IZ MANS-A UKAZUJU NA "SMIJEŠNO MALE" KAZNE

Haos u koritu Tare plaćen manje od 20.000 eura

Komentarišući podatke Uprave za inspekcijske poslove, iz MANS-a poručili da dovoljno govore o odnosu države prema “Suzi Evrope”
7516 pregleda 2 komentar(a)
Izmijenjeno i korito rijeke, Foto: MANS
Izmijenjeno i korito rijeke, Foto: MANS

Za četiri godine, koliko traje izgradnja autoputa, ekološki inspektori su više od 60 puta posjetili gradilište i podnijeli više zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, ali su nadležni kaznili kinesku kompaniju CRBC i podizvođače sa ukupno manje od 20.000 eura.

To se navodi u odgovoru Uprave za inspekcijske poslove (UIP) na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, kojim su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tražili podatke o kontrolama i kaznama u vezi sa izgradnjom autoputa Bar-Boljare, na dionici Smokovac-Uvač-Mateševo.

Iz MANS-a su ocijenili da ti podaci dovoljno govore o odnosu države prema Tari, te daju odgovor na pitanja kako je uopšte, tokom radova na izgradnji autoputa došlo do ugrožavanja korita te rijeke

“Ekološka inspekcija izvršila je 68 inspekcijskih nadzora, tokom kojih je ukazivala na utvrđene nepravilnosti i utvrđivala rokove za njihovo otklanjanje, donijela dva zaključka o administrativnom izvršenju rješenja novčanom kaznom u iznosima 3.000, odnosno 3.500 eura, te podnijela 17 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima zbog nepravilnosti”, navodi se, pored ostalog, u odgovoru Uprave, na čijem je čelu Alija Košuta.

Nepravilnosti na koje su ukazivali inspektori se, kako je objašnjeno, prvenstveno odnose na “sprovođenje mjera zaštite životne sredine”. Inspektori su, takođe, Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine podnijeli zahtjev za dodatne mjere remedijacije za rijeku Taru.

Na zahtjeve inspektora, kako se navodi u odgovoru, sudovi za prekršaje donijeli su rješenja za tri podnijeta zahtjeva i subjekte nadzora kaznili u ukupnom iznosu od 11.000 eura za pravno, a 1.600 eura za odgovorno lice.

“Statistički podaci o tome koliko je ekološka inspekcija puta posjetila gradilište autoputa u posljednje četiri godine dovoljno govore, ne samo o tome koliko je kontrola tog projekta bila važna za državu, već prije svega daje i odgovor na pitanja kako je uopšte došlo do devastacije Tare tih razmjera”, kazao je “Vijestima” Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.

Dodajući da se podaci koje su dobili od UIP odnose na broj kontrola od početka izgradnje autoputa i na sva gradilišta, te da se samo dio od navedenih 68 odnosi na kontrole gradilišta u blizini Tare.

“Sve i da je drugačije, iznosi kazni koje su dosuđene CRBC-u i njegovim podizvođačima smiješno su mali kada se ima u vidu šteta koja je pričinjena. Smatram da je ovakva ‘kaznena’ politika koju je sprovodila država, direktno stimulisala CRBC i ostale izvođače da nastave sa devastacijom prirode, jer nema sumnje da su ovoliki troškovi kazni neuporedivo manji od troškova sprovođenja mjera zaštite životne sredine”, ocijenio je Milovac.

Podsjetio je i da se, kada je u pitanju sprovođenje mjera zaštite životne sredine, u posljednjem UNESCO izvještaju “eksplicitno navodi da će izgradnja autoputa čak i nakon primjene tih mjera, na određenim mjestima ostaviti trajno vidljive posljedice”.

“Kolika je cijena tih ‘trajnih poljedica’ još nije poznato, ali sudeći po onome što imamo kao zvaničan podatak iz ekološke inspekcije, nema ozbiljnijeg napora da se CRBC ozbiljnije sankcioniše za kršenje zakona”, kazao je on. Dodao je i da nije poznato na šta se odnose do sada izrečene kazne.

“Jer ekološka inspekcija i dalje odbija da javnosti stavi na uvid šta je i kada kontrolisala na autoputu, kakve su mjere izrečene i protiv koga konkretno”, rekao je Milovac.

Na štetu koja se pričinjava Tari upozorila je i Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju o Crnoj Gori.

“Nadležni bi trebalo tačno da procijene i spriječe moguće negativne uticaje po životnu sredinu gradnje u nacionalnom parku Skadarsko jezero i na rijeci Tari u kontekstu gradnje auto-puta Bar-Boljare”, piše u dijelu izvještaja koji se tiče poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene.

Dok se u prošlogodišnjem traži da se “preduzmu mjere”, Brisel traži da se sada “preduzmu hitne mjere” na očuvanju i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih oblasti i potencijalnih Natura 2000 staništa kao što je, između ostalih, Tara.

Preporučujemo za Vas