DO SADA DOBILI SAMO MAPU

Vlada Albanije nije ispunila obećanje Crnoj Gori: Još ćute o elektranama na Cijevni

Vlada Albanije nije ispunila obećanje i za 15 dana obavijestila Crnu Goru o planovima za rijeku koja protiče kroz obje države
4241 pregleda 4 komentar(a)
Od Cijevne samo potočić na albanskom dijelu rijeku, Foto: Damira Kalač
Od Cijevne samo potočić na albanskom dijelu rijeku, Foto: Damira Kalač

Vlada Albanije nije ispunila obećanje da će za 15 dana Crnoj Gori dostaviti odgovore o stanju i planovima dalje izgradnje malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, saopšteno je “Vijestima” iz Direktorata za vodoprivredu.

Do sada, Crna Gora je od Albanije dobila samo mapu planiranih i mHE čija je izgradnja u toku, kazao je direktor Direktorata Momčilo Blagojević.

Da će za dvije sedmice informisati crnogorske kolege o Cijevni, iz Vlade Albanije obavezali su se nakon sastanka međudržavnih komisija za upravljanje vodama 19. septembra. Iz crnogorske komisije tada su saopštili da nadležni u Albaniji nisu blagovremeno, adekvatno, ni argumentovano odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izjašnjenju o mogućem prekograničnom uticaju projekta izgradnje mHE na Cijevni, na albanskoj teritoriji. Crnoj Gori su kasno dostavljene preliminarne procjene uticaja na životnu sredinu, kazali su tada iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i dodali da je ta dokumentacija “nepotpuna i nema vrijednost u tehničkom smislu”.

Iz resora Milutina Simovića rekli su i da je riječ o studijama koje su izrađene 2016. i 2017. godine, te da u njima ne postoje tehnički podaci koji bi ukazali na prekogranični uticaj mHE na ukupni režim voda.

“Studije ne sadrže podatke o hidrološkim, hidrogeološkim i geološkim karakteristikama, kao ni geodetske podloge o lokalitetima mHE, tipu ovih objekata, kao ni trenutnom stanju i planiranoj projekciji mHE na ovoj rijeci”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede nakon sastanka 19. septembra.

Tada su saopštili i da Albanija i Crna Gora nemaju usaglašen stav o pitanju Cijevne, te da albanska strana smatra da uticaj ne postoji i da nisu prekršeni međunarodni standardi.

Crna Gora je potom tražila uvođenje moratorijuma na dalje radove, dok se ne dokaže da li oni mogu uticati na vodotok rijeke. Zbog neslaganja, Simović, kao ministar i potpredsjednik Vlade, i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović uputili su zajedničko pismo Evropskoj komisiji i Sekretarijatu Helsinške konvencije.

Objavljena samo mapa elektrana koje se grade

Na zahtjev crnogorske komisije, albanska strana se obavezala i da će u roku od 15 dana dostaviti informaciju o trenutnom stanju, kao i planu dalje izgradnje mHE, ali to nisu učinili.

“Nadležne institucije Republike Albanije još nisu dostavile dokumentacija koja je tražena i dogovorena na sastanku Međudržavne komisije za vodoprivredne odnose... Sa današnjim danom dostavljena je samo mapa na kojoj su prikazane male hidroelektrane čija je izgradnja u toku, i planirane”, rekao je “Vijestima” Blagojević.

Iz Direktorata za vodoprivredu uvjeravaju javnost i da će “pitanje držati aktuelnim, do njegovog pozitivnog rješenja”, a nadaju se i skorog.

Blagojević je podsjetio da na to obavezuju ugovori koje u oblasti voda Crna Gora ima sa Albanijom, ali i principi Helsinške konvencije o vodama i Okvirna direktiva o vodama EU.

“Vlada Crne Gore i dalje očekuje odgovor albanske strane, u uvjerenju da će u istom biti iskazan odgovarajući nivo brige za sve aspekte mogućeg uticaja izgradnje mHE na vodotok rijeke Cijevne na našoj teritoriji”, kazao je on.

O mHE na Cijevni na teritoriji Albanije “Vijesti” su prvi put pisale 5. oktobra prošle godine, nakon što su redakciji iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica dostavili fotografije snimljene na terenu. U to vrijeme, na albanskom dijelu Cijevne radovi su uveliko bili u toku, a na fotografijama, ali kasnije i na terenu, moglo se vidjeti da se na mjestu izgradnje od rijeke napravio potočić.

Na albanskom dijelu Cijevne je, kako su “Vijesti” tada pisale, planirana izgradnja više mHE. Prema nezvaničnim podacima, u pitanju je 14 takvih projekata. Da radovi do danas nisu zaustavljeni, pokazuju i objave albanskih ekoloških aktivista na društvenim mrežama.

“Prelijepa Cijevna koja je ovdje tekla hiljadama godina, zaustavljena je od varvarske ruke ljudi koje je hranila, davala im ime i slavu. Tako umire turizam i bilo koja druga prilika za razvoj ovog područja. I sve to samo kako bi ojačali oligarhe, koji kradu od našeg bogatstva”, napisao je nedavno albanski stručnjak za životnu sredinu Abdulah Diku.

Iz Vlade Crne Gore prije godinu su saopštili da ih kolege iz susjedne države nikada nisu konsultovale o planovima za izgradnju mHE na Cijevni i da o tome informacije nisu dobili ni tokom zajedničke sjednice vlada, početkom juna prošle godine u Skadru. Tek nakon pisanja “Vijesti”, Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je i prva pitanja Albaniji o projektima na zajedničkoj rijeci. Cijevna dijelom protiče kroz Albaniju, a većim kroz Crnu Goru. Prema Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO), vlade dviju država u obavezi su da uključe jedna drugu u proces dobijanja dozvola. Skupština Glavnog grada proglasila je prije dvije godine kanjon Cijevne zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja.