Epska gradnja sportske hale na Beglacima

Ratko Stijepović kaže da će se na narednoj sjednici Skupštine u Golubovcima na dnevnom redu naći Odluka o javno-privatnom partnerstvu za uređenje Park šume “Beglaci”, kojom će se omogućiti uređenje I faze prostora
5181 pregleda 0 komentar(a)
Izgradnja sportske dvorane, fotografija iz 2010. godine, Foto: Boris Pejović
Izgradnja sportske dvorane, fotografija iz 2010. godine, Foto: Boris Pejović

Naredne godine će biti 20 godina od kada je počela gradnja sportske hale u Zeti. Megalomanski projekat, koji nikada nije doveden do kraja, nije prioritet, ali u Gradskoj Opštini Golubovci kažu da nisu od njega odustali. U okviru nove Srednje stručne škole u Zeti, izgrađena je sportska hala sa pet stotina mjesta. Iz opozicije su više puta postavljali pitanje ko je odgovoran za protraćeno vrijeme i novac poreskih obveznika.

“Najveći problem je što je prošlo skoro dvije decenije od kada je ta priča zaigrala. Dobili smo jedno ogromno, veliko ništa, čak i opasno, obzirom da objekat nije obezbijeđen, da može doći ko god i šta raditi, dobili smo jedan veliki problem”, kazao je Aleksandar Kojičić, odbornik PZP-a u Skupštini Golubovaca. Predsjednik Skupštine Opštine u okviru Glavnog grada Golubovci Ratko Stijepović smatra da lokalitet Beglaci ima odličan potencijal kao sportsko-rekreativna zona, zato će se na narednoj sjednici naše Skupštine na dnevnom redu naći Odluka o javno-privatnom partnerstvu za uređenje Park šume “Beglaci”, kojom će se omogućiti uređenje I faze prostora.

Sportska hala, to jest ono što je izgrađeno, je konzervirana. U Gradskoj opštini Golubovci su više puta isticali da nijesu odsutali od završetka izgradnje hale, ali da se traži model kako da se smanje troškovi završetka tog projekta.

U planu je i ozelenjavanje devastiranog šumskog fonda i oplemenjivanje novim vrstama, koje će se prilagoditi zemljištu i klimatskim karakteristikama tog podneblja, kao što su sušni periodi i ekstremno visoke temperature.

Kojičić kaže da je gradnja sportske hale, koja je sada samo jedan veliki betonski kostur - jedno je od predizbornih obećanja na osnovu kojih DPS vlada Golubovcima od formiranja te gradske opštine. Sada se postavlja pitanje odgovornosti za megalomanski projekat.

“Ogromno vrijeme, skoro dvije decenije koje su potrošene i ogroman novac, za pojmove jednog običnog smrtnika, mislim da se radi o preko milion eura”, smatra Aleksandar Kojičić.

Iz opozicije upozoravaju da rješenje za napušteno gradilište nije na vidiku.

“Niko ne pokušava da nađe rješenje, niko ne ide da pokuša da dovede nekog investitora, jer ovo nije grinfild investicija, ovo je grejfild investicija, znači došla je do nekog određenog nivoa, možda do polovine i niko ne priča o tome da se bilo šta uradi da se ovaj objekat i njegova okolina privedu nekoj namjeni”, kaže Kojičić i dodaje da bi možda bilo dobro raspisati konkurs za studente arhitekture za revitalizaciju tog objekta uz najmanje moguće ulaganje, da se dobije maksimalno iskorišćen objekat, neku novu svježu ideju.

I da se građanima tako vrati bar dio novca koji je već uložen.

Kojičić kaže da ukoliko se nešto skorije ne preduzme sadašnji građevinski osnov ozbiljnog objekta će ubrzo zarad zuba vremena postati građevinski kostur.

“Budući da objekat ima razrađene sve planove, dozvole, lokaciju, da je izgrađena osnova i uopšteno ima mnogo predispozicija da u kratkom roku može biti nastavljena realizacija nekog poduhvata, bilo kom obimu i načinu, jer sve je bolje osim kompletne propasti, najrealnije u privatno-javnom partnestvu. Ozbiljno bi se trebalo pristupiti revitalizaciji i realizaciji ovog projekta, u što skorijem vremenu, kako bi ipak bila bar na neki način, vraćena uložena sredstva. Vjerujem da bi bilo zainteresovanih za realizaciju nekog poduhvata koji bi garantovao isplativost. A lokalna vlast bi trebalo da animira investitore, moguće i projektante i arhitekte da prepakaju i restilizuju početnu ideju u nešto novo, što bi na najpovoljniji i najbrži način bilo realizovano u nešto korisno i svrsishodno što bi donosilo benefite”, ističe ističe Kojičić i kaže da je ovo očigledan primjer, u maloj Crnoj Gori, rasipanja novca i resusrsa bez kazne.

Bonus video: