KOD PITAO DA LI SUDSKA VLAST ŠTITI IZVRŠNU

Sudski savjet želi da oteža podnošenje tužbi

„Predstavnici Sudskog savjeta stavljaju se u odbranu stavova izvršne vlasti, umjesto da promovišu princip nezavisne sudske vlasti i dostižnosti pravde. Takav presedan može biti opasan i po sudstvo i po pristup sudu radi ostvarivanja prava građana”, naveo je Budislav Minić
168 pregleda 2 komentar(a)
Vrhovni sud, Foto: Savo Prelević
Vrhovni sud, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Stav sudskog savjeta je da podržava odluku Vlade da objavi imena zaposlenih u javnom sektoru koji su tužili državu zbog zakidanja na zaradama, kao i da se izmjenama procesnih zakona smanji broj takvih tužbi, saopšteno je iz Sudskog savjeta na pitanja predstavnika organizacije KOD Budislava Minića da li sudska vlast sa takvim stavovima štiti izvršnu i da li je posao sudstva da brine o izvršnoj vlasti ili dostupnosti pravde za građane.

Sudski savjet je 9. marta, nakon što je Vlada objavila spisak zaposlenih u javnom sektoru koji su tužili državu, najčešće zbog neisplaćivanja dijela zarada i naknada, saopštio da je saglasan sa tom odlukom Vlade. Na spisku se nalaze i sudije, sudski pripravnici i drugi koju su nazvani „nelojalnim državi”. Vlada je spisak objavila kao dio izvještaja o radu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, jer zbog izgubljenih sudskih postupaka već godinama gubi oko dvadesetak miliona godišnje.

Savjet je tada naveo da su i ranije predlagali izmjenu procesnih zakona kako bi se smanjili troškovi na teret državnog budžeta. Kako je ranije najavljivano, izmjene procesnih zakona značile bi povećanje taksi za podnošenja tužbi, kao i veće troškove za podnosioca u slučaju gubitka spora.

Minić je u dopisu Sudskom savjetu nakon ovog saopštenja naveo da se ovakvim stavom sudske vlasti baca ozbiljna sjenka na funkcionisanje pravnog sistema i građani obeshrabruju u borbi za ostvarivanje svojih prava.

„Predstavnici Sudskog savjeta stavljaju se u odbranu stavova izvršne vlasti, umjesto da promovišu princip nezavisne sudske vlasti i dostižnosti pravde. Takav presedan može biti opasan i po sudstvo i po pristup sudu radi ostvarivanja prava građana”, naveo je Minić.

Zabrinuti za očuvanje principa podjele vlasti „koji treba da garantuje stabilnost države i koji je osmišljen iz razloga uzajamne kontrole vlasti”, iz organizacije KOD su postavili pitanja Sudskom savjetu:

„Da li je posao Sudskog savjeta da se stara o budžetu ili o poštovanju prava iz rada sudija i službenika sudske administracije i, u krajnjem, njihovog dostojanstva? Da li je funkcija sudstva pravično suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom u razumnom roku u sporovima povodom povrede prava i sloboda građanina ili zalaganje za slabljenje već suženih procesnih mehanizama za njihovu zaštitu?”.

Iz Sudskog savjeta su odgovorili da prema Ustavu Crne Gore svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda, ali i da svako ima pravo da zna i bude obaviješten, zbog čega dijele mišljenje da treba objaviti spisak zaposlenih koji su tužili državu.

„Građani treba da znaju ne samo one slučajeve koji se tiču pripravničkih i sudijskih zarada u sudovima i sudskih postupaka s tim u vezi, nego i svih ostalih sporova za naknade po različitim osnovima, gdje veliki sudski troškovi idu na teret budžeta”, naveli su iz Sudskog savjeta, ne odgovarajući na pitanje da li se tim spiskom imena „nelojalnih državi” ugrožava dostojanstvo službenika sudske administracije.

Iz Sudskog savjeta su podsjetili da su u više navrata iznosili zabrinutost zbog prekomjernog parničenja i predlagali da se izmjenama procesnih zakona smanji broj tužbi.

U odgovoru su citirali predsjednika Sudskog savjeta dr Mladena Vukčevića sa konferencije za novinare u aprilu prošle godine:

„Mislim da treba napraviti promjene u procesnim zakonima, kako bi se smanjilo bezrazložno parničenje. Vjerujem da bi se mogli pozabaviti time - zašto se neko spori za tri eura, a dobije 500 eura sudskih troškova. Ne želim da prejudiciram koji su motivi. Mogli bi biti i one strane koja se želi i one strane koja zastupa. Vjerujem da bi na taj način smanjili broj predmeta i troškova države i opterećenja po sudiji koje je ekstremno u Crnoj Gori. To nije samo posao suda, već tu treba da učestvuju izvršna i zakonodavna vlast. U prvom redu trebalo bi mijenjati takse. Ovo je jako ozbiljna tema, koja nažalost traje”, naveo je tada Vukčević.

Ponovo upućuju na Agenciju iako nije ni ona jeftina

Iz Sudskog savjeta podsjetili su na izjavu predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenice iz aprila prošle godine kada je ocijenila „da pojedini advokati stoje iza parničnih predmeta koji od države traže dva, tri ili pet eura, a na kraju sudski troškovi budu nekoliko stotina eura”.

„To je pojava koja je očigledno iskonstruisana u advokatskim kancelarijama, jer svi državni službenici, zaposleni u sudovima, imaju pravo da preko Agencije za mirno rješavanje sporova dobiju dio nedostajućih sredstava, za koja smatraju da imaju osnova”, navela je tada Medenica.

Iz Sudskog savjeta su u odgovoru organizaciji KOD naveli da do promjene procesne zakonske regulative nije došlo, kao i da su zaključkom od 28. decembra prošle godine na sastanku Medenice sa predsjednicima svih sudova, predsjednici sudova obavezani da zaposlene koji potražuju naknade upućuju na Agenciju za mirno rješavanje sporova.

Međutim, ni rješavanje sporova pred ovom Agencijom nije besplatno jer miritelji naplaćuju 150 eura po sporu svakog radnika. Iz Sindikata Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija su nedavno saopštili da su državu ti miritelji u jednom njihovom sporu koji su dobili koštali 60 hiljada eura.