KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV BURZANOVIĆA I SLUŽBENIKA MINISTARSTVA KULTURE

Falsifikatima kriju manjak u Narodnom muzeju

Aleksandar Berkuljan sumnjiči lice iz Ministarstva kulture za falsifikovanje i iznošenje netačnih podataka, a člana Državne komisije da je zloupotrijebio položaj i službena ovlašćenja
8071 pregleda 23 komentar(a)
Aleksandar Berkuljan, Foto: Luka Zeković
Aleksandar Berkuljan, Foto: Luka Zeković

Dugogodišnji radnik Narodnog muzeja Crne Gore Aleksandar Berkuljan podnio je juče cetinjskom Osnovnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv lica iz Ministarstva kulture zbog sumnje u falsifikovanje i iznošenje netačnih podataka u Izvještaju o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore /br. 07-3983 od 28. decembra 2017. godine, 07-3394 od 6. jula 2018. godine i 07-6163 od 17. januara 2019. godine“, odnosno onoga ko je sačinio takozvanu „skraćenu verziju“ podnesenu na usvajanje Vladi Crne Gore 27.06.2019. godine, rađenu na osnovu „Izvještaja o radu Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije javne ustanove Narodni muzej Crne Gore za period od 14. februara - 10. juna 2019. godine”, kojeg potpisuje predsjednik Komisije, dr Radomir Jurić. Berkuljan je krivičnom prijavom obuhvatio i člana Državne komisije, istoričara Slavka Burzanovića, zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj i službena ovlašćenja.

“Vijesti” juče nisu uspjele da stupe u kontakt sa Slavkom Burzanovićem, iz Ministarstva kulture tvrde da Berkuljan nije upoznat sa propisima o radu Vlade i da muzejsku profesiju i rad Državne komisije komentariše lice koje nije ekspert i nema adekvatna zvanja.

Berkuljan tvrdi da su iz tzv. „skraćene verzije“ (verzije Ministarstva kulture) izostavljeni svi bitni podaci u vezi sa davno utvrđenim i ponovo potvrđenim masovnim manjkovima u Narodnom muzeju, zabilježenim kako u dokumentaciji ranijih direktora NMCG, tako i u Jurićevom izvještaju na osnovu Izjašnjenja odgovornih lica iz revizionih komisija Istorijskog muzeja i Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja.

“Radi se o preko 5000 originalnih dokumenata, zatim nekoliko stotina do par hiljada jedinica registraturne građe, i raznom ličnom i teškom naoružanju, koje je, prema policijskom dosjeu bivšeg šefa cetinjske kriminalistike Đoka Maslovarića, samo dijelom obuhvaćeno (8 od 31 komada ukradenog i preinačenog naoružanja). Jurićev izvještaj je objavljen tek pošto je ‘skraćena verzija’ predstavljena Vladi u formi gdje se govori o svemu ostalom, ali ne i o sadržaju Izjašnjenja i navedenim manjkovima, što upućuje na namjeru da se oni prećute. Na taj način je stvorena kriva slika o ukupnom broju i vrsti nedostajućih muzejskih predmeta i dokumenata, a javnost i Vlada u datom trenutku su uskraćeni su za validne činjenice”, navodi Berkuljan u krivičnoj prijavi.

On Burzanovića tereti “zbog štetne, zlonamjerne, netačne i krajnje neutemeljene tvrdnje izrečene na konferenciji za štampu u Ministarstvu kulture 01.07.2019. godine, koja je prenešena u crnogorskim medijima”, “čime se praktično tvrdi da su sve dosadašnje radnje po pitanju prijavljivanja i dokazivanja muzejskih manjkova laž”.

Godinu i po nakon što je Berkuljan, muzejski tehničar, podnio prvu krivičnu prijavu zbog nestanka više hiljada predmeta iz Narodnog muzeja, Državna komisija za nadzor nad postupkom revizije saopštila je u ponedjeljak da problem postoji. Međutim, njihov Treći polugodišnji izvještaj koji su predstavili na Cetinju pokazao je da su razmjere problema neuporedivo manje nego što Berkuljan tvrdi. Prema tvrdnji Radomira Jurića, predsjednika Državne komisije, “nedostaje 106 predmeta u Etnografskom muzeju i 25 predmeta u Umjetničkom muzeju”.“Neki od tih predmeta postoje, među ovima koje smo mi tražili postoje u muzejima. Dakle, sve informacije koje cirkulišu u javnosti o nedostatku predmeta, nisu osnovane”, kazao je Slavko Burzanović, član Državne komisije.

“S obzirom na činjenicu da su manjkove muzejskih predmeta i dokumenata po osnovu kojih je nastala osnovna krivična prijava konstatovale komisije za revalorizaciju 2013. i reviziju Biljarde 2009. a ne ja, kao i da se ‘informacije koje cirkulišu’, poput priloga o nedostajućim topovima, zasnivaju na podacima u vezi s Istorijskim muzejom, koji su potvrđeni u Jurićevom Izvještaju okačenom na sajtu Ministarstva kulture, Burzanovićeva izjava predstavlja neistinu, ciljanu zloupotrebu ‘autoriteta’ člana DK i manipulaciju javnošću i činjenicama o stanju muzejskih fondova, čime je nanijeta direktna šteta javnosti, mojem ugledu i kredibilitetu, ali i i čitavom procesu revizije muzejskog materjala.Takav postupak istovremeno navodi na sumnju u prave namjere članova DK kao državnog radnog tijela, posebno zbog činjenice, da niko od prisutnih članova Državne komisije, počev od njenog predsjednika Radomira Jurića, nije odreagovao na neistinite i neutemeljene Burzanovićeve tvrdnje, iako su po službenoj dužnosti morali znati makar šta su sami napisali i objavili na sajtu Ministarstva kulture”, navodi Berkuljan.

U obrazloženju prijave, Berkulan navodi da je u sklopu Izvještaja o radu Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije javne ustanove Narodni muzej Crne Gore za period od 14. februara –10. juna 2019. godine, objavljenom na sajtu Ministarstva kulture 28.06.2019, na stranama 10 i 11, kao i na strani 31, u okviru stavke VI. „Predmeti koji nedostaju na osnovu izvještaja RK, a koje nijesu završile reviziju”, izneseni su podaci o Izjašnjenjima odgovornih lica iz komisija za reviziju Istorijskog muzeja i Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja, dobijeni na njegov zahtjev, a proslijeđeni preko Radne grupe kojom predsjedava Predrag Malbaša, kada je potvrđen manjak preko 5000 originalnih istorijskih dokumenata bivšeg muzeja NOB, 8 pištolja, 10 od 13 neinventarisanih komada teškog naoružanja (topova) i registraturne građe za cijelu jednu godinu (od 800 do mogućih 2400 dokumenata).

“S druge strane, autor „IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI ZAKLJUČAKA VLADE CRNE GORE /br. 07-3983 od 28. decembra 2017. godine, 07-3394 od 6. jula 2018. godine i 07-6163 od 17. januara 2019. godine“, pominjući na strani 6 samo konstataciju da „Izvještaj sadrži popis korišćene dokumentacije, a naročito one koju je dostavio Državnoj komisiji Aleksandar Berkuljan (zavedeno pod brojem 01-4554/2 od 20.12.2018. godine), kao i tražena izjašnjenja predsjednika revizionih komisija (izjašnjenje Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja na arhivsku građu iz 1986, Komisije za reviziju muzejskog materijala u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja - organizaciona jedinica Stalna postavka)“. Podaci o kojima je riječ, govore o velikom kumulativnom manjku, istorijske građe i značajnih predmeta, a njihovo izostavljanje u datom kontekstu ima isto značenje kao i saopštavanje poluistine ili neistine”, tvrdi Berkuljan.

Dokaz da član Državne komisije Slavko Burzanović vrši zloupotrebu manipulišući podacima na Konferenciji za štampu u ponedjeljak 1.jula, po Berkuljanovom mišljenju nalazi se u činjenici, koja je Burzanoviću, Juriću i ostalim članovima Državne komisije od početka veoma dobro poznata - da tvrdnju o „nedostatku samo 130 predmeta“ u Narodnom muzeju“ demantuje upravo Izvještaj o radu Državne komisije, kojeg su sami sačinili, gdje su konstatovani veliki manjkovi po više osnova i izvora, a ne samo u vezi sa Umjetničkim ili Etnografskim muzejom.

“Tamo je objavljen i nalaz komisije iz 1987. godine, koja je tada konstatovala manjak od oko 4700 muzejskih predmeta. U knjizi, odakle su podaci preuzeti, govori se i o 5 slika Pera Počeka, koje su prema navodima ‘ukradene iz Muzeja 1988. godine’, a koje niko do sada nije uvrstio u reviziju. A da li je manjak u Umjetničkom muzeju ‘samo 25 predmeta’, kako rekoše ‘autoriteti’ na konferenciji za štampu, možda govori ipak najbolje dio revizionog izvještaja Umjetničkog muzeja, ‘koji mi je poslala dobra vila’”, stoji u obrazloženju.

“Ako nešto ‘nije trebalo da se nađe u izvještaju’, onda ga nije trebalo ni stavljati, ali to ne znači da ono što jeste objavljeno u vezi sa preko 7000 jedinica muzejske građe i predmeta nije vrijedno i da, kao takvo, ne zaslužuje tretman kao ‘130 predmeta’, koji se netačno ističu kao ‘jedini manjak’. Ovako ispada da Državna komisija jedno piše, drugo priča, a svemu od situacije do situacije daje različitu interpretaciju, uz amin Ministarstva. Podaci o pomenutim manjkovima u Istorijskom muzeju i Arhivskom odjeljenju bili su poznati Državnoj komisiji davno, većim dijelom još u julu i novembru prošle godine, za što postoje svi dokazi, ali se sve do sada Državna komisija nije javno izjašnjavala niti o tome obavještavala Vladu i javnost”, zaključuje Berkuljan.

Revizija će biti dovršena po najvišim standardima

“Ministarstvo kulture je u svom izvještaju, dalo rezime aktivnosti Državne komisije i pregleda postupanja u sprovođenju nadzora nad ovim procesom, posebno završenih revizija u Etnografskom i Umjetničkom muzeju, koje se detaljnije opisuju u izvještaju Komisije. Naglašavamo da se cjelokupna revizija odvija transparentno, u skladu sa propisima, uz konstantan nadzor Državne komisije. Svi podaci, kao i prikupljena dokumentacija o radu Državne komisije su dostupni javnosti i korišćeni su u dosadašnjem radu komisije. Konačne evidencije o stanju i broju muzejskih predmeta, muzejske dokumentacije, bibliotečke i arhivske građe, se očekuju do kraja ove godine. Shodno navedenom, Ministarstvo kulture će i u narednom periodu nastaviti da pruža punu podršku ovom procesu i pratiti realizaciju zaključaka Vlade Crne Gore.

ATakođe, očigledno je da zaposleni u Narodnom muzeju nije upoznat sa odgovarajućim propisima o radu Vlade Crne Gore, kao što je očigledno i da muzejsku profesiju i rad Državne komisije komentariše lice koje nije ekspert i nema adekvatna zvanja, iako je na određenim poslovima u ovom muzeju radio više decenija. Istovremeno, najoštrije osuđujemo pravljenje neprimjerenog pritiska na rad članova Državne komisije, kao i iznošenje neprovjerenih i zlonamjernih podataka. Dakle, bez obzira na sve pritiske, prosec revizije u Narodnom muzeju će se finalizovati u skladu sa najvećim standardima do kraja tekuće godine kada ćemo imati pravi presjek stanja”, navodi se u reagovanju Ministarstva kulture.