LEGALIZACIJA DIVLJE GRADNJE NE IDE KAKO TREBA

Pljevlja: Cijene kvadrata treba sniziti

Predviđeno je da u prvoj zoni, koja obuhvata širi centar grada, vlasnici za legalizaciju kvadrat plaćaju po cijeni od 58,54 eura
336 pregleda 0 komentar(a)
Pljevlja rasprava, Foto: Goran Malidžan
Pljevlja rasprava, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 06.03.2018. 18:37h

Vlasnici nelegalno izgrađenih objekata u Pljevljima zatražili su juče od lokalne uprave da značajno smanji cijene po kojima mogu da legalizuju svoje objekte.

Na javnoj raspravi koja je održana juče o Nacrtu odluke o naknadi za komunalno opremanje zemljišta građani su primijetili da su cijene značejno veće u odnosu na neke druge gradove na sjeveru Crne Gore.

Sekretarka za urbanizam i uređenje prostora Mira Čolović kazala je da je nacrtom odluke predviđeno da u prvoj zoni, koja obuhvata širi centar grada vlasnici za legalizaciju plaćaju po cijeni od 58,54 eura, drugoj 50,73, trećoj 40,98, četvrtoj 31,22 i petoj 23,41, a šeste 0,49 eura po metru kvadratnom.

Za bespravne objekte osnovnog stanovanja naknada se uvećava za 2,5 odsto, a za druge od 5 do 20 odsto zavisno da li se naknada plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama.

Čolović je kazala da se procjenjuje da na području pljevaljske opštine ima oko tri hiljade nelegalno podignutih objekata.

Naknada za bespravne objekte osnovnog stanovanja plaća se jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, a najviše u 240 mjesečnih rata. Za ostale bespravne objekte naknada se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama navedenim u ugovoru, a najviše u 120 mjesečnih rata.Ukoliko vlasnik naknadu isplati jednokratno u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, vlasniku će naknada biti umanjena za 30 odsto. Obezbjeđivanje potraživanja po osnovu plaćanja naknade u ratama vrši se upisom hipoteke na bespravnom objektu.

Čolović je iznijela i svoje lčno mišljenje da cijene za treću i četvrtu zonu i petu zonu treba smanjiti, a da ostanu sadašnje cijene za prvu i drugu zonu.

Jedan od vlasnika je kazao da cijene nisu srazmjerne cijenama po kojima se građevine legalizuju u drugim opštinama ili u državama u okruženju.

“U Pljevljima je svaka druga kuća prazna, velika je nezaposlenost, a mnogim vlasnicima su male penzije i neće moći da ispoštuju ovolike namete. Svi smo mi za legalizaciju ali po nekim realnijim cijenama. Ljudi su pravili kuće na mjestima gdje lokalna uprava ne bi mogla nikada da proda placeve i o tome se treba voditi računa”, rekao je jedan od građana.

On smatra da će se više ljudi prijaviti za legalizaciju ukoliko Opština smanji cijene .

Slaviša Ječmenica je rekao da Opština nije vodila računa kada je donosila ovaj cjenovnik o tome kako će naknadu naplatiti od vlasnika čije su penzije 140 eura i manje ili su socijalni slučajevi.

Jedna od učesnica javne rasprave kazala je da bi cijene za legalizaciju u Pljevljima trebalo da budu minimalne, s obzirom na to da su Pljevlja najzagađenija, najsiromašnija sredina i što lokalna uprava u radnijem period nije grad pokrivala planskim dokumentima.

Ona smatra da se uvlačenjem i određenih geodetskih firmi u cijeli postupak pokušava nekome omogućiti da zgrne veliki novac. Ona je kazala i da je mali broj prijavljenih za legalizaciju posljedica velikih cijena.

Konačnu odluku o cijenama donijeće lokalni parlament na jednoj od narednih sjednica.

Preporučujemo za Vas