PRUŽI MANJE – DAJ VIŠE

Dnevni centar "Defendologija": Što više djece koja prose da se skloni sa ulice

Tačan broj djece koja prose se ne zna, ali oni su svakodnevna pojava na ulicama crnogorskih gradova. Prosjačenje je posebno naglašeno u ljetnim mjesecima, u vrijeme turističke sezone, i u većim gradskim sredinama
494 pregleda 0 komentar(a)
Pruži manje daj više, Foto: Printscreen
Pruži manje daj više, Foto: Printscreen

Dnevni centar za djecu i porodicu „Defendologija“ nastavlja svoju stalnu „borbu“ da što više djece koja prose skloni sa ulice, ali i odrasle upozori da time što dajući novac pomenutoj djeci vrlo često ne čine dobro, pošto isti uglavnom završi kod onih koji su maloljetnike natjerali da prose.

„Novac dat djeci koja prose vrlo često ne čini ništa dobro za njih. Djeca od to novca nemaju koristi, već su žrtve zloupotrebe i zlostavljanja. Novac uzimaju njihovi eksploatatori, a djeca su i dalje i gladna i žedna. Donirajte hranu, odjeću, igračke, obuću, direktno ugroženoj djeci i porodicama”, poručili su iz Defendologije.

Njihova redovna aktivnost, “Pruži manje-daj više” je samo je jedan od mehanizama u borbi protiv prosjačenja i ima za cilj skretanje pažnje javnosti na načine pomoći ugroženoj djeci i porodicama.

Tačan broj djece koja prose se ne zna, ali oni su svakodnevna pojava na ulicama crnogorskih gradova. Prosjačenje je posebno naglašeno u ljetnim mjesecima, u vrijeme turističke sezone, i u većim gradskim sredinama.

“Defendologija je jedini dnevni centar u Crnoj Gori koji direktno radi sa djecom ulice, a cilj je da se javnosti ukaže na teškoće i rad tih mališana, koji su često i pravno nevidljivi, doživljavaju različite oblike nasilja, torture, ne pohađaju školu, a najčešći eksploatatori su im roditelji", riječi su direktorice Defendologije, Jelene Milić.

U Defendologiji, centru koji je dobio licencu od Ministarstva rada i socijalnog staranja, od 338 djece evidentirano je oko 25 mališana koja su se bavila ili i danas prosjače.

Osim djece iz Crne Gore, a uglavnom je riječ o pripadnicima romske i egipćanske nacionalnosti, primjetan je, kako je naveo Stejt department u poslednjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2017.godinu, i veći broj mališana uzrasta do 16 godina koji je stigao iz susjednih zemalja, uglavnom Kosova i Srbije. Ambasada SAD-a je krajem prošle godine, u istraživanju o najgorim oblicima dječijeg rada navela da u Crnoj Gori još nema „programa za sistematsko rješavanje prisilnog rada djece na ulici, prinudnog prosjačenja ili seksualne eksploatacije“.

Sredinom prošlog mjeseca predstavljen je protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici, čije donošenje je inicirao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u saradnji i uz podršku organizacije Save the children. Dokument razrađuje postupanje nadležnih organa, ustanova i organizacija u cilju unapređenja zaštite pomenute kategorije djece, a usaglasila su ga ministarstava unutrašnjih poslova, pravde, rada i socijalnog staranja, obrazovanja, zdravlja i Uprava policije.

Preporučujemo za Vas