Na litiju mogu ako nije partijski obojena - Vijesti.me
Marić pitanje učešća vojnika na protestima MCP vidi kao graničan slučaj:

Na litiju mogu ako nije partijski obojena

Vojnici se moraju čuvati zamke da na bilo koji način budu uvučeni u eventualno javno ispoljavanje političkih stavova, kazao je direktor Centra za građanske slobode Boris Marić

Od vojnika se očekuje da brani državu u skladu sa zakonima i Ustavom: Bosković sa vojnicima
Od vojnika se očekuje da brani državu u skladu sa zakonima i Ustavom: Bosković sa vojnicima (Foto: Ministarstvo odbrane)

Direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, ocijenio je da ne vidi potrebu da se na bilo koji način pripadnicima Vojske Crne Gore ograničava mirno ispoljavanje neke vrste vjerske pripadnosti, ako protestne litije tumačimo kao građansko pravo crkve da se bori za svoja prava.

“Sa druge strane, pripadnici Vojske se moraju čuvati zamke da na bilo koji način budu uvučeni u eventualno javno ispoljavanje političkih stavova, a to kao opasnost postoji i sa strane vlasti i sa strane opozicije”, kazao je Marić “Vijestima”.

Govoreći o porukama da pripadnicima Vojske nije mjesto na litijama, Marić je rekao da “ovdje imamo graničan slučaj, jer profesinalni vojnik dobrovoljno stupa u taj status i samim tim trpi određena ograničenja, poput onog propisanog članom 18 Zakona o vojsci”.

“Naime, stoji da lice u službi u Vojsci, službu vrši politički neutralno, ne može biti član političke organizacije i da se uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja”.

Marić navodi da je shodno tome primjer morao dati sam ministar odbrane Predrag Bošković, koji je “posljednja adresa koja je trebalo da se javi kao učesnik javne polemike o spornom Zakonu i protestnim litijama crkve”.

“Sa druge strane, Zakon o Vojsci ima normu koja zabranjuje diskriminaciju po osnovu pola, rase, nacionalne pripadnosti, jezika, vjeroispovijesti, političkog i drugog misljenja i drugo. Zakon zabranjuje dovođenje u povlašćen, odnosno neravnopravan položaj lica u službi u Vojsci. Zabranjeno je prethodno pobrojana prava ograničavati po bilo kom osnovu”, kazao je Marić.

hram litija
Hiljade ljudi ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja(Foto: Boris Pejović)

Pravnik Sergej Sekulović ocijenio je da je riječ o složenoj pravnoj situaciji kod koje postoji spor oko činjenica:

“Osnovno pitanje koje se javlja je - da li su litije politički skup na kome se ispoljava političko uvjerenje? I vezano pitanje: što se podrazumijeva pod javnim ispoljavanjem političkog uvjerenja”, kazao je Sekulović.

Istakao je da Ustav zabranjuje političko organizovanje u državnim organima i članstvo u političkim partijama, između ostalog i profesionalnim pripadnicima Vojske:

“Shodno tome, lično sam mišljenja da se ispoljavanje političkog uvjerenja, na koju zabranu upućuje član 18 Zakona o Vojsci Crne Gore, treba vezivati za agitovanje za određenu političku partiju”.

Van ovakvog tumačenja, ističe Sekulović, ulazimo u zonu da se nad pripadnicima, u ovom slučaju Vojske, vrši diskriminacija ukoliko im se zabrani ispoljavanje stava o svim javnim politikama.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske u više navrata su poručili da će prestati sa organizovanjem litija čim Zakon bude povučen i da one imaju isključivo crkveni karakter...

"Podsjećam da je pripadnicima Vojske dozvoljeno sindikalno organizovanje. U svakom slučaju, situacija bi bila drugačija ako bi se karakter litija promijenio i dobio oblik agitovanja za bilo koju političku partiju ili koaliciju”, kazao je Sergej Sekulović.

Poruku da ne učestvuju u litijama koje Mitropolija crnogorsko-primorska organizuje širom Crne Gore u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pripadnicima Vojske uputio je načelnik Generalštaba VCG Dragutin Dakić. On je prije nekoliko dana rekao da u Vojsci nema mjesta za one koji se bave politikom i da je nedopustivo da njeni pripadnici budu na litijama na kojima se vide zastave druge države.

“Svaki vojnik, počev od mene, dužan je da bude bezuslovno lojalan Crnoj Gori... Taj koji misli da treba da brani crkvu od zakona, tome nije mjesto u Vojsci, jer se od istog čovjeka očekuje da brani državu”.

Nakon izjave Dakića, general u penziji Blagoje Grahovac ocijenio je da je Vojska pretvorena u partijsku soldatesku vladajuće DPS.

“Vojnik ima pravo kao i svaki drugi građanin. Ovdje je upućena prijetnja svim vojnicima koji bi i pomislili da mogu da upražnjavaju vjeru, a da je kojim slučajem viđen vojnik na manifestaciji makar bila i crkvena, koju podržava DPS, naravno da bi taj vojnik bio primijećen za unapređenje i za brže vođenje u službi”.

Bošković je javno čestitao Dakiću na stavu i izjavi i istakao da se od vojnika očekuje da brani državu u skladu sa zakonima i Ustavom.

“Ako dobro pročitate izjavu, vidjećete da je on rekao da je sloboda vjeroispovijesti osnovno ljudsko pravo svakog pojedinca i da će zaštititi bilo pojedinca bilo Vojsku u cjelini od zloupotrebe u bilo koje političke ili vjerske svrhe”.

Bošković je ranije kazao da protestne litije nemaju nikakve veze sa zakonom, već je “namjera da se Crna Gora predstavi kao srpska država, kojoj bi se poništila nezavisnost izglasana na referendumu 2006. godine”.

On je najavio i da će vratiti orden Svetog Save kojim ga je ranije odlikovala Srpska pravoslavna crkva, nakon što je mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije poručio da bi Sinod trebalo da mu ga oduzme.

Član Odbora za bezbjednost Skupštine Milorad Vuletić (DPS) poručio je da “okupljanja koja imaju formu vjerskih skupova, a u suštini političkih protesta na kojima su dominantna obilježja strane države, s kojih se čuju uvrede upućene institucijama, nijesu mjesta primjerena za nekog ko se svečano zakleo da će braniti nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore”.


Vidi sve komentare