Samo nekoliko dana pošto se albanski premijer Edi Rama na društvenoj mreži Fejsbuk pohvalio fotografijama rušenja jedne od brojnih malih hidroelektrana (mHE) u toj državi, ekološki aktivisti su njegovu navodnu volju da stane na kraj hidroenergetskim projektima, negirali novim fotografijama “zarobljene” Cijevne, rijeke koja donjim tokom protiče kroz Crnu Goru.
“Cijevna je osuđena je na doživotni zatvor! Bila je jedna od najlepših rijeka koje smo imali, ali je više nećemo imati. Mještani koji su je štitili od raznih napadača nisu je mogli zaštititi od osvajačkih vladara. Rijeka će teći čeličnim cijevima i glavne atrakcije u oblasti Keljmend više neće biti”, napisao je, pored ostalog, Abdulah Diku, stručnjak za zaštitu životne sredine.
Na albanskom dijelu Cijevne je, kako su “Vijesti” objavile u oktobru prošle godine, planirana je izgradnja više mHE. Prema nezvaničnim podacima, u pitanju je čak 14 takvih projekata.
Iz Vlade Crne Gore tada je saopšteno da ih albanske kolege nikad nisu konsultovale o tim planovima, a kazali su i da o namjerama gradnje mHE na Cijevni informacije nisu dobili ni tokom zajedničke sjednice dvije vlade, početkom juna prošle godine u Skadru.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) prije deset mjeseci tražilo je od albanskih kolega informaciju o izgradnji mHE na Cijevni na teritoriji te države, ali i kompletnu dokumentaciju o uticaja na životnu sredinu.
“Albanija bi kada dobije dopis trebalo da postavi rok do kada Crna Gora, njena zainteresovana javnost i njeni stručnjaci treba da sačine mišljenje i komentare, i nakon toga mi bismo vratili Albaniji taj dokument i čekali njihovo izjašnjenje o tome u kojoj mjeri su uzeli u obzir naša mišljenja”, kazala je Marina Miketić iz MORT-a 5. oktobra 2018.
Iz resora Pavla Radulovića kasnije su kazali i da su sa kolegama u Albaniji do kraja januara obavili diplomatsku i tehničku komunikaciju, da su se usaglasili da će “u duhu dobrih susjedskih odnosa usaglasiti stav oko održivog upravljanja ovim zajedničkim vodnim resursom”.
Javnost nikad nisu upoznali sa detaljima te komunikacije, niti je ikad odgovoreno da li su od albanskih institucija dobili traženu dokumentaciju o projektima izgradnje mHE na Cijevni.
U međuvremenu, u februaru ove godine, albanska ministarka za energetiku i infrastrukturu Belinda Baluku najavila je da će zaustaviti izgradnju novih HE i pokrenuti istragu o 182 dozvole izdate za izgradnju 440 postrojenja. Tada je kazala da je “vrijeme da se analizira politika ohrabrivanja gradnje mHE i definiše strategija za budućnost”.
“Potreban nam je balans između ekonomskog razvoja i zaštite prirodnih bogatstava, koja su nešto najvrednije što Albanija ima”, rekla je tada Baluku i dodala da bi šteta koju su neke od mMHE izazvale, mogla da nadmaši svaku ekonomsku dobit.
Premijer Albanije Edi Rama tako je nedavno na Fejsbuku objavio fotografije rušenja jednog od postrojenja, a uz fotografije srušene mHE, napisao je da za nadležne u toj državi njihovo ne mHE znači upravo to - ne mHE.
“Dali smo riječ. Ova mHE ne može da bude sagrađena ovdje i ne, neće ni biti”, napisao je Rama.
Ramina objava obradovala je ekologe u Crnoj Gori, koji su pohvalili potez albanskog premijera i nazvali ga pravim “liderom”.
Ekolozi u Albaniji, međutim, ne misle tako. Aktivista Olsi Nika, koji je učestvovao u najvećim kampanjama protiv izgradnje mHE u toj državi, kazao je “Vijestima” da je Ramina objava samo propaganda.
“To je samo propaganda, ništa ozbiljno”, rekao je on.
Da je tako, potvrđuje i Abdulah Diku nedavnom objvom fotografija Cijevne na društvenim mrežama.
“Šta god da oni kažu, ne vrijedi… Prelijepa Cijevna koja je ovdje tekla hiljadama godina, zaustavljena je od varvarske ruke ljudi koje je hranila, davala im ime i slavu. Tako umire turizam i bilo koja druga prilika za razvoj ovog područja. I sve to samo kako bi ojačali oligarhe, koji kradu od našeg bogatstva. Sigurno su u pitanju ljudi bez pameti, jer nema drugog objašnjenja za ono što čine”, napisao je on. Iz Vlade Albanije “Vijestima” nije odgovoreno na pitanja u vezi sa Raminom objavom i planiranim rušenjima mHE u toj državi. Nisu odgovorili ni na pitanja u vezi sa statusom odgovora crnogorskim kolegama u vezi sa Cijevnom…
Cijevna dijelom protiče kroz Albaniju, a dijelom i to većim, kroz Crnu Goru i vlade tih država su, prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO),u obavezi da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola.
Kanjon Cijevne prije dvije godine proglašen je u Crnoj Gori spomenikom prirode.
Bonus video:
