da je osim obnove zelenog fonda u Podgorici i drugim gradovima, neophodno da razvijamo i urbane bašte i da se podstiče individualna proizvodnja.

“Potrebno nam je zelenilo, jer je opšte poznata činjenica da što je više zelenila, grad je zdraviji. Manja je i stopa kriminala što je više zelenila”, istakao je Iković.

Sa konstatacijom Ikovića da je manje kriminala što je više zelenila, saglasila se i profesorica Kalezić, koja je istakla da je to poznata činjenica.

“Urbano zelenilo amortizuje brojne nedostatke. Mnogi će radije izdvojiti stotinu eura više za kvadrat stana, koji je u blizini parka”, istakla je Kalezić.

Ona je kazala da su ranije stasavale generacije koje su se razvijale u stabilne ličnosti, jer su upravo živjele u jednoj sredini koja je planski građena i imala sve potrebne sadržaje.

Bonus video: