ŠTA PIŠE U PRELIMINARNOM POSTMONITORING IZVJEŠTAJU IZ STRAZBURA

Medeničina treća sreća nije usrećila ni Savjet Evrope

Uprkos pozitivnim trendovima, pravosuđe u Crnoj Gori i dalje se smatra podložnim političkom uticaju. Jedna od najtežih posljedica bojkota Skupštine bila je blokada izborne reforme, za koju su bili neophodni glasovi opozicije
24988 pregleda 84 komentar(a)
Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević
Vesna Medenica, Foto: Savo Prelević

Bez obzira na to što je Vesna Medenica bila jedini kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, Sudski savjet nije morao da odobri njeno imenovanje.

To su ocijenili izvjestioci Savjeta Evrope (SE) za Crnu Goru u Nacrtu postmonitoring izvještaja.

Stručnjaci SE zamjeraju Crnoj Gori način imenovanja Medenice, ali i još pet predsjednika osnovnih sudova.

“Žalimo zbog načina na koji su se ta ponovna imenovanja odvijala”, stoji u Nacrtu dokumenta u koji su “Vijesti” imale uvid.

Izvještaj o Crnoj Gori trebalo bi da bude predstavljen u martu, a poslanici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope raspravljaće o njemu u aprilu. To su “Vijestima” juče potvrdili iz Savjeta Evrope.

Izvjestioci za Crnu Goru podsjećaju da je Sudski savjet prošle godine treći put imenovao Medenicu za predsjednicu Vrhovnog suda, ali i da su ograničenja na dva mandata uvedena izmjenama Ustava iz 2013.

Smatraju da ta ustavna izmjena nije sadržala nijednu odredbu kojom se razjašnjava kako će se to ograničenje primijeniti na predsjednike sudova koji se već nalaze na funkciji.

Pažin i Medenica
Pred početak sjednice Sudskog savjeta: Pažin i Medenica(Foto: Savo Prelević)

Napominju i da su po istom pitanju, Srbija i Hrvatska odlučile da primijene prelazne odredbe, što u Crnoj Gori nije učinjeno.

“Ne osporavamo pravni aspekt stava Sudskog savjeta i tumačenje načela povratnog dejstva. Međutim, konstatovali smo da je, u slučaju Medenice, Sudski savjet mogao da obustavi donošenje odluke o njenom imenovanju i zatraži od 18 sudija Vrhovnog suda da im predloži, što se nije desilo. Ali što je još važnije, primjećujemo da je svrha ustavne reforme iz 2013. bila upravo izbjegavanje da predsjednici sudova, uključujući Vrhovni sud, i dalje ostanu na svojim funkcijama i nakon isteka dva mandata...Sveukupna slika bi bila mnogo pozitivnija da je Sudski savjet mogao da obavi imenovanja u skladu sa duhom izmjene Ustava iz 2013”, navodi se u izvještaju.

Parlamentarna skupština je ranije prepoznala ključne oblasti u kojima je Crna Gora ohrabrena da postigne napredak - nezavisnost pravosuđa, stanje u medijima, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i prava manjina i borba protiv diskriminacije.

U Nacrtu postmonitoring izvještaja, pak, stoji da izvjestioci ocjenjuju da je Crna Gora imala i napretka, ali i nazadovanja u te četiri ključne oblasti.

“U većini ovih oblasti postoje kontradiktorni trendovi. Prema našem mišljenju, tamo gdje postoji nesumnjiva politička volja, rezultati su primjetni. Kada je očigledno da nedostaje političke volje, postiže se slab napredak, i ponekad se mogu uočiti i zastoji”, upozoravaju En Mulder (Holandija) i Emanuelis Zingeris (Litvanija).

Zingeris je koizvjestilac za Crnu Goru od decembra 2019.

Pravosuđe podložno političkom uticaju

U dijelu koji se tiče opštih ocjena, navodi se da se, uprkos pozitivnim trendovima u pogledu obuke ili efikasnosti, pravosuđe u Crnoj Gori i dalje smatra podložnim političkom uticaju.

Predstavnnici SE napominju da članstvo ministra pravde Zorana Pažina u Sudskom savjetu “možda nije pametno”.

Oni priznaju da standardi GREKO-a izgledaju strože od standarda Venecijanske komisije, ali i da su u potpunosti svjesni poteškoća promjene sastava Sudskog savjeta utvrđenog Ustavom, ukoliko parlamentarna opozicija odbije da učestvuje u izmjeni Ustava.

“...Možda bi bilo pametno ne uključivati ministra pravde u sastav Sudskog savjeta. Međutim, kao izvjestioci, ne smatramo ovo najozbiljnijim pitanjem što se tiče nezavisnosti pravosuđa”, navode oni.

U preliminarnom dokumentu navodi se da su izvjestioci posljednji put Crnu Goru posjetili 2017, a da su predsjednički izbori održani u aprilu 2018. godine.

Navode i da je tokom i nakon njihove posjete rad Skupštine bojkotovao dio opozicije, da se desila afera “Koverat“, izašao novi, kritički obojen izvještaj Evropske komisije...

Đukanović - lider sa najdužim stažom u Evropi

U dijelu koji se tiče izbora, u dokumentu stoji da pobjeda na predsjedničkim izborima Mila Đukanovića čini “jednim od lidera sa najdužim stažom u Evropi od pada komunizma”, ali i da je on uživao “institucionalnu prednost učvršćivanu tokom višedecenijske vlasti njegove partije”.

“Ad hoc komitet spominje i da je ‘povjerenje birača u izborni proces potkopano vjerodostojnim navodima o kupovini glasova, zapošljavaju u državnim organima tokom izbornog perioda i pritisku na birače, što je nažalost trajuća karakteristika izbora u Crnoj Gori’”, stoji u dokumentu.

U političkom dijelu izvještaja još napominju i da je “bojkot imao i zakonodavnu cijenu”.

“Nekoliko zakona usvojeno je u žurbi i, prema navodima civilnog društva, ti zakoni nisu prošli javnu raspravu (značajno je pomenuti Zakon o slobodnom pristupu informacijama iz 2017). Bojkot je uticao i na izbor nekih značajnih funkcionera”, stoji u dokumentu, a kao primjeri pominju se izbori članova Sudskog savjeta ili Vrhovnog državnog tužioca.

Marković i Đukanović sa Kneževićem
“Zbog ‘Koverte’ izgubili Tuzi”: Marković i Đukanović sa Kneževićem(Foto: Filip Roganović)

Prema mišljenju izvjestilaca, jedna od najtežih posljedica bojkota bila je blokada izborne reforme, za koju su bili neophodni glasovi opozicije.

Od najveće je važnosti, prema mišljenju stručnjaka SE, da se predstojeći parlamentarni izbori percipiraju kao slobodni i fer i da njihove rezultate neupitnim smatra većina, ako ne i svi politički akteri.

“Nažalost, to što je opozicija bojkotovala rad Skupštine otežalo je unapređenje zakonodavstva u ovoj oblasti. Sposobnost privremenog skupštinskog Odbora za izbornu reformu zbog toga će biti posljednja šansa da se postignu rezultati na ovom polju prije sljedećih izbora”, poručuju oni.

Međutim, u periodu od dostavljanja preliminalnog izvještaja do danas, skupštinski Odbor za reformu izbornog zakonodavstva prestao je sa radom nakon što ga je napustio dio opozicije. Usvojen je samo dio zakona.

Skupština ne prima aferu “Koverat”

Izvjestioci su pažnju posvetili i aferi “Koverat”, koja se odnosi na snimak na kojem se vidi kako Duško Knežević tadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću daje gotovo 100.000 eura, namijenjenih za izbornu kampanju Demokratske partije socijalista.

Predstavnici SE smatraju da je afera “možda doprinijela” tome da DPS izgubi vlast u Opštini Tuzi, ali napominju i da u Skupštini “nije formiran anketni odbor za ispitivanje ovog slučaja”.

“Čini se da Agencija za sprečavanje korupcije ima ograničene rezultate u skoro svim poljima svojih aktivnosti, osim kada je u pitanju nespojivost funkcija i sukob interesa”, poručuju iz SE.

Nismo jasno razumjeli zašto je potreban prenos crkvenog vlasništva

Bitan dio preliminarnog izvještaja posvećen je tadašnjem nacrtu, a sadašnjem Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

“Predstavljen je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti s ciljem jačanja crnogorske autokefalne crkve”, stoji u dokumentu predstavnika SE.

Navode da su vlasti uvjeravale Venecijansku komisiju da prenos imovine neće uticati na upotrebu imovine koju koristi vjerska zajednica, već bi se ove odredbe primjenjivale samo na kulturno nasljeđe.

Iz SE ističu da nisu dobili jasno objašnjenje koncepta „kulturno nasljeđe“ koji su vlasti koristile da opravdaju mogući povraćaj imovine od Srpske pravoslavne crkve, tokom njihovih razgovora o tom pitanju sa predstavnicima Venecijanske komisije.

“Koliko daleko ide ovaj koncept, jer nije sigurno da li svaka crkva ili svaki manastir, sami po sebi, mogu biti kvalifikovani kao ‘kulturna baština’. Do sada nismo dobili odgovor. Isto tako, nismo jasno razumjeli zašto je potreban prenos vlasništva, ako prenos u principu ne utiče na korišćenje ove imovine od strane vjerskih zajednica, kako su crnogorske vlasti uvjeravale Venecijansku komisiju”, navodi se u dokumentu.

Izvjestioci SE ističu da su čuli i zanimljiv stav - s obzirom na to da je većina odredaba ovog nacrta zakona ocijenjena pozitivnim od strane Venecijanske komisije, ako one koje se odnose na vlasništvo i dalje budu doživljavane kao kontroverzne, rješenje bi bilo da se nacrt zakona podijeli na dva odvojena teksta, kako se ne bi odlagalo poštovanje odredaba koje se odnose na status vjeroispovijesti.

Međutim, to se nije desilo jer je crnogorska Vlada posala jedinstven tekst zakona, koji je Skupština kao takav i usvojila krajem prošle godine.

Stanje u medijima razlog za stalnu zabrinutost

Stanje u medijima je razlog za stalnu zabrinutost različitih izvjestilaca za Crnu Goru, upozorava se u preliminarnom postmonitoring izvještaju.

“Nasilje i prijetnje upućene novinarima dugogodišnji su razlog za zabrinutost u Crnoj Gori. Još jedna zabrinjavajuća stvar je činjenica da su se te pojave razvile u kontekstu koji bi se mogao kvalifikovati kao nekažnjivost”, upozorava se.

Što se tiče dostavljanja dokumenata iz VDT-a Komisiji za istrage napada na novinare u slučaju novinarke “Vijesti” Olivere Lakić, eksperti SE ističu da im je rečeno da je VDT čekalo devet mjeseci prije nego što je “odgovorio na ponovljene zahtjeve Komisije, što je bio presedan vrijedan osude”.

“U državi u kojoj ‘korupcija prevladava u mnogim oblastima i to je i dalje razlog za zabrinutost’, kao što je navela Evropska komisija, a gdje se sudstvo doživljava kao podložno političkom uticaju, sloboda medija je od suštinskog značaja za unapređenje transparentnosti. Stoga ograničeni napredak koji se vidi u istragama napada na novinare ili podrška Vlade Komisiji za praćenje napada na novinare ne neutrališu veoma negativne trendove koji su još uvijek na aktuelni kada su u pitanju bezbjednost novinara, nezavisnost RTCG-a i AEM-a ili prijetnje na planu pristupa informacijama. Ovo su tri ključna pitanja koja su od nemjerljivog značaja ukoliko crnogorske vlasti žele da podignu nivo ispunjavanja svojih dužnosti i obaveza prema SE”, upozoravaju izvjestioci.