UPUTILI PISMO NAČELNIKU GENERALŠTABA VOJSKE CRNE GORE

HRA i IA: Vojnici i policajci mogu bez uniforme da prisustvuju litijama

"U pogledu ostalih aktivnosti, kao što je komunikacija na društvenim mrežama, predložili smo da se zakonske zabrane "političkog djelovanja" i "ispoljavanja političkih uvjerenja" zakonima odgovarajuće preciziraju", navodi se u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO HRA i Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora NVO IA
13925 pregleda 28 komentar(a)
Sa jedne od litija u Podgorici, Foto: Savo Prelević
Sa jedne od litija u Podgorici, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 04.03.2020. 19:11h

Zakon o Vojsci i Zakon o unutrašnjim poslovima dozvoljavaju službenicima Vojske i policije da prisustvuju protestnim, stranačkim i drugim političkim skupovima bez uniforme, istakle su nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) u pismu Načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore, Dragutinu Dakiću, saopšteno je iz tih NVO.

Navode da su pismo Dakiću uputile juče, povodom njegovih nedavnih izjava da ne odobrava učešće službenika Vojske na litijama, i saznanja da Generalštab Vojske Crne Gore poziva službenike Vojske na raport zbog odlaska na litije. 

Litije se organizuju svakog četvrtka i nedjelje u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

"U pogledu ostalih aktivnosti, kao što je komunikacija na društvenim mrežama, predložili smo da se zakonske zabrane "političkog djelovanja" i "ispoljavanja političkih uvjerenja" zakonima odgovarajuće preciziraju", navodi se u saopštenju koje potpisuju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO HRA i Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora NVO IA.

Povezani članci

24. Februar 2020.

Na litiju mogu ako nije partijski obojena

U pismu su istakli da Zakon o Vojsci u članu 60 dozvoljava službenicima Vojske da prisustvuju protestnim, stranačkim i drugim političkim skupovima bez uniforme. 

"Iako ovaj zakon načelno zabranjuje "ispoljavanje političkih uvjerenja" (čl. 18 st. 2), kao i Zakon o državnim službenicima (član 9), nijedan zakon te pojmove ne definiše. Prema tome, i ako se smatra da litije nisu samo vjerski skup, nego protestni skup političkog karaktera, pripadnici snaga bezbjednosti opet mogu da prisustvuju takvom okupljanju pod uslovom da nisu uniformisani", .

U pismu se navodi da međunarodni ugovori o ljudskim pravima dozvoljavaju državama da ograniče slobode izažavanja i okupljanja pripadnicima bezbjednosnih snaga (Evropska konvencija o ljudskim pravima čl. 11 st. 2, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima čl. 21 st. 2) kada je to neophodno za ostvarenje legitimnih ciljeva, posebno očuvanja političke neutralnosti tih snaga. 

"Međutim, države su dužne da to ograničenje odgovarajuće preciziraju zakonom, da bi pripadnici vojske i policije u skladu s tim mogli da predvide kako će se zakon primjenjivati i usklade svoje ponašanje. U svojoj zakonodavnoj praksi države različito tretiraju ovo pitanje, neke su manje, a neke više restriktivne", poručili su iz HRA i IA. 

Navode i da su pojasnili  da u Crnoj Gori, član 9 Zakona o državnim službenicima i namještenicima obavezuje državne službenike i namještenike da "poslove" vrše politički neutralno i nepristrasno, u skladu sa javnim interesom, kao i da se "uzdržavaju od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja". 

"Zakon o Vojsci takođe načelno propisuje "dužnost vojnih službenika da se uzdržavaju od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja", ali izričito dozvoljava prisustvo "protestnim ili političkim skupovima i drugim aktivnostima koje nisu u vezi sa vršenjem službe u vojsci", pod uslovom da se tim skupovima ne prisustvuje u uniformi (čl. 60). Gotovo je ista situacija sa Zakonom o unutrašnjim  poslovima, koji službenicima MUP-a i UP zabranjuje članstvo u političkoj partiji i političko djelovanje (čl. 94 st. 2), ali, kao i Zakon o Vojsci, dozvoljava prisustvo "stranačkim i političkim okupljanjima" ako se na njima ne nosi uniforma (čl. 94 st. 3)", kazali su iz HRA i IA.

Oni su kazali i da termini "javno ispoljavanje političkog uvjerenja" i "političko djelovanje" nijesu definisani ni jednim zakonom, dok je prisustvo "protestnim ili političkim skupovima" odnosno "stranačkim i političkim okupljanjima" Zakonom o Vojsci i Zakonom o unutrašnjim poslovima dozvoljeno bez nošenja uniforme, zbog čega se ne može smatrati da su takva ponašanja nezakonita.

"Međutim, ostaje nejasno da li se ostale aktivnosti, kao što je isticanje fotografija litija na društvenim mrežama i komentarisanje litija i fotografija, mogu smatrati zabranjenim "ispoljavanjem političkih uvjerenja" i "političkim djelovanjem", s obzirom na to da ovi pojmovi nisu definisani. Apelovali smo da se načelnik Generalštaba založi za to da se ovi zakonski termini odgovarajuće preciziraju, da bi ovi zakoni, koji službenicima bezbjednosnih službi ograničavaju ljudska prava, zadovoljili standard "predvidljivosti", koji zahtijeva da zakon kojim se ljudska prava organičavaju bude odgovarajuće precizan da bi se moglo predvidjeti kako će se primjenjivati i da bi se sprečila proizvoljna, tj. preširoka primjena ograničenja (vidi npr. presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Rekvenyi v. Hungary, 1999). Ovo tim prije što Zakon o Vojsci kao disciplinski prestup propisuje "povredu propisa o zabrani političkog djelovanja" (čl. 157 stav 1 tačka 23) i predviđa disciplinsku kaznu u vidu nemogućnosti napredovanja, odnosno smanjenja zarade, smjenjivanja sa dužnosti u Vojsci, itd. Kodeks vojne etike takođe ne daje pojašnjenja, već ponavlja zakonsku odredbu da se služba u vojsci vrši politički neutralno (tač. 5 st. 1), obavezuje na uzdržavanje od svakog ponašanja koje može imati negativan uticaj na ugled Vojske i odnose u Vojsci (tač. 5 st. 6), a zabranjuje prisustvo ili učešće samo u onim aktivnostima i događajima na kojima se promoviše netrpeljivost prema drugim licima ili diskriminacija, šalju poruke mržnje ili uvrede ili se izražava netolerancija, i koje su javno i moralno neprihvatljive (tač. 8)", naveli su iz HRA i IA.

Iz te dvije NVO navode i da su takođe skrenuli pažnju da će u okviru projekta "Okupljanja za ljudska prava: Sloboda javne riječi u javnom prostoru" koji te dvije NVO sprovode uz podršku Evropske unije kroz Instrument za demokratiju i ljudska prava, Program za Crnu Goru 2018, nastaviti da prate i podstiču slobodu mirnog uživanja ovog prava u Crnoj Gori.