Organizacija KOD, u okviru Inicijative 100.000 stabala, trenutno navodnjava drveće koje su posadili krajem 2018. i početkom ove godine.
Nina Pantović, članica Organizacije KOD, kaže da se stabla navodnjavaju jednom sedmično.
"Do sada su zasađena 1.334 stabla, a na jesen nastavljamo sa akcijom sadnje", saopštavaju iz KOD-a.
" Ovaj period, pored nalivanja i pripreme za naredne aktivnosti, koristimo i za dodatnu komunikaciju sa građanima - čime bi trabalo da se osnaži i dodatno ukorijeni Inicijativa 100.000 stabala. Organizovali smo patrole za navodnjavanje, koje pretežno čine stanari ulica gdje su zasađena stabla i članovi Organizacije KOD. Napominjemo da je održavanje zelenila u Podgorici obaveza doo „Zelenilo“ Podgorica. Mi smo se zvanično obratili “Zelenilu” sa zahtjevom da u sklopu redovnih aktivnosti vrše navodnjavanje ovih stabala, a u dopisu smo naznačili lokacije onih novoposađenih. Kako nijesmo dobili povratnu informaciju o brizi novozasađanih stabala od ovog preduzeća, a zatim se uvjerili na licu mjesta da se ona ne navodnjavaju, počeli smo sa sedmičnim zalivanjem drveća. Prvo zalivanje je organizovano 20. juna, a ovih dana se vrši peto po redu”, kaže Pantovićeva.
Ona ističe da vodu uzimaju najčešće od stanara, jer na većini lokacija u gradu ne postoje javne česme, a veći broj postojećih nije u funkciji.
“Za sada se većina stabala primila. Ukupan broj stabala koji se nije primio je manji od 3 % što je ispod projektovanog gubitka stabala nakon prve sezone sadnje - što od suše što zbog lošeg stanja konkretne sadnice”, kaže Pantovićeva.
Osim uobičajene ljetnje suše i obezbjeđivanja dovoljno vode, otežana okolnost za primanje biljaka je loš kvalitet zemljišta.
“Tokom izgradnje stambenih i poslovnih objekata građevinskim otpadom bivaju zatrpane planirne zelene površine. Tako prilikom vađenja rupa za stabla nailazimo na slojeve betona, opeke, stiropora i plastike debiljne i do jedan metar. Ovaj sloj otpada prekriven je slojem 10 do 20 cm plodne zemlje koja nije dovoljna ni za travnatu vegetaciju, a kamoli za drveće. Ta plodna zemlja je donesena sa nekog drugog lokaliteta. Tako smanjivanjem uticaja betona na jednom mjestu smanjujemo vrijednost i plodnost drugog. Tako malo treba pa da sve bude sačuvano i zeleno, ali nečija pohlepa guta ono što nam je posljednje ostalo. Ovo je uzrokovano neodgovornim izvođenjem građevinskih radova, neodgovornom kontrolom i odobravanjem objekata za upotrebu”, ističe članica Organizacije KOD.
Pantovićeva ističe da su zbog takvih okolnosti sadili vrste drveća koje su najmanje zahtjevne po pitanju vlažnosti i kvaliteta zemljišta kao što je recimo košćela.
“Bez obzira na predispozicije vrste drveća, potrebno je uložiti napor tokom prve dvije godine kako bi stablo postalo samostalno. Zato ko želi da doprinese inicijativi 100.000 stabala može se javiti Organizaciji KOD kako bi što veći broj zelenih stabala dočekao prvu jesenju kišu. Naravno, stabla koja nisu uspjela ćemo obnoviti, jer smo istrajni u naporu da dobijemo što više drveća”, kaže Pantovićeva.
Dok se ne uspostavi automatski sistem navodnjavanja u gradovima gdje je prisutna mediteranska klima, biće potrebno ulagati dodatne napore radi ozelenjavanja naših urbanih zona.
“Zato “Zelenilo” treba da opravda svoje ime, a ne da pravda svoju (ne)odgovornost lošim vremenskim prilikama.
Kakvo je stanje po pitanju održavanja i uređenja zelenila u glavnom gradu govori sljedeći podatak: “Zelenilo” Podgorica je 2015. godine imalo oko 115.000 eura troškova za nabavku robe, sirovine i materijala za upravljanje zelenim površinama, dok je na plate potrošeno oko 966.000 eura - taj odnos govori sve. Tolika cifra za plate nije sporna – to je novac koji pripada zaposlenima samo što istim tim zaposlenima treba dozvoliti da rade posao za koji su plaćeni - dakle, ulaganja u održavanje zelenih površina moraju biti mnogo veća”, ističe Pantovićeva.
Bonus video:
