"Dugo radno vrijeme, stres i niske zarade najčešći su uzroci zbog kojih ljekari odlaze"

“Prema najoptimističnoj prognozi Evropske komisije članice EU će se već 2020. godine suočiti sa deficitom od čak 230 hiljada ljekara”, rekla je Popović Samardžić
1607 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 10.09.2019. 14:01h

Dugo radno vrijeme, stres i niske zarade najčešći su uzroci koji utiču na odlazak ljekara iz države, saopštila je predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić.

Prema njenim riječima na odlazak ljekara utiče nedostatak kvalitetne infrastrukture, loši međuljudski odnosi, poteškoće u uspostavljanju ravnoteže između posla i života i nedostatak društvene podrške.

“Tržište rada za zdravstvenu djelatnost u Evropskoj uniji (EU) je dinamično i u konstantnom porastu, tako da je šef Savezne ljekarske komore Njemačke Frank Ulrih Montgomeri najavio da će u toj državi u narednih deset godina biti potrebno 75 hiljada ljekara”, kazala je Popović Samardžić.

Ona je navela da će Velikoj Britaniji do 2027. godine biti potrebno novih 190 hiljada ljekara, da se u Francuskoj bilježi pad od 9,1 odsto ljekara opšte prakse, kao i da se Italiju očekuje penzionisanje njih 34 hiljade do 2028.

“Prema najoptimističnoj prognozi Evropske komisije članice EU će se već 2020. godine suočiti sa deficitom od čak 230 hiljada ljekara”, rekla je Popović Samardžić.

Kako je kazala časopis „Politico“ je analizirajući podatke Evropske komisije zaključio da egzodus zdravstvenih radnika posebno izražen u državama članicama istočne i južne Evrope.

“Ovo istraživanje pokazalo je da je Rumunija izgubila gotovo polovinu ljekara između 2009. i 2015. godine, kao i da je predsjednik rumunskog udruženja ljekara kazao da je oko 14 hiljada njih trenutno radi u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Prema njenim riječima, istraživanje sprovedeno u Poljskoj pokazuje da mlađe generacije ljekara ne žele da rade u toj državi i da 60 odsto studenata pete i šeste godine medicine planira rad u inostranstvu.

“Populacija u državama članicama EU ubrzano stara što dovodi do potrebe za sve većim brojem zdravstvenih radnika”, istakla je Popović samardžić.

Neke članice EU, kako je objasnila nijesu dobro planirale kadar pa se suočavaju sa deficitom, dok u drugim, naročito novim članicama problem je u ekonomskim prilikama.

Prema njenim riječima, te države imaju poteškoću da zadrže svoje zdravstvene radnike usljed nedovoljnog finansiranja zdravstvenih sistema.

“Ono što je za mnoge iznenađenje, „NY Tajms“ je objavio procjenu Udruženja američkih medicinskih fakulteta kojim se predviđa da će do 2025. godine Sjedinjenim Američkim Državama nedostajati između 46 i 90 hiljada ljekara” ,rekla je Popović Samardžić.

Ona je istakla da se situacija može promijeniti ukoliko na narednim izborima pobijedi neko od progresivnih kandidata Demokratske partije koji politički program baziraju na totalnoj reformi zdravstvene zaštite u SAD-u koja podrazumijeva potpunu pokrivenost svih građana zdravstvenom zaštitom.

“Prema istraživanju agencije Rojters ovakvu reformu zdravstva podržava 70 odsto Amerikanaca, a ukoliko dođe do transformacije američkog zdravstva SAD bi već 2022. godine mogle postati najveća destinacija za migraciju stotina hiljada evropskih i svjetskih ljekara”, zaključila je Popović Samardžić.

Bonus video: