Javna debata "Eksproprijacija zemljišta i razvoj Buljarice"

Vujović: Dok je ovakve vlasti, ničiji život, sloboda i imovina nisu garantovani

Milorad Vujović, pravnik i bivši potpredsjednik Vlade. kazao je da se pitanje vlasništva nad crkvama u Buljarici, odnosno njihovim ostacima, ni na koji način ne može dovesti u vezu sa primjenom člana 62 nedavno usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti
5088 pregleda 2 komentar(a)
Sa debate u Petrovcu, Foto: Crnogorsko društvo ekologa
Sa debate u Petrovcu, Foto: Crnogorsko društvo ekologa

Javna debata "Eksproprijacija zemljišta i razvoj Buljarice" održana je u Petrovcu u četvrtak 5. marta, u okviru projekta Aktivno građanstvo za bolju Crnu Goru – ka vladavini prava i održivom razvoju u Crnoj Gori, koji Crnogorsko društvo ekologa (CDE) realizuje u saradnji sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) uz finansijsku podršku Evropske komisije. 

Milorad Vujović, pravnik i bivši potpredsjednik Vlade, na skupu je govorio o zaštiti prava vlasnika nepokretnosti, odnosno o ,,izazovima sa kojima se može suočiti svako ko u Crnoj Gori posjeduje bilo šta u svom vlasništvu''. 

Kako je saopšteno iz CDE, Vujović se kritički osvrnuo na "pokušaj prodaje Buljarice, odnosno njene ekonomske valorizacije, kako je to nazvao Savjet za privatizaciju". Vujović je, dodaje se, ukazao i na ,,korijene orvelovske dramaturgije pod kojom danas živimo'', ali i o posljedicama niza, kako navodi, problematičnih, neustavnih procesa do kojih dolazi prilikom izrade, izmjena, ali i primjena nekih zakona, kojima ,,sadašnja vlast kontinuirano udara na vlasnička prava''. Kazao je da se ,,pitanje vlasništva nad crkvama u Buljarici (čije je vlasništvo upisano na same crkve), odnosno njihovim ostacima, ni na koji način ne može dovesti u vezu sa primjenom člana 62 nedavno usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.''

"Vujović smatra da je, po osnovu ovog Zakona, prepis imovine koja je u sada svojini Mitropolije, a koja je atraktivna za ekskluzivnu turističku valorizaciju, pravno nemoguć. Pored pitanja Buljarice, on se osvrnuo i na situaciju na Valdanosu gdje su vlasnici imovine 2004. godine izbačeni iz postupka restitucije, kao i na prilike vezane za vlasnike sa Luštice, ,,čiju je imovinu država krivičnim djelom proknjižila dijelom na sebe i nakon toga prodala investitoru, a vlasnici su umjesto da podnesu krivične prijave i zatraže povraćaj vlasništva i naknadu štete, većinom prihvatili ponudu vlasti da im se na teret svih građana, iz Budžeta, ekspropriše od strane države prisvojena i prodata imovina''," navodi se u saopštenju CDE.

,,Ako ste vlasnik stvari, onda se morate ponašati kao gospodar te stvari. Ali ako uđete u pregovore sa onim koji krade vašu stvar, i kada svoje postupke prilagođavate takvom pregovaranju, vi se onda srozavate pred svojim lopovom i za njega vi više nijeste gospodar te stvari. Od tog trenutka, svaki lopov smatra da ne treba da vam da – ni ono to je do tada smatrao da mora da vam da. Morate jednom, na kraju, razumjeti da živimo u državi u kojoj ničiji život, sloboda i imovina nijesu garantovani dok u njoj postoji ovakva vlast, i da samo udruženim otporom moramo odbraniti svačija garantovana prava. Svako ko apstinira od takve borbe, slabi svakoga od nas spremnih da se zajedno borimo za vladavinu zakona koji moraju biti jednaki za sve," kazao je Vujović.

Mještani su se, kako se navodi u saopštenju CDE, zahvalili Vujoviću na iznesenim informacijama, od kojih mnoge, kako su kazali, nijesu znali. 

cde
Sa javne debate(Foto: Crnogorsko društvo ekologa)

Boško Čarmak, pravnik i predstavnik građana koji je zajedno sa grupom mještana i organizacija 2016. pokrenuo kampanju za odbranu Buljarice, govorio je o razlici u razvoju Buljarice kao turističkog i kao rezidencijalnog projekta. 

,,Pitanje je šta rezidencijalni projekat sve sa sobom nosi'', rekao je Čarmak, napominjući koliko je praznih stanova po Crnoj Gori, izgrađenih a neprodatih, a da se uprkos tome i dalje gradi. Čarmak je ukazao na, kako navode iz CDE, niz problematičnih aspekata Savjeta za privatizaciju, kao i na nejasnoće u Zakonu o Morskom dobru, zbog kojeg danas prvobitni vlasnici imovine u zoni Morskog dobra više nijesu vlasnici nego samo korisnici, pri čemu i pitanje šta pravo na korištenje zapravo znači. 

Čarmak je ocijenio da ovaj Zakon nije precizan, već da je napravljen tako da se može tumačiti što šire, i pritom ukazao, dodaje se u saopštenju CDE, "da niko od mještana ne zna kada su prepisani iz svojine u pravo korišćenja, a da većini nikada nije dostavljeno rešenje o tom postupku, iako se radi o najvrijednijoj imovini u državi". 

"Naveo je i mnoge problematične slučajeve primjene Zakona o eksproprijaciji. Jedan od takvih primjera je kada država, organ države ili javno preduzeće, sklopi ugovor o privatno - javnom partnerstvu. Država u tom slučaju može da služi kao paravan za uzimanje zemlje, a stvarni korisnik eksproprijacije ostaje privatno lice skriveno iza ugovora. Čarmak je poručio svojim sugrađanima na debati u Petrovcu, da ovim Zakonom nijesu zaštićeni čak i kada je situacija naizgled čista, jer se ,,država može pojaviti u bilo kojem aranžmanu sa privatnim licem, i postupak eksproprijacije obavljati u korist tog posla, a da sama ne upravlja tim poslom''," stoji u saopštenju.

Čarmak, podsjećajući na druge, kako dodaju iz CDE, problematične aspekte ovog Zakona, zaključuje da sve više treba baviti problemom otimanja imovine. 

"Mještani su imali veliki broj pitanja i tražili su savjete kako da reaguju na problematične postupke vlasti. Stručnjaci su savjetovali da zajedničkim snagama, uz podršku eksperata iz ovih oblasti, brane svoja prava, svoju đedovinu i budućnost. Ukazali su na prave adrese za žalbe i druge vidove prigovora, i podsjetili na pozitivne primjere udruživanja mještana širom Crne Gore koji su jedino zajedno mogli da uđu u proces odbrane imovine, ali i rijeka, šuma i drugih prirodnih bogatstava na koje svi građani imaju pravo", zaključuju iz CDE.