"Kreativna" tumačenja prava državnih institucija vrijeđaju pravničku profesiju i urušavaju legitimitet i legalitet institucija i još jednom su pokazala vrlo nizak nivo vladavine prava u Crnoj Gori, ocjena je profesora Đorđija Blažića na navode Sudskog savjeta da ne postoje zakonska ograničenja koja bi onemogućila da predsjednici sudova budu birani u više od dva mandata.
"Ako je tako kako su ‘tumačile’ institucije, onda su besmisleni instituti ograničenja madata i ograničenja izbora javnog funkcionera. Nema diskontinuiteta sudske vlasti od Ustava 2007. do danas, pa se samim tim raniji mandati moraju računati kao uslov i ograničenje izbora nosilaca sudskih funkcija svih nivoa. U suprotnom, ulazimo u besmislenost navedenih instituta”, kazao je on "Vijestima".
Blažić neosnovanim smatra i obrazloženje da nema "retroaktivne" primjene zakona, jer se, kako je kazao, “zakon se i ne primjenjuje retroaktivno u oblastima javnog prava i izbora državnih nosilaca funkcija, vec dominantno u ostvarivanju ličnih prava i sloboda građana.
"U ‘kreativnom’ tumačenju institucija to znači da za predsjednike sudova, ali i sve državne funkcionere koji se biraju na mandat i uz ograničeni izbor, izmjenama zakonske norme svaki put kad nekom ističe mandat možemo da obezbijedimo doživotnu funkciju predsjednika suda ili druge državne funkcije? Čemu onda služe institut ograničenja madata i ograničenja izbora sudija? Očigledno ničemu, osim da se oni zloupotrijebe i da se fingiraju demokratija i vladavina prava”, kazao je Blažić.
Sudski savjet nedavno je izabrao predsjednike pojedinih osnovnih sudova, iako su oni već na tim dužnostima bili po dva i više mandata - predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, za tu funkciju već je biran sedam puta, dok je Zahitu Camiću, predsjedniku Osnovnog suda u Rožajama, ovo šesti mandat.
Prema ocjeni Savjeta, "Zakon o Sudskom savjetu i sudijama ne sadrži bilo koju odredbu po kojoj bi se prilikom izbora predsjednika sudova uračunavali mandati na koji su oni birani prije stupanja na snagu zakona".
Treći mandat mogla bi da dobije i aktuelna predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja je i jedini kanditat na konkursu za tu funkciju.
Više nevladinih organizacija, među kojima Akcija za ljudska prava, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Institut alternativa… uputili su ranije pismo predsjedniku Sudskog savjeta Miladinu Vukčeviću u kojem navode protivljenje načinu na koji Savjet tumači Zakon i Ustav.
Podsjetili su da je amandmanom na Ustav koji je stupio na snagu 2013. godine propisano da "isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta”, te da je Izmjenama i dopunama zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz 2016. isto propisano i za izbor predsjednika sudova.
Sudski savjet je krajem maja zaključio da su kandidature predsjednika sudova koji su već dva ili više puta obavljali dužnost validne, i da bi primjena odredbi u odnosu na njih značila povratnu primjenu zakona koja je Ustavom zabranjena. Iz civilnog sektora su ocijenili da se može očekivati da će isto tumačenje biti primjenjeno i na kandidaturu Vesne Medenice, koja je dva puta birana za funkciju predsjednice Vrhovnog suda.
"Protivimo se takvom tumačenju Ustava i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Smatramo da ovdje nema mjesta primjeni pravila o zabrani retroaktivnosti jer povratnog dejstva zakona u ovom slučaju nema”, navodi se, pored ostalog, u pismu NVO Vukčeviću. Blažić poručuje da Zakon ne može biti iznad Ustava.
"Zakon ne može da mijenja ustavnu odredbu o ograničenju mandata i ograničenju izbora”, kazao je on.
Iz pokreta #oduprise ranije su najavili da će, u slučaju trećeg izbora Medenice, u okviru pravnog poretka započećeti postupke, koji će ih legitimisati da taj slučaj iznesu pred sud u Strazburu.
Iz dijela stručne javnosti nakon toga su se čule ocjene da to nije moguće, jer je odluka Sudskog savjeta o izboru predsjednika konačna i da pravo žalbe imaju samo oni kojima je povrijeđeno neko pravo ili pravni interes.
Iz pokreta #oduprise, međutim, ne odustaju.
"Svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristranim i zakonom ostanovljenim sudom. Tako piše u Ustavu. Osporićemo odluku Sudskog savjeta kojim je povrijeđeno naše pravo da imamo zakonom ustanovljen sud", najavili su organizatori građanskih protesta.
Pravnik Budislav Minić takođe kaže da nije moguće osporiti odluke o izboru predsjednika sudova. Poručuje da je sve "igrarija Sudskog savjeta, koji je u funkciji onoga što partije u izvršnoj vlasti rade da održe svoje ljude na čelu sudova, tužilaštva i posebno predsjednicu Vrhovnog suda". Minić upravo Medenicu i optužuje za stanje sudstva kakvo jeste.
Na pitanje kako je moguće da je aktuelna predsjednica Vrhovnog suda i jedini kandidat za tu funkciju, on je kazao da je eventualnim protivkandidatima vjerovatno skrenuta pažnja da ne konkurišu. Podsjetio je i da bi samo u slučaju da postoje i drugi kandidati, a Medenica bila izabrana treći put, postojala mogućnost žalbe za obaranje takve odluke. Mogućnost žalbe ima sudija Predrag Krstonijević, kao protivkandidat za predsjednika Osnovno suda u Kotoru, gdje je za tu funkciju osmi put izabran njegov kolega Branko Vučković.
"Pitanje je da li Krstonijević smije da se žali, a da ne trpi represije. Žalbom ne bi napao samo odluku o izboru Vučkovića, već posredno i odluku o izboru Medenice", kazao je Minić "Vijestima".
Prva žena Vrhovni sudija u Crnoj Gori, Emilija Durutović, nedavno je ocijenila da zakonsko ograničenje izbora na dva mandata “znači da se smatra da svježinu treba donijeti neko treći”.
"Posao ne možete obavljati rutinski, a mnogo toga postane rutina, prestane biti izazov", kazala je nedavno ona.
Bonus video:
