Kao i godinama unazad, i ovo ljeto za mnoga domaćinstva u kolašinskim prigradskim naseljima značilo je redovne restrikcije u snabdijevanju vodom. Gubici zbog dotrajale mreže, azbestne cijevi jednog vodovoda, neracionalno trošenje… samo su neke od teškoća, koje je neophodno otkloniti, a sušni mjeseci ljeta i jeseni dodatno pogoršavaju situaciju.
Razlozi zbog čega su potrošačima u gradu voda, kako zovu Kolašin zbog nekoliko fabrika za flaširanje vode, često suve slavine, kako kažu u preduzeću Vodovod i kanalizacija, su mnogobrojni i postoje decenijama.
Kako je “Vijestima” rekao direktor tog preduzeća Momčilo Bulatović, u narednom periodu biće potrebna i riječ struke i novac da se svi ti problemi riješe.
Komisija koja je, objašnjava on, formirana nako što je prošle godine došao na čelo firme, utvrdila je, između ostalog, da su vodoizvorište i hlorinatorska stanica u vrlo lošem stanju, pa je potrebno hitno reagovati. Komisija je, kako tvrdi Bulatović, sačinila nalaz “iz kojeg se vidi da su osnovna sredstva i oprema u stanju da je bilo pitanje dana kada će preduzeće prestati da radi, a zdravlje Kolašinca biti ozbiljno ugroženo”.
30 odsto vode se gubi zbog oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže. reba utvrditi i jesu li popucale cijevi starog i novog vodovoda, kako bi se oštećenja, koliko je moguće, otklonila i bar djelimično spriječili gibici vode
“Kaptaže izvora su neobezbijeđene, a izvorište neograđeno i neosvijetljeno. Na izvorištu u Mušovića rijeci velika količina vode otiče u Kolašinsku rijeku, pa treba utvrditi je li došlo do pucanja kaptaža. Treba utvrditi i jesu li popucale cijevi starog i novog vodovoda, ali i na sekundarnoj mreži u gradu i naseljima, kako bi se oštećenja, koliko je moguće, otklonila i bar djelimično spriječili gibici vode. Inače, prema mojem mišljenju, oko 30 posto vode se gubi zbog tih oštećenja na glavnim vodovima starog i novog vodovoda i sekundarne mreže”, kazao je Bulatović.
Dok je, objašnjava on, mreža starog vodovoda, građenog 1946. godine, propala zbog starosti, radovi na “novom”, izgrađenom prije četiri decenije, su urađeni izuzetno nekavalitetno.
Bulatović tvrdi da je na državi i Opštini da nađu rješenje za zamjenu nekvalitetnog materijala, ugrađenog u “novi” vodovod. Cijevi tog vodovoda, kako je od ranije poznato, od azbesta su, a to kaže direktor Vodovoda i kanalizacije, Kolašincima ne garantuje ni uredno vodosnabdijevanje ni zdravlje.
Za stavljanje u funkciju jednog od rezervoara u Dulovinama, objašnjava on, potrebna su neznatna sredstva. Time bi, tvrdi Bulatović, u mnogome bilo riješeno vodosnabdijevanje u prigradskim naseljima. Stručnjaci će uskoro izraditi tehnička rješenja, a potrebno je da novac za izgradnju transportne cijevi od rezervoara u Dulovinama do mreže u Ulici Boška Rašovića, bude predviđen opštinskim budžetom za narednu godinu.
“Treba sagledati da li je isplativije fazno mijenjanje cijevi novog gradskog vodovoda ili mijenjati kompletnu mrežu sa cijevima većih profila i od materijala koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi. Potrebna nam je i oprema, kojom bi mogli pouzdano da utvrdimo na kojim lokacijama dolazi do gubitka vode. Opštinski organi, preko svojih inspekcija, trebalo bi da povećaju kontrolu nenamjenskog trošenja vode, posebno u prigradskim naseljima i posebno tokom ljetnjih mjeseci“, sugeriše Bulatović.
Prema njegovim riječima, prethodna kolašinska vlast za četiri godine nije riješila nijedan od problema sa kojima kuburi preduzeće Vodovod i kanalizacija.
Nema dokaza da je izdašnost smanjena zbog ski-centara
Bulatović kaže da su stručno neutemeljene ocjene da je zbog izgradnje dva ski-centra na Bjelasici, odnosno, krčenja šume za skijaške staze, došlo do smanjenja izdašnosti izvorišta. Stručne procjene o tome, kaže on, nijesu rađene.
“Mislim da ne treba spekulisati bez naučnih dokaza. Nijesu stručno potkrijepljene tvrde da je zbog krčenja šume za staze došlo do smanjenja vode na izvorištu. Mislim da je riječ o neznatnom prostoru, koji nema uticaj u tom smislu. Ipak, u narednom periodu trebalo bi na tom prostoru okončati svu eksploataciju drveta. Takođe, kontinuirano treba pošumljavati djelove gdje je eksploatacija već obavljena”, kaže on.
Bonus video:
