UTVRĐEN PREDLOG ZAKONA O SLOBODI VJEROISPOVIJESTI

Odluka Vlade: Vjerske objekte "bez papira" poslije 1918. vraćaju državi

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, tim predlogom zakona utvrđuju se jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način rješava se pitanje državne imovine
7963 pregleda 52 komentar(a)
Sa sjednice Vlade, Foto: Vlada Crne Gore
Sa sjednice Vlade, Foto: Vlada Crne Gore

Svi vjerski objekti koji su bili imovina Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina.

To je predviđeno Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je utvrdila Vlada na današnjoj sjednici.

Kako je saopšteno iz Vladine službe za odnose sa javnošću, tim predlogom zakona utvrđuju se jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način rješava se pitanje državne imovine.

„Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.

„Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore“, ističe se u saopštenju.

Tokom diskusije o Predlogu zakona, predsjednik Vlade Duško Marković ukazao je na istorijski značaj tog zakonskog teksta.

„Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija, naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države“, rekao je on.

U tom cilju, kako je istakao Marković, ovaj zakon je izuzetno važan.

Kako je naveo, on predstavlja završni korak na istorijskom putu kulturne emancipacijie Crne Gore.

„Njim garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države,“ saopštio je premijer.

Kako se navodi, Predlog zakona usaglašen je sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u toj oblasti, Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.

Predlog zakona će, prije usvajanja u Skupštini, biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji.

Kako je saopšteno, riječ je o veoma liberalnom zakonu, koji obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon u ovoj oblasti u okruženju.

Predlog zakona je utvrđen na bazi Nacrta iz 2015. godine, nakon razmatranja više stotina stranica komentara, diskusija na brojnim javnim skupovima i iscrpnih pojedinačnih konsultacija sa vjerskim zajednicama.