Grupa od pet nevladinih organizacija (NVO) dostavila je Ministarstvu javne uprave primjedbe na Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), jer su, kako su ocijenili, predložene izmjene suprotne Ustavu, međunarodnim konvencijama i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Primjedbe su dostavili Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, Institut Alternativa, Akcija za ljudska prava, Centar za monitoring i istraživanje i Centar za građanske slobode.
Prema njihovim riječima, skoro sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana.
„Nacrtom se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti“, ukazali su iz NVO.
Oni su naveli da se uvodi „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a da uopštena i neprecizna formulacija omogućava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima.
Kako su dodali, sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „od javnog značaja“.
Iz NVO su kazali da prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, zakon mora biti „predvidljiv“, odnosno formulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zaštitu protiv arbitrarnog miješanja javnih vlasti u uživanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom
„Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama“, kaže se u saopštenju.
Nacrtom se, kako se dodaje, uvode apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno – bezbjednosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama.
Iz NVO su kazali da se predviđa da osnov za skrivanje informacija može da se uvodi i drugim zakonima, što znači da je lista izuzetaka neograničena.
„Ne propisuje se pojam poslovne tajne, koji se u praksi najčešće navodi kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano šta može biti proglašeno poslovnom tajnom“, ukazali su oni.
Kako su rekli, Nacrtom je predviđeno je da se za podatke koji su proglašeni tajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test štetnosti.
„Prema međunarodnim standardima, u svakom pojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se štiti skrivanjem podataka“, rekli su iz NVO.
Prema njihovim riječima, ukida se obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona.
„Ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, i podatke o prihodima javnih funkcionera i ukidaju troškovi postupka, pa će građani morati da sami plaćaju troškove advokata čak i kada je im je prekršeno Ustavno pravo“, kaže se u saopštenju.
Kako su dodali, Nacrtom se produžavaju rokovi za odlučivanje i po zahtjevima i po žalbama, što pristup podacima odlaže u velikoj mjeri da obesmišljava dobijanje informacije.
„Međunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obeštećenjem i naknadom troškova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slučaju država, odnosno organ vlasti. Svako ograničenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju“, ukazali su iz NVO.
Oni su dodali da nijesu riješeni problemi u primjeni Zakona koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.
„Ne propisuje se obaveza meritornog odlučivanja po žalbama kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana“, naveli su iz NVO.
Dodaju da se ne rješava ni pitanje nadzora nad sprovođenjem Zakona, iako se odredbe o prekršajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava građana na pristup informacijama krše bez bilo kakvih posljedica.
NVO očekuju da Vlada povuče predložene izmjene Zakona i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima.
Bonus video:
