Novim portalom Glas građana e-Peticije uspjela su da se riješe samo osnovna pitanja, dok i dalje postoje ozbiljna ograničenja u obezbjeđenju dvosmjerne komunikacije između građana i Vlade, smatraju u nevladinoj organizaciji Grin houm /Green Home/.
Portal www.epeticije.gov.me ponovo je aktivan od 2. aprila, a odlukom Vlade broj potrebnih potpisa smanjen je sa šest hiljada na tri hiljade.
Izvršna direktorica Grin houma, Nataša Kovačević, smatra da takva odluka Vlade neće doprinijeti većem aktiviranju građana da na taj način pokušaju da dođu do rješenja problema koje identifikuju u društvu.
„Koncept e-peticije predstavlja izuzetan potencijal za bolju komunikaciju između građana i nadležnih ministarstava, koji donosi učešće većeg broja građana u procesu donošenja odluka i uvođenju neposredne demokratije u društvu“, kazala je Kovačević agenciji MINA.
Ona je navela da je svaki građanin Crne Gore na taj način u mogućnosti da artikuliše problem i pokrene peticiju na jednostavan način, gdje se dalje u jednom javnom prostoru tema može diskutovati, davati mišljenja i predlagati zakonska rješenja.
„Sigurno da će platforma, zbog olakšanog pristupa prikupljanju podrške i smanjenju broja potrebnih potpisa biti nešto više korištena od NVO, ali se ne očekuje bitno veće učešće građana“, smatra Kovačević.
Prema njenim riječima, razlog za izostanak aktivnog učešća građana u vladinom donošenju odluka je nedovoljna motivisanost.
Kovačeviće je podsjetila na izvještaj RCC, Balkanski barometar za 2017. godinu, koji pokazuje da 45 odsto ukupnog stanovništva u regionu čak i ne raspravlja međusobno o vladinim odlukama, samo pet odsto komentariše Vladine odluke na društvenim mrežama, a tri odsto je učestvovalo u javnim raspravama.
„Kao ključni razlog se navodi da 47 odsto ljudi smatra da pojedinac ne može uticati na odluke koje donosi Vlada, 24 odsto se plaši javnog eksponiranja, a 23 odsto je navelo kako ih nije briga“, dodala je Kovačević.
Ona je kazala da je prethodni portal Vlade za e-peticije iz 2011. godine bio nefunkcionalan, uz brojne tehničke i društvene neprimjerenosti i ograničenja.
„Sa novim portalom uspjela su se riješiti samo osnovna pitanja, dok i dalje postoje ozbiljna ograničenja u obezbjeđenju dvosmjerne komunikacije građani – Vlada i ocjene zadovoljstva građana ovim mehanizmom“, ocijenila je Kovačević.
Portal, kako je podsjetila, ne važi za inicijative vezane za lokalna pitanja i jedinice lokalne samouprave, kao ni za Skupštinu Crne Gore.
„Vlada se tim mehanizmom obavezuje da će peticija koja prođe propisanu procedure, stići na razmatranje, a stepen ozbiljnosti razmatranja i eventualnog usvajanja date inicijative će govoriti o efektivnosti e-peticije“, rekla je Kovačević.
Ona je navela da je Grin houm najviše koristio neformalne međunarodne portale za peticije, poput Change.org ili Avaaz.
Kovačević je podsjetila da su, na primjer, za uvođenje moratorijuma na istraživanje nafte i gasa iz podmorja prikupili osam hiljada potpisa, o čemu je jedno poslaničko pitanje bilo postavljeno na Premijerskom satu i time je zatvorena peticija.
Sa druge strane, kako je navela, za obustavljanje gradnje na Skadarskom jezeru (Porto Skadar Lake) predato je 13 hiljada potpisa.
„Koji takođe nijesu bili uvršteni u dnevni red Skupštine, niti smo dobili konkretan odgovor iz Vlade, ali smo uz međunarodnu žalbu Bernskom Sekretarijatu i druge komunikacije ostvarili kumulativni pritisak da se projekat obustavi“, dodala je Kovačević.
Na pitanje da li bi savjetovali građanima da koriste e-peticije, i u kojim slučajevima, ona je rekla da u duhu jačanje demokratske inicijative i učešća, građani treba da se što više aktiviraju i da se, kroz sada olakšani pristup ili jednim klikom sa telefona i računara, udružuju i pokreću inicijative.
„Portal e-peticije je prilagođen za pitanja koja su u nadležnosti Vlade, pa sve one peticije koje su upućene direktno na djelokrug rada Vlade imaju više šanse za detaljnije razmatranje. Pri tom se mora prikupiti tri hiljade potpisa za 60 dana, što je ograničavajuća činjenica“, precizirala je Kovačević.
Kada je riječ o inicijativama usmjerenim prema Skupštini, lokalnim samoupravama ili na više adresa nadležnih institucija sistema, jedino rješenje je iniciranje prikupljanja potpisa građanske podrške na ulicama.
„Ovaj način jeste teži, ali obezbijeđuje informisanje grupa koje manje koriste internet i društvene mreže, stvarnu povezanost pojedinca sa inicijativom, kao i sopstveno, odnosno fizičko upravljanje i usmjeravanje inicijative i vezane baze podataka i obezbjeđenjem“, pojasnila je Kovačević.
Poslovnikom Skupštine propisano je da, ako je parlamentu podnijeta inicijativa za donošenje zakona, predsjednik Skupštine je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona.
„Dakle, svaka inicijativa za podnošenje predloga zakona, bez obzira na formu i broj prikupljenih potpisa građana, biće primljena u pisarnici i Skupštini Crne Gore“, kazala je Kovačević.
Ona je navela da su lični podaci potrebni za validnost potpisa građana ime i prezime, jedinstveni matični ili broj lične karte.
„Shodno članu 93, stav dva, Ustava Crne Gore, šest hiljada birača, preko poslanika koga ovlaste, ima pravo predlaganja zakona“, dodala je Kovačević.
Bonus video:
