ARHEOLOG OPTUŽIO NADLEŽNE DA NISU ISTRAŽILI NI ZAŠTITILI VRIJEDAN LOKALITET

Zgrada na ostacima crkve iz VI vijeka

Prema riječima Zagarčanina, gradnja je počela u septembru. On tvrdi da je vlasnik privatne građevinske firme tada “sa ogromnim riječnim kongolomeratom u visini od preko tri metra, i na površini od oko 10 kvardrata zatrpao groblje i jedan dio crkvišta”
10769 pregleda 23 komentar(a)
Gradilište na kojem su navodno ostaci ranohrišćanske bazilike, Foto: Barski portal
Gradilište na kojem su navodno ostaci ranohrišćanske bazilike, Foto: Barski portal
Ažurirano: 31.10.2019. 07:59h

Arheolog i kustos Zavičajnog muzeja u Baru Mladen Zagarčanin optužio je nadležne da su dozvolili gradnju višespratnice na ostacima ranohrišćanske bazilike u naselju Zaljevo, te da je zaštita tog lokaliteta “urušena beskrajnom zakonskom zavrzlamom prouzrokovanom lošim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara”.

On je nedavno na Fejsbuku objavio da je Ministarstvo kulture, nakon što je donijelo, i oborilo rješenje o zabrani građevinskih radova u Zaljevu, na ostacima crkve iz VI vijeka. Na toj lokaciji, prema nezvaničnim informacijama, planirana je gradnja petospratne poslovno-stambene zgrade.

Prema riječima Zagarčanina, gradnja je počela u septembru. On tvrdi da je vlasnik privatne građevinske firme tada “sa ogromnim riječnim kongolomeratom u visini od preko tri metra, i na površini od oko 10 kvardrata zatrpao groblje i jedan dio crkvišta”.

Na njegov poziv, na teren je tada izašla Uprava za zaštitu kulturnih dobara i donijela rješenje o hitnoj obustavi radova na katastarskoj parceli koja se vodi na Tidžu Marinović. Zabrana radova trebalo je da, kako je kazao Zagarčanin, važi do sprovođenja zaštitnih arheoloških istraživanja. Umjesto toga, dodaje on, investitor je, prije dolaska inspekcije, dovezao još nekoliko kamiona zemlje i kamenja i sve izravnao podlogom od drobljenog pijeska.

“Umjesto da izađe Uprava za inspekcijske poslove, na teren je izašao tim iz Odsjeka za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara kulturne baštine i arhivskih dokumenata. U dopisu koji su predstavili nakon obilaska terena navode da se na terenu ne izvode građevinski radovi i nema vidljivih ostataka crkve… Kako se došlo do takvog zaljučka”, pitao je Zagarčanin.

Prema njegovim riječima, advokat vlasnika parcele uložio je žalbu Ministarstvu kulture, pa je time prekinuta i obavezna zabrana radova u trajanju od 30 dana. Tidža Marinović, na čije ime se vodi parcela za koju je donijeta, pa prekinuta zabrana radova, prema podacima sa sajta Opštine Bar, u aprilu je dobila urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije. U dokumentaciji koja je dostupna na internetu nema i njenog zahtjeva, kao ni odobrenja za građevinske radove.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, investitor na spornoj lokaciji je Elvis Adžibulić, koji je od Ministarstva održivog razvoja i turizma u martu dobio dozvolu za gradnju apart hotela. Prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, njegova je i susjedna parcela, koja se graniči sa parcelom Tidže Marinović.

Iz resora Aleksandra Bogdanovića, ali ni iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nisu odgovorili da li je na spornoj lokaciji rađeno zaštitno arheološko istraživanje i ako jeste, koji su rezultati. Iz Ministarstva kulture, nakon prvog dopisa redakcije od 20. oktobra, odgovore su najavili, ali nisu i poslali. Nisu odgovorili ni na naknadna dva upita “Vijesti”. Na pitanja kada je i ko dobio dozvolu za gradnju na spornoj lokaciji nisu odgovorili ni iz Opštine Bar i resora Pavla Radulovića.

Zagarčanin podsjeća da je o ostacima ranohrišćanske bazilike u barskom naselju Zaljevo 1962. u monografiji o Starom Baru pisao Đurđe Bošković, te da se lokacijom 1978. bavila i Opština, na osnovu projekta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Bez nadzora arheologa i tokom izgradnje auto-puta

Barski arhitekta ocijenio je da se “određeni građevinski projekti rade mimo arheološkog nadzora”. To, kako je rekao, najbolje pokazuje primjer autoputa Bar-Boljare. “Na toj trasi nije bilo nijednog arheologa koji bi pratio situaciju na terenu, a moguće je da je bilo na desetine praistorijskih lokaliteta”, kazao je on, dodajući da je Crna Gora “jedina država u regionu koja nije imala arheološki nadzor tokom gradnje autoputeva”. “Srbija je zaustavila gradnju auto-puta zbog ranohrićanske bazilike… Hrvatska takođe, Slovenija… Zastoj investitora košta, ali nemjerljivo kulturno bogatstvo ide u kašiku bagera”, poručio je on.