Vježbanjem do zdravijeg uma i tijela

Stotinak pacijenata Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru od jula je prošlo kroz poseban program rehabilitacije, koji je sprovodila organizacija Umjetnost življenja
3828 pregleda 1 komentar(a)
Program rehabilitacije u psihijatrijskoj bolnici, Foto: Art Of Living Montenegro
Program rehabilitacije u psihijatrijskoj bolnici, Foto: Art Of Living Montenegro
Ažurirano: 14.01.2020. 12:24h

Stotinak pacijenata Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru od jula je prošlo kroz poseban program rehabilitacije, s ciljem da kroz tjelesne vježbe, učenje tehnika disanja i meditaciju poboljšaju mentalno, ali i fizičko zdravlje.

Organizacija Umetnost življenja (Art of living Montenegro) pola godine je sprovodila taj program u bolnici, na gotovo svim odjeljenjima, kod pacijenata uzrasta od 20 do 70 godina, pa i onih čija je dijagnoza takva da nikada ne mogu izaći iz te zdravstvene ustanove.

Koordinatorka projekta, Aleksandra Grujović, “Vijestima” je objasnila da je program zamišljen kao dopuna radne terapije, inače ograničene na mali broj pacijenata, a koja se sastoji od slikanja, pečenja gline, uređivanja bašte… Program organizacije Umjetnost življenja, međutim, bio je fokusiran na tjelesne vježbe, tehnike disanja i meditaciju prilagođene svim kategorijama pacijenata.

Posebno je važan jer najveći broj smještenih u psihijatrijskoj bolnici dane provodi ležeći ili sjedjeći. Program rehabilitacije, tvrdi Grujović, pacijentima širom svijeta pomaže u procesu transformacije negativnih emocija, matrica razmišljanja i ponašanja.

Ona je istakla da je šestomjesečni program započet 10. jula prošle godine i sprovodio se na urgentnom, dva akutna odjeljenja za muškarce i žene, odjeljenju za liječenje bolesti zavisnosti, tri hronična, kao i na sudskom odjeljenju.

Sa pacijentima iz gotovo svih grupa program rehabilitacije se prvo sprovodio tokom jedne sedmice, svakog dana u trajanju od sat ili dva, da bi se kasnije održavao jednom sedmično. Na sudskom odjeljenju pacijenti su pune dvije sedmice svakodnevno bili na programu…

“Počeli smo sa jednostavnim fizičkim vježbama, jer većina pacijenata sjedi ili leži, dok svega desetak ljudi trenira… Radili smo vježbe istezanja mišića, za kičmu i zglobove, pa su već nakon 20 minuta, s obzirom na njihovo stanje, mogli da osjete efekte…”, kazala je Grujović.

Ona je istakla da su i tehnike disanja veoma značajne, jer se neke rade u stanju letargije, a neke kod napetosti, pa su pacijentima mnogo pomagale u trenucima konflikta ili nervoze.

“Meditacija je dolazila na kraju, u trajanju od 10 do 15 minuta, a cilj je bio da se osjete spokojnim i ostanu što duže u tom stanju”.

Grujović kaže da je zadovoljna jer je veliki broj pacijenata iz psihijatrijske bolnice stekao naviku da vježba.

Kroz projekat su dobili opremu i podloge za vježbanje, ćebad, ali i fotoaparate i kameru, pa su bili u prilici da zabilježe “isječke” iz svog života u bolnici, kao što je pogled na more, bolnički krevet, mačke… Njihove fotografije, kao važne prizore iz svakodnevice, u decembru su izložene u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Trodnevna izložba u Kotoru bila je i prilika da na temu mentalnog zdravlja govore stručnjaci, kao i da pacijenti podijele sa prisutnima životno iskustvo na temu bolesti zavisnosti.

Zahvaljujući programu „Osnaživanjem do integracije - ljudi sa mentalnim poteškoćama”, koji je Evropska unija finansirala u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (RELOAD), nekoliko zaposlenih u Specijalnoj bolnici za psihijatriju nastaviće da sprovodi ovaj program.

Kapacitet specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota, kako su “Vijesti” ranije objavile, je 237 postelja. U toj ustanovi, međutim, uvijek je hospitalizovano između 250 i 280 pacijenata.

Vlada je prije godinu usvojila Predlog strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za period od ove do 2023. godine, u kojem nadležni priznaju da je kapacitet psihijatrijskih kreveta značajno smanjen u posljednjih 30 godina, te da oboljele najčešće liječe tabletama.

U tom dokumentu piše da nije zaživjela praksa sistematizovanog, aktivnog angažmana pacijenata i rada na terenu, saradnja djelova zdravstvenih i socijalnih službi je samo ponekad prisutna, metode psihosocijalne rehabilitacije su djelimično i neravnomjerno zastupljenje, dok nema timova za intervenciju u ranim psihozama, kao ni jasne podjele usluga u sistemu zdravstva.

Rehabilitaciju žele i korisnici Doma starih

Korisnici Doma starih na jednoj od prezentacija izrazili su želju da se ovakav program realizuje i kod njih. Organizacija Umjetnost življenja poseban program rehabilitacije sprovodila je i u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu...

Grujović je kazala da će Opština Kotor podržati ove godine program rehabilitacije u bolnici “Dobrota” sa 20 odsto od potrebnih sredstava, zbog čega će u 2020. godini trajati dva mjeseca.

Volonterska organizacija Umjetnost življenja u Crnoj Gori osnovana je 2009. godine, ima pet međunarodno sertifikovanih trenera i 30 obučenih za jednostavne programe koje sprovode u svojim lokalnim sredinama.

Organizacija je dio međunarodne fondacije Art of living, koja je prisutna u 154 zemlje i ima savjetodavni status pri Ujedinjenim nacijama, a članica je Međunarodne alijanse protiv gladi, UN Komiteta o mentalnom zdravlju i UN Komiteta o starenju.

Njeni edukativni programi, kako tvrde u organizaciji, pomogli su više od 370 miliona ljudi da prevaziđu jedan od najvećih izazova modernog doba –stres, i time znatno unaprijede potencijal za privatni, profesionalni i društveni život.

Bonus video: