U Crnoj Gori i dalje ne postoji jednoobrazno vođenje baze podataka o slučajevima diskriminacije pred državnim organima i institucijama, što otežava adekvatan odgovor i praćanje ove pojave, ocijenjeno je na sastanku Ombudsmana i eksperata Savjeta Evrope (SE).
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, razgovarao je sa ekspertima SE, Džoanom Peri i Miloradom Markovićem, u vezi sa aktivnostima iz projekta koji se tiče promocije različitosti i jednakosti u Crnoj Gori, a dio je horizontalnog instrumenta za zapadni Balkan i Tursku II.
Projekat je, kako je saopšteno iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, fokusiran na podršku korisnicima u Crnoj Gori u suzbijanju govora mržnje i zločina mržnje, promovisanje i zaštitu prava LGBT osoba, jačanje antidiskriminacijskih institucija/mehanizama i koordinaciju u skladu sa standardima SE, posebno preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije.
Na sastanku je saopšteno da će unapređenje baze statističkih podataka o slučajevima diskriminacije pred crnogorskim državnim organima biti jedan od prioriteta aktuelnog projekta.
Zaštitnik Bjeković, kako je saopšteno, podsjetio je na obavezu državnih organa da dostave Ombusmanu na uvid svoje elektronske baze podataka o slučajevima diskriminacije, ukazujući da statistika nije vođena jednoobrazno, što stvara dodatne probleme u analizi i razradi potrebnih podataka.
"Statistika pokazuje da je značajno veći broj djela koji se tiče zločina iz mržnje i govora mržnje kvalifikovan kao prekršajni, a ne krivični. Podaci govore da, na primjer, tokom 2018.godine nije registrovano nijedno krivično djelo zločin iz mržnje", kazao je Bjeković.
Prema riječima Zaštitnika, zabrinjava što i pored više upućenih apela u cilju smirivanja tenzija i vođenja demokratskih dijaloga o aktuelnoj temi koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapažamo prisustvo uvredljivog govora, posebno u online prostoru.
"Uz uvažavanje činjenice da se radi o temama koje su od opšteg javnog interesa i potrebe da se stavovi saopštavaju u javnoj debati, aktuelni trenutak pokazuje da se mora voditi računa da se ne pređe granica tolerancije”.
Kako je kazao, ono što posebno zabrinjava i na šta treba skrenuti pažnju jeste pad tolerancije kod javnog istupanja pojedinaca iz redova intelektualne elite, od kojih se očekuje više senzibiliteta u poštovanju i promovisanju vrijednosti tolerancije i kulture dijaloga.
Bjeković je izrazio bojazan da će tolerancija nasilnog govora, prijetnji i uvreda na portalima i društvenim mrežama dovesti do situacije da se intelektualna elita uzdržava od javnog dijaloga i komentarisanja otvorenih pitanja, što nije dobro za rešavanje svih problema u kontekstu društvenih podjela.
"Nažalost, ovakve situacije počinju da budu praksa koja ne štedi nikog ko na bilo koji način i sa bilo koje pozicije učestvuje u javnoj debati".
Na sastanku je razgovarano i o društvenoj odgovornosti za izgovorenu riječ i zaključeno da je u narednom periodu potrebno kreirati i/ili snažiti aktivnosti koje će doprinijeti prevenciji govora mržnje i zločina iz mržnje.
Peri, kako je saopšteno, ukazala na mogućnost sprovođenja širih konsultacija relevantnih društvenih aktera u cilju unapređenja prikupljanja i korišćenja statističkih podataka u ovoj oblasti. Ona je navela da se zemlje SE na različite načine bore sa govorom mržnje i sa njim povezanim deliktima u online prostoru, dodajući da se mora raditi i na edukaciji šire javnosti da prepozna ove pojave i adekvatno na njih reaguje.
Eksperti SE u cilju sveobuhvatnog sagledavanja stanja i prikupljanja relevantnih podataka održali su niz sastanaka sa predstavnicima više državnih institucija. U okviru pomenutog projekta sprovodi se istraživanje sa ciljem izrade analize kaznene politike i mehanizama za odgovor na zločin iz mržnje i govor mržnje za period 2013-2018.
Bonus video:
