Crnogorsko društvo treba da se suočava sa prošlošću ne da bi ispunjavalo obaveze iz evropske agende, već da bi stvaralo zdrav osnov za demokratsku budućnost, poručeno je na treningu koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Istoričar Miloš Vukanović, na treningu „Tranziciona pravda -nacionalno i regionalno iskustvo”, kazao je da je često potcijenjen značaj procesa suočavanja sa prošlošću.
Na treningu koji je organizovan uz podršku Kanadske ambasade poručeno je da crnogorsko društvo treba da se suočava sa prošlošću ne da bi ispunjavalo obaveze iz evropske agende, već da bi stvaralo zdrav osnov za demokratsku i na vladavini prava zasnovanoj budućnosti.
Vukanović je naveo da adekvatno procesuiranje ratnih zločina, reparacije i izgradnja kulture sjećanja nijesu samo obaveze koje Crna Gora i njeno društvo moraju da ispune zbog međunarodnih partnera, već i osnov za opšti društveni napredak.
Državna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Lidija Vukčević, podsjetila je na oružane sukobe tokom 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije koji su bili praćeni krivičnim djelima protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava.
„Iako su i u vrijeme izvršenja tih krivičnih djela i neposredno nakon toga postojali formalno pravni uslovi da se takvi slučajevi procesuiraju, do toga u najvećem dijelu nije došlo“, kazala je Vukčević.
Ona je istakla da se radi o složenim predmetima i da njihovo procesuiranje ostaje izazov za pravosuđa svih zemalja regiona.
Vukčević je objasnila da je osnovni problem u postupcima protiv učinilaca tih krivičnih djela obezbjeđivanje dokaza.
„Protok vremena od izvršenja predstavlja barijeru u prikupljanju kako materijalnih, tako i personalnih dokaza kojima se dokazuje krivica izvršioca“, pojasnila je Vukčević.
Ona je navela da je u Crnoj Gori procesuirano sedam slučajeva ratnih zločina, pri čemu je osuđeno 11, a oslobođeno 26 osoba.
Vukčević je podsjetila da je Vrhovno Državno Tužilaštvo (VDT) 2015. godine donijelo Strategiju za istraživanje ratnih zločina.
„Od početka primjene Strategije, SDT bilježi proaktivniji pristup i sve bolju saradnju sa tužilaštvima i drugim državnim organima država u okruženju u pogledu razmjene podataka i dokaza i slučajevima ustupanja postupaka protiv okrivljenih osoba“, ocijenila je Vukčević.
Advokat Goran Rodić smatra da politička volja ostaje najveća poteškoća u pribavljaju dokaza i ukupnoj funkcionalnoj saradnji istražnih organa i pravosuđa država regiona.
On je naveo da pribavljanje dokaza putem međunarodne pravne pomoći u velikoj mjeri zavisi od saradnje, otvorenosti i iskrenosti zamoljene države.
„Kada su u pitanju žrtve pomoć je često nesebična, ali kada su u pitanju krivci sa druge strane tada se situacija mijenja. Taj nedostatak političke volje je možda vezan za političare koji su u to vrijeme bili aktivni“, rekao je Rodić.
Kako je naveo, postoji i drugi segment - kolektivizacija krivice kojim se jednom narodu pripisuje odgovornost za takva krivična djela.
Rodić je dodao da nikada nije uspostavljen sistem posebne edukacije kad je riječ o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, ali i nedostatnost resursa nadležnih državnih organa koji se bave ovom materijom.
„Već smo dugo na putu integracija prema EU, ali to nije dovelo do značajnih pomaka u adekvatnom procesuiranju ratnih zločina na prostoru Crne Gore ili onima koji su vezani za Crnu Goru“, kazao je on.
Rodić je dodao da međunarodni pritisak i rad nevladinih organizacija doprinosi suočavanju sa prošlošću.
"U četiri najobimnija predmeta koji su u javnosti bila najviše prisutna – „Morinj“, „Kaluđerski laz“, „Bukovica“ i “Deportacija“ 86 odsto optuženih osoba je oslobođeno što ukazuje na rezultate SDT, a koji nijesu pohvalni“, kazao je Rodić.
Rodić smatra da su ti postupci bili ishitreni i nedovoljno istraženi, praćeni nedovoljnim stepenom edukacije i u Tužilaštvu i u sudu jer su prvostepeni sudovi pravili identične greške kao i Tužilaštvo.
„Posljedica takvog rada je da je 26 osoba provelo 481 mjesec neosnovano lišeno slobode, a to je preko 40 godina neosnovane robije", kazao je Rodić.
Regionalna ekspertkinja za tranzicionu pravdu Marijana Toma rekla je da iako su napravljeni značajni iskoraci u oblasti krivičnog procesuiranja ratnih zločina, dosadašnji napori u utvrđivanju činjenica o zločinima i priznanja istine i u materijalnim i simboličkim reparacijama za žrtve i institucionalnim reformama nijesu bili adekvatni.
„Naime, sve to nije bilo usmjereno na žrtve i generalno se radilo nedovoljno da bi mogli da govorimo o iskrenom suočavanju sa prošlošću“, navela je Toma.
Bonus video:
