Pljevljaci još 1936. uživali u aero-mitingu, danas bez aerodroma uprkos obećanjima

Industrijski centar na sjeveru danas je bez aerodroma uprkos obećanjima bivšeg gradonačelnika Filipa Vukovića, a avioni su tamo slijetali i polijetali prije osam decenija
2046 pregleda 4 komentar(a)
Mjesto na kojem je planirana gradnja aerodroma, Foto: Goran Malidžan
Mjesto na kojem je planirana gradnja aerodroma, Foto: Goran Malidžan

Prvi aero-miting u Pljevljima održan je 28. avgusta 1936. na Pljevaljskom polju, mjestu gdje je tadašnja lokalna vlast namjeravala da izgradi aerodrom.

Iako je ideju aktuelizovao bivši gradonačelnik Pljevalja Filip Vuković 2006. godine, tokom predizborne kampanje za predsjeničke izbore, aerodrom do danas nije izgrađen.

Događaj iz 1936. ujedno je i prvi aero-miting u sandžačkom kraju, a tadašnja beogradska štampa prenijela je da se okupilo više od pet hiljada građana iz cijelog Sandžaka, koji su došli kako bi prvi put izbliza vidjeli avione i uživali u akrobacijama pilota.

Na mitingu su učestvovala četiri aviona, dva vojna iz Sarajeva i po jedan Središnjeg odbora i Akademskog aero-kluba iz Beograda.

Pored raznih akrobacija, iskakanja iz aviona padobranom sa visine od 1.000 metara, lova na balone, bilo je organizovano letjenje za zainteresovane građane.

Prema medijskim izvještajima, članovi Aero-kluba plaćali su 30 tadašnjih dinara da bi letjeli, a ostali građani 40.

Za one koji su imali mjesto za sjedenje, ulaz se naplaćivao pet dinara, stajanje je bilo tri, a za djecu dva dinara.

Odmah po okončanju pozdravnog govora tadašnjeg predsjednika Mjesnog odbora Dragiše Golubovića koji je isticao značaj vazduhoplovstva u miru i ratu, počela su prvi letovi.

Sav novac koji je prikupljen od ulaznica bio je namijenjen za kupovinu zemljišta za aerodrom u Pljevljima. Nije poznato da li je i gdje tada kupljena zemlja za izgradnju aerodroma.

Tokom predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2006. godine, Vuković je najavljivao gradnju aerodroma na mjestu Đulina guka, na rekultivisanoj površini kopa Potrlica pljevaljskog Rudnika uglja.

Opština je platila i izradu glavnog projekta izgradnje aerodroma, ali ideja sa kojom je pred građane često izlazila tadašnja vlast nikada nije realizovana.

Aerodrom je prvoj fazi trebalo da bude travnat sa poletno-sletnom stazom dužine 960 i širine 30 metara.

Projektovan je parking za avione, hangar, mala benziska pumpa, prostor za restoran i za rad kluba, parking za automobile, pristupna saobraćajnica i heliodrom.

U drugoj fazi trebalo je da se asfaltira poletno-sletna staza, na koju bi mogli da slijeću avioni do dvadeset putnika, sportski i mali poslovni avioni.

Izgradnja aerodroma, kako je govorio Vuković, trebalo je da doprinese tehničkom, prirodnom i društvenom napretku Pljevalja, boljoj povezanosti, a služio bi i za hitne intervencije, transport bolesnika, zaštitu od požara.

Devedesetogodišnji Bauk letio sa praunukom

Naročitu pažnju privukao je najstariji posjetilac, devedesetogodišnji starac Bauk Zdravković koji se toga dana navodno provozao avionom i na let oko Pljevalja poveo i četvorogodišnjeg praunuka.

Zbog velikog interesovanja publike za letjenje avionom, aero-miting koji je počeo u osam sati ujutro, zavšen je tek oko 17 časova.

Aero-miting je organizovao pljevaljski Aero-klub, u saradnji sa klubovima iz Sarajeva i Beograda.

Mjesni odbor Aero-kluba “Naša krila” osnovan je u Pljevljima 21. oktobra 1926. godine, a jedan od glavnih inicijatora bio je profesor Vladislav Vlatko Samardžić, koji je u toku Prvog svjetskog rata 1916. pohađao avijatičarsku školu u Francuskoj.

Bonus video: