PROTIVI SE TEZI DA NAS JE NEKO POSVAĐAO I DONIO NAM RAT

Klasić: Nikome nije bilo stalo da se Jugoslavija raspadne, nacionalizam je uništavao, razarao

Prema njegovim riječima, odlazak Tita bio je fatalan
2327 pregleda 4 komentar(a)
Klasić, Foto: CDT
Klasić, Foto: CDT

Društva koja su nastala nakon raspada Jugoslavije mnogo više teže nacionalnom nego demokratskom i daleko su od građanskih, ocijenio je hrvatski istoričar Hrvoje Klasić povodom obilježavanja 30 godina od 1989. godine u Evropi i Crnoj Gori.

On je poručio je "uključivanje mozga" najbolji izlaz iz takve situacije.

Klasić, koji je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govorio je o događajima iz 1989. i njihovim refleksijama na dalji razvoj društava u Evropi, Jugoslaviji i u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, danas je uopšteno mišljenje da je Berlinski zid morao pasti i da je tok istorije išao u tom smjeru, kao i da je morao pasti komunistički sistem.

"Je li pao u Kini? Je li pao u Vijetnamu? Nije. Berlinski zid nije morao pasti i ne bi bilo pri put da se na volju naroda odgovori represijom. Da nije bilo Mihaila Gorbačova i vjetrova iz Moske sve je moglo biti drugačije", rekao je Klasić na tribini u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju.

Kako je kazao, dolazak Mihaila Gorbačova na vlast otvorio je te procese, rekavši da da se neće miješati.

Podsjećajući na definiciju da je tranzicija prelaz iz poznatog u poznato, odnosno iz jednog poznatog sistema u drugi, rekao da se to u Jugoslaviji nije dogodilo, i da niko nije znao u šta država ide.

On je djelimično saglasan sa izjavom mađarskog premijera, Viktora Orbana, koji je rekao da su nekada u srednjoj i istočnoj Evropi sanjali da je Evropa njihova budućnost, a da sada znaju da su oni budućnost Evrope.

"Nije puno pogriješio ali imam nadu i dalje u to evropsko tijelo", naveo je Klasić.

Prema njegovim riječima, odlazak Tita bio je fatalan.

"Njegov lik i djelo je bio i garant i jamac sigurnosti, ali s druge strane je pokazao sve slabosti kada sistem zavisi od jednog čovjeka. Onda kada je on otišao republike se ne ponašaju kao sunarodnici, kao konkurenti i više zajednički dogovor ne mogu naći", kazao je Klasić.

Kako je dodao, trebalo je čekati trenutak kada će se pronaći neko ko će dovesti u pitanje funkcionisanje cijele federacije, a to se prvo pojavilo u liku srpske opozicije a potom Slobodana Miloševića.

On je kazao da se protivi tezi da nas je neko posvađao i da nam je neko donio rat.

"Svi dokumenti na kojima sam radio pokazuju suprotno. Svima je bilo stalo da Jugoslavija opstane. Nikome nije bilo stalo da se Jugoslavija raspadne, a pogotovo ne na ovaj način", kazao je Klasić.

Prema njegovim riječima, nacionalizam je nešto što je uništavalo i razaralo, i što se u vrijeme Tita guralo pod sto na sve načine.

"Nacionalizam je bio prisutan i tu je bilo dovoljno imati domaće mangupe da bace šibicu i da nacionalizam plane", rekao je Klasić.

Kako je kazao, svi su znali u kom će to smjeru da ide ali iz puno razloga nisu reagovali a niko nije sumnjao da će se Jugoslavija ovako raspasti.

"Dok god je u drugim društvima demokratizacija bila bitna i bitnija od bilo čega, kod nas je nacionalno bilo bitnije od demokratskog a čini mi se da je i dalje. Društva koja su nastala nakon raspada Jugoslavije su mnogo više teže nacionalnom nego građanskom", poručio je Klasić.

I dalje smo, dodao je, daleko od građanskih društava, a posebno Bosna i Hercegovina.

"Zašto se to kod nas dogodilo? Tu bih krivio vladajuću partiju koja je nacionalno pitanje smatrala riješenim a o nekim pitanjima se nikada nije pričalo a o nekim se pričalo ali pogrešno", kazao je Klasić.

Prema njegovim riječima, spirala koja je krenula iz Srbije pala je na plodno tlo svuda.

"I u Hrvatskoj i u Bosni, u Sloveniji na neki način i to nam je pokazalo da želimo državu svoju, samostalnu ali nije bitno kakvu. Forma je bila važnija od sadržaja. Ono što je najžalosnije je i dalje bitan motiv", dodao je Klasić.

Kako je rekao, i dalje postoje predizborne kampanje u kojima stranke glasove dobijaju jer se bore protiv Jugoslavije.

"Dakle, 30 godina nakon raspada još vas neko plaši UDBA-om, komunistima i Jugoslavijom", naveo je Klasić.

Veliki je problem, smatra on, što su mnogi sanjali državu ali nisu znali kakvu.

"Pokazalo se da najzadrtiji antikomunisti gledaju na demokratiju kao komunisti. Demokratija im smeta. Još tu ima puno posla. Neke države su otišle mnogo dalje a naše startne pozicije su bile mnogo jače", poručio je Klasić.

Kako je kazao, nije bilo demokratsko ključno već nacionalno i zato su stale nacionalne stranke.

"To ne znači da nije bilo onih koji su se borili za ljudska prava, za demokratiju. Ali, nije floskula da svako društvo ima političare kakve zaslužuje. Nisu ti ljudi došli diktaturom i samoproglašenjem na vlast. Za njih je neko glasao", kazao je Klasić.

Od 1987, smatra on, sve je bilo jasno.

"Milošević više nije političar, postao je vođa srpskog naroda. Dobio je opoziciju na svoju stranu. Mijenja se matrica. Događaju se stvari ubrzano", rekao je Klasić.

Upitan kakva je uloga u tom periodu bila stranih sila, rekao je da Evropa i danas nema jasne stavove o puno stvari, a pogotovo nije imala tada kada je nastajala.

"Evropa i SAD odigrali loše. Svijet tada ima važnije probleme ali najveći problem je u partiji, koja je bila nositelj svega, i loših i dobrih stvari", rekao je Klasić.

On je mišljenja da se 1989. niko nije nadao kuda bi sve moglo da ode.

Kako je kazao, svijet se bitno promijenio i do devedesetih je funkcionisao bipolarno.

"Imate dva bloka do tada. Imate Sovjetski Savez i njihove, Ameriku i njihove a nakon pada Berlinskog zida i nakon sloma Sovjetskog saveza svijet postaje multipolaran. Danas , rekao bih, svijet postaje apolaran", kazao je Klasić.

On je dodao da danas nije više bitno da se ima jaka, moćna država.

"Vi danas možete biti Facebook da biste neku vladu srušili. Možete biti softver, da napravite darmar. Danas je sve bitno drugačije i nalazimo se pred brojnim iskušenjima. Dolaskom ljudi migracijama, dolaskom ljudi rastom netoleranicje, vjerske nesloživosti", kazao je Klasić.

Klasić je ipak, kako je kazao, optimista.

"Mislim da smo pokazali da ne znamo sami. Demokratija pokazuje slabosti. Lažne vijesti su veliki problem. Živimo u društvu u kojem istina više nije bitna", naveo je Klasić.

Govoreći o stranim uticajima u Crnoj Gori, rekao je da će ih uvijek biti, da od njih ne treba bježati, ali ih treba iskoristiti u ličnu korist.

Govoreći o položaju vjerskih zajednica, rekao je da je Srpska pravoslavna crkva mnogo više srpska nego pravoslavna kao i što je hrvatska više hrvatska nego što je hrišćanska, ili katolička.

"A takva je i većina vjernika", rekao je Klasić.

Kako je kazao, vjerske zajednice su devedesetih mogle odigrati važnu ulogu.

"Bili su na neki način nosioci nacionalnog identiteta. Njihov uticaj i mogućnost bila je velika ali su sve pogrešno napravili i bojim se da danas, umjesto u nekom ko bi trebao pripovjedati mir, nenasilje i toleranciju to od njih nećemo čuti", zaključio je Klasić.