Malinari nezadovoljni novom ponudom

Preduzeće “Interfood 35” daje 1,15, a proizvođači tvrde da samo troškovi proizvodnje iznose 1,2 eura
1254 pregleda 2 komentar(a)
Još nema dogovora, a maline zrele, Foto: Jadranka Ćetković
Još nema dogovora, a maline zrele, Foto: Jadranka Ćetković

Preduzeće “Interfood 35” iz Rožaja, najveći otkupljivač plodova na sjeveru, ponudilo je juče otkupnu cijenu maline za 1,15 eura po kilogramu, a ta cijena važi za uzgajivače iz Mojkovca, Andrijevice i Bijelog Polja, čije su lokalne samouprave dale subvencije od 10 centi.

To bi značilo da bi malinari iz tih opština mogli kilogram prodati po ukupnoj cijeni od 1,25 eura, ali im, kako su naveli, ta cijena nikako ne odgovara, jer samo troškovi proizvodnje iznose 1,2 eura po kilogramu.

Direktor preduzeća “Interfood 35” Božo Bulatović je kazao da cijena maline za opštine koje nisu dale subvencije ne može biti viša od 1,2 eura.

“Naravno, malina iz drugih opština će morati da se transportuje specijalnim vozilom koje će saobraćati na više lokacija, jer ukoliko neko, recimo iz Mojkovca, doprema malinu svojim vozilom, to više nije malina, naročito ne prve klase”, kazao je Bulatović.

Malinari su ogorčeni što ove godine neće dobiti nikakvu pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a jedan dio njih je, zbog velikih problema u gajenju, uništio malinjake i zasadio druge kulture.

Prije par dana, hladnjačari iz Bijelog Polja su ponudili otkupnu cijenu od 95 centi, što je za malinare neprihvatljivo.

Zbog problema sa kojima se susreću, malinari su juče poslali pismo ministru poljoprivrede Milutinu Simoviću, tražeći pomoć.

Nakon pregovora u Ministarstvu u petak, hladnjačari iz Bijelog Polja su povisili cijenu na 1,1 euro po kilogramu.

Predsjednik Udruženja “Malina Polimlja” Andrija Delić kazao je ranije “Vijestima” da je cijena proizvodnje jednog kilograma po hektaru 75 centi, dok su troškovi branja dodatnih 45 centi.

“Posljednje tri godine stalno smo u minusu. Možemo da shvatimo da je loše bilo prošle godine, jer je maline bilo mnogo svuda u Evropi, a slično je bilo i u Srbiji, a i roba je bila slabijeg kvaliteta. I mi možemo da pretrpimo i godinu, dvije u minusu, ali već treću godinu smo prinuđeni ili da ugasimo malinjake, da ih počupamo, jer ne možemo dalje da fukcionišemo, nemamo sredstava”, kazao je ranije ”Vijestima” Delić.

Zbog svih problema, sve je veći broj poljoprivrednika koji se odlučuju za neku drugu granu, najviše njih je otišlo u jagodare, a neki su krenuli sa sadnjom paprike.

Bonus video: