PANEL DISKUSIJA

NVO očekuju da Vlada povuče izmjene Zakona o SPI i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima

"Gotovo sve predložene izmjene sužavaju postojeća prava građana", poručili su iz NVO
1120 pregleda 0 komentar(a)
Sa panela, Foto: Savo Prelević
Sa panela, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 10.12.2019. 19:15h

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Institut alternativa, Akcija za ljudska prava (HRA), Cemi i Centar za građanske slobode (CEGAS) očekuju da Vlada povuče predložene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima.  

To je poručeno sa panel diskusije "U susret izmjenama Zakona o SPI" koji MANS organizuje u okviru nedjelje borbe protiv korupcije.  

Te NVO dostavile su Ministarstvu javne uprave (MJU) velik broj primjedbi na Nacrt zakona o SPI, jer smatraju da su predložene izmjene suprotne Ustavu, međunarodnim konvencijama, ali i praksi Evropskog suda za ljudska prava.  

Nacrtom se, kako su kazali, uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji, kako navode iz NVO sektora, dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti.  

"Gotovo sve predložene izmjene sužavaju postojeća prava građana", poručili su iz NVO.

U komentarima, iz tih NVO navode da se nacrtom ugrožava kompletan sistem pristupa informacija i ukazuju da se, kao osnov za odbijanje zahtjeva, uvodi “zloupotreba prava”. Iz NVO smatraju da je formulacija “zloupotrebe prava” uopštena i da nije precizna i da će tako omogućiti da se odredbe primjenjuju proizvoljno u skoro svim slučajevima.

Ukazali su i da se nacrtom sužava definicija informacije.

“I ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci 'od javnog značaja'”, navode, pored ostalog, iz MANS-a.

Objašnjavaju da prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava zakon mora da bude "predvidljiv", odnosno formulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu sanjim uredi svoje postupanje.

"Vladin nacrt je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama", poručuju iz NVO sektora.

Ukazuju i da se nacrtom omogućava da neograničen broj podataka bude proglašen tajnom.

"Uvode se apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno-bezbjednonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama", navode, pored ostalog iz MANS-a.

Iz NVO sektora dodaju i da nacrt predviđa da skrivanje informacija može da se uvodi i drugim zakonima.

"Što znači da je lista izuzetaka neograničena", poručuju iz civilnog sektora.

Dodaju i da nije propisan pojam poslovne tajne i podsjećaju da je upravo poslovna tajna i najčešći razlog za ograničenje pristupa informacijama, a da nijednim zakonom nije definisano šta može da bude proglašeno poslovnom tajnom.

Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama, kazao je na današnjem panelu da je sporno i jer predloženo rješenje predviđa da država nema poslovne tajne, ali se tajnama mogu proglasiti poslovi partnera sa kojima država ima potpisane ugovore.

Radenko Lacmanović
Radenko Lacmanović(Foto: Savo Prelević)

Iz NVO sektora ukazuju da međunarodni standardi predviđaju preciznu listu mogućih ograničenja prava na pristup informacijama.

"Nacrtom je predviđeno da se za podatke koji su proglašeni tajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljne, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test štetnosti. Prema međunarodnim standardima, u svakom pojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javni interes da informacija bude objavljena, ili je veći interes koji se štiti skrivanjem podataka", navode iz NVO.

Komentarima na nacrt iz nevladinih organizacija ukazali su i da se tim rješenjem ukidaju postojeća prava građana i obaveze institucija.

Tako, prema nacrtu, političke partije ubuduće ne bi bile u obavezi da objavljuju podatke o finansiranju, što iz civilnog sektora smatraju posebno spornim u godini pred izbore.

Danijela Nedeljković
Danijela Nedeljković(Foto: Savo Prelević)

Danijela Nedeljković Vukčević iz MJU potvrdila je i danas stav da ne vidi ništa problematično u tome da političke partije, kad su u pitanju finansije, budu izuzete iz zakona o SPI i kazala da je to pitanje tretirano drugim zakonskim rješenjima. Obrazložila je i da su političke partije dobrovoljna društva.

Boris Marić (CEGAS) rekao je da bi, ne samo partije, već i nevladine organizacije čiji se projekti finansiraju iz državnog budžeta, trebalo da budu predmet slobodnog pristupa informacija.

Boris Marić
Boris Marić(Foto: Savo Prelević)

"Godišnje se po šest miliona eura javnog novca opredijeli za rad političkih partija i nevladinih organizacija", podsjeća on.

Iz NVO podsjećaju i da se nacrtom ukida obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, ali i podatke o prihodima javnih funkcionera.

Dodaju da će građani morati da sami plaćaju troškove advokata i onda kad im je prekršeno ustavno pravo, te da snose teret zato što su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti.

Iz NVO sektora poručuju da se nacrtom produžavaju rokovi za odlučivanje i po zahtjevima i po žalbama, da to u velikoj mjeri odlaže pristup podacima i na kraju obesmišljava i dobijanje informacija.  

Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG) kazala je da "vladajuće strukture sve čine da ograniče pristup informacijama", te da se to čini dodatno i setom medijskih zakona, kojima se, ako budu usvojeni, od novinara očekuje da ne štite svoje izvore.

Milka Tadić Mijović
Milka Tadić Mijović(Foto: Savo Prelević)

Govoreći o predlogu da rokovi za dobijanje informacija budu dodatno produženi, ona je kazala da informacija gubi smisao ako je mediji objave tri mjeseca pošto je zatražena.  

"U tom trenutku, šteta je već nastupila", kazala je ona.

Iz NVO su sa panela poručili i da nacrtom nisu riješeni problemi o primjeni važećeg zakona, koji dovode do kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

Tako, kako su kazali, nije propisana obaveza meritornog odlučivanja po žalbama, kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana.  

"Ne rješava se ni pitanje nadzora nad sprovođenjem zakona, iako se odredbe o prekršajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava građana na pristup informacijama krše bez bilo kakvih posljedica", poručeno je sa panela.  

Nedeljković Vukčević na primjedbe predstavnika NVO kazala je da je u pitanju nacrt i da rješenja koja su predmet diskusije nisu i konačno implementirana u zakon.  

Iz NVO sektora su poručili da je nacrt zakona loš, podsjetili da se zakoni donose zbog građana, a da je ovaj o SPI "još jedan pokušaj da se spriječi da informacije dođu do građana".

Preporučujemo za Vas