RUDNIK DA RADI U SKLADU SA ZAKONOM

Mrdak: Prestanite sa trovanjem Ćehotine

Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba (SRK) "Lipljen" Vaso Knežević juče je objavio fotografije zagađene Ćehotine i rekao da je u mjestu Tatarovine, na granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, rijeka bila "bijela kao mlijeko"
1882 pregleda 1 komentar(a)
Ćehotina nizvodno od potoka, jul 2019., Foto: SRK Lijpljen
Ćehotina nizvodno od potoka, jul 2019., Foto: SRK Lijpljen
Ažurirano: 15.11.2019. 09:48h

Ihtiolog i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Danilo Mrdak smatra da je konačno došlo vrijeme da rudnuk "Šuplja stijena", kojim gazduje pljevaljska kompanija "Gradir Montenegro", promijeni uobičajeni način ponašanja i da prestane sa trovanjem rijeke Ćehotine.

"Ovo naročito jer je rudnik, ako se ne varam, u valsništvu kompanije iz Poljske (ZGH) pa bih baš volio da se ova kompanija ponaša na ovakav način u svojoj zemlji koja je dio Evropske unije (EU). Smatram da se mi moramo izboriti za poštovanje ekoloških standarda, jer samo tako će kompanije, bez obzira odakle dolaze, početi da razmišljaju i da rade u skladu sa zakonima, ali i dobrom praksom koju želimo da uspostavimo", kazao je Mrdak "Vijestima".

Predsjednik Sportskog ribolovnog kluba (SRK) "Lipljen" Vaso Knežević juče je objavio fotografije zagađene Ćehotine i rekao da je u mjestu Tatarovine, na granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, rijeka bila "bijela kao mlijeko". Tada je kazao da zagađenje dolazi iz potoka u koji se ulivaju otpadne vode obližnjeg rudnika olova i cinka "Šuplja stijena".

Mrdak tvrdi da je nesporno da je zagađenje dospjelo u rijeku Ćehotinu iz Medničkog potoka u koji se slivaju otpadne vode rudnika Šuplja Stijena.

"Mi smo tokom prošle godine detektovali da postoje velike promjene u sastavu i količini živog svijeta rijeke Ćehotine nizvodno od ušća Medničkog potoka dok je uzvodno od njega situacija skoro pa idealna", rekao je Mrdak.

Tvrdi da su prošle godine, u maju, radili istraživanje na lokalitetu Tatarovine i bili su iznenađeni izuzetnim sastavom ribiljih popualcija, kao i diverzitetom vrsta. Međutim,iste godine u julu, na istom mjestu, nijesu, tvrdi, detktovali gotovo ni jednu jedinku.

Knežević
Ćehotina juče (Foto: facebook.com)

"Što nam je na prvi pogled bilo jako čudno i bili smo skloni da pomislimo da je u pitanju krivolov. Međutim, kako nijesmo našli niti jednog peša koji svakako nije vrsta koja je interesantna za krivolovce ali niti jednu mladu i nedoraslu jedinku potočne pastrmke, mladice, lipljena i skobalja shvatili smo da je problem u nečemu drugom", pojasnio je on.

Kako bi istražili u čemu je problem tvrdi da su obišli smo Ćehotinu u dijelu koji je neposredno uzvodono od ušća Medničkog potoka i tu pronašli riblje populacije "u potpuno normalnom i zdravom stanju".

Ćehotinu
Ušće potoka u Ćehotinu, snimljeno u julu 2019. (Foto: SRK Lipljen)

"Dok su ribe u potpunosti odsustvovale u dijelu koji je bio nekih 100 metara nizvodno od ušća potoka što je impliciralo da postoji jak i negativan uticaj ovog potoka u koji se izlivaju otpadne vode rudnika 'Šuplja Stijena'. Poslednje istraživanje koje smo obavili ovog septembra pokazalo je isti trend sa tim što smo dodatno radili istraživanje i faune bentosa(biljni i životinjski organizmi na dnu mora ili slatke vode kojima se hrane ribe). Na lokalitetu Tatarovine ponovo smo imali iznenađujuće nisku brojnost ribljih populacija dok je fauna bentosa bila u potpunosti desetkovana i sastojala se od malobrojnih predstavnika malog broja vrsta. Ponovili smo istraživanje uzvodno od ušća Medničkog potoka gdje smo imali gotovo idelno stanje riječne biote dok smo na lokaltitetu ispod ušća pomenutog potoka ponovo imali gotovo pa praznu rijeku (ribe su u potpunosti odsustvovale dok je fauna bentosa bila jako malobrojna, gotovo da je i nije bilo osim par jedinki malog broja vrsta koje su izgleda otporne na ovo zagađenje)", istakao je Mrdak.

Jalovište rudnika Šuplja stijena
Jalovište rudnika Šuplja stijena u julu (Foto: SRK Lijpljen)

Kazao je da ne može da tvrdi da je riba pobijena, jer nema dokaze za to, ali sigurno zna da je u tom dijelu Ćehotine nekada bilo obilje riba, a da je sada "uopšte skoro pa nema".

"Da li je riba uginula ili se pomjerila nizvodno izvan negativnog uticaja ovih otpadnih voda to ne mogu da odgovorim, ali je vrlo vjervoatno da su se dogodila oba slučaja. Koja je razmjera ovog trovanja takođe ne znam, jer bi morali da preduzmemo sistemsko istraživanje sve do mjesta gdje budemo ponovo pronašli riblju populaciju u približno dobrom stanju. Ono u što sam siguran jeste da smo prilikom prvog odlaska na lokalitet Tatarovine bili oduševljeni sa sastavom ribljih zajednica kao i strukturom populacija, a da od prošlog ljeta pa sve do danas imamo dva užasno loša nalaza koji svedoče o dugotrajnom negativnom i pogubnom uticaju ne samo po ribe već i po čitavu biotu ovog dijela Ćehotine", pojasnio je on.

Knežević je ranije kazao "Vijestima" da je obavijestio nadležne inspekcije i policiju, dok će od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja tražiti da se uspostavi komisija koja će procijeniti štetu.

Potok ispod jalovišta.
Potok ispod jalovišta.(Foto: SRK Lijpljen)

Mrdak tvrdi da je rudnik "Šuplja sitjena" jedini zagađivač u ovom dijelu Ćehotne i da je potrebno uraditi sve što je u našoj moći da se "ovo trovanje konačno zaustavi".

"Činjenica da se ovaj potok uliva u kanjonskom dijelu toka Ćehotine koji je veoma nepristupačan i daleko od očiju ne samo javnosti već i pojedinaca daje slobodu za ovako neodgovorno ponašanje. Međutim posledice ostaju i nemoguće ih je sakriti pa smatram da je konačno došlo vrijeme da ovaj rudnuk promijeni uobičajeni način ponašanja i da prestane sa trovanjem rijeke Ćehotine", kazao je Mrdak.

Istakao je da nije protvnik stranih i domaćih komapnija, niti zaposlenih u tom rudniku, ali da želi da naglasi da "im mora biti obaveza da prestanu sa ovakvim ponašanjem i da prestanu da uništavaju našu životnu sredinu".

"Za sve postoji rješenje pa i za ovo zato bih zamolio gospodu da počnu da se ponašaju kao u svojoj kući i da razmisle da li bi im ovo moglo proći bez kazni u bilo kojoj zemlji EU. Ništa više i ništa manje od toga i svi ćemo biti sretni i zadovoljni, oni jer ostvaruju profit, mi jer naši ljudi rade u toj kompaniji i izdražavaju svoje porodice a u rijekama nam i dalje žive ribe", rekao je Mrdak.

Ćehotina
Fotografija iz septembra(Foto: SRK Lijpljen)

"Gradir Montenegro" osnovan je 2006. godine privatizacijom rudnika „Šuplja stijena”, a od polovine 2011. rudnik posluje u okviru poljske rudarsko-metalurške kompanije „ZGH”, koja avgusta 2013. postaje i većinski vlasnik.

Direktor pljevaljske kompanije "Gradir Montenegro" Petar Vraneš tvrdi da mu je nepoznato da li je i na koji način rudnik "Šuplja stijena" juče zagadio Ćehotinu.

"Informaciju da je dio rijeke Ćehotine ispod potoka bijel dobio sam juče poslije podne. Jutros oko deset časova bio sam tamo sa tehnolozima i potok je bio bistar. Zanimljivo da je i dno bilo čisto", kazao je Vraneš "Vijestima".

Ćehotina je, zajedno sa rijekom Vezišnicom zagađena u junu kada su ribolovci iz njih izvadili oko tonu mrtve ribe. Policija je tada podnijela krivične prijave protiv Termoelektrane (TE) Pljevlja i još četiri osobe.

Komisija je tada procijenila da za načinjenu štetu Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), u čijem je vlasništvu termoeeltrana, treba da plati 354.650 eura.