UVEDENO 89 MJERA I 19 PREPORUKA

GA: Od početka krize izazvane koronavirusom nadležni pravovremeno reagovali, bilo i propusta

"Sve zdravstvene mjere donešene su na preporuku zdravstvene struke, što je pohvalno, jer se u ovim trenucima pokazuje ozbiljnost time što se struka stavlja na prvo mjesto“, navodi se u analizi
539 pregleda 0 komentar(a)
Građanska alijansa
Građanska alijansa
Ažurirano: 16.04.2020. 13:09h

Nadležni organi su se, od početka krize izazvane širenjem koronavirusa, trudili da pravovremeno reaguju i uvedu adekvatne mjere, ocijenili su iz Građanske alijanse, navodeći da je bilo i propusta u funkcionisanju sistema kada je u pitanju zaštita ljudskih prava.

Pravni savjetnik GA Danilo Papović kazao je da ta nevladina organizacija pozdravlja napore nadležnih organa, prije svega iz oblasti zdravstvene zaštite, u cilju ublažavanja posljedica epidemije.

On je, u analizi objavljenoj na sajtu GA, podsjetio da je u tom cilju do danas uvedeno 89 mjera i 19 preporuka.

"Sve zdravstvene mjere, kako je saopšteno, donešene su na preporuku zdravstvene struke, što je pohvalno, jer se u ovim trenucima pokazuje ozbiljnost time što se struka stavlja na prvo mjesto“, navodi se u analizi Papovića.

Kako je kazao, država je donijela i ekonomske mjere za ublažavanje ekonomske situacije izazvane epidemijom koronavirusa, o čijoj efikasnosti je još rano govoriti i o čijim efektima treba da se izjasne stručnjaci iz te oblasti.

"Nesporno je da država radi i na tom polju, pokušavajući da odgovori izazovima koje je epidemija korona virusa stavila pred Crnu Goru, i kako bi čuvajući zdravlje građana, stvorila pretpostavke za adekvatan oporavak crnogorske ekonomije“, naveo je Papović.

U GA smatraju da treba ukazati i na neke propuste u funkcionisanju sistema, a koji se odnose na zaštitu i poštovanje ljudskih prava.

Prema riječima Papovića, prvi slučaj protivustavnog djelovanja bilo je objavljivanje spiskova osoba koje se nalaze u samoizolaciji.

Uprkos, kako je naveo, burnoj reakciji javnosti i argumentovanih upozorenja civilnog sektora, Vlada nije reagovala u smislu ispravke ove greške.

"Posebno zabrinjava to što je spisak objavljen uz prethodno dobijenu saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP)“, kazao je Papović.

On je dodao da se taj spisak, koji sadrži ime i prezime, adresu stanovanja osoba koje su dobile rješenje o samoizolaciji kontinuirano ažurira, i da su to osudile brojne međunarodne organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava.

Papović je podsjetio i da je u prvom momentu na neki način procurio i spisak koji je sadržao i jedinstveni matični broj, kontakt telefon i imena policijskih službenika.

Kako je naveo, Savjet AZLP izdao je saopštenje u kojem naglašava povjerljivost zdravstvenih podataka, samo dan prije nego što je Agencija dala saglasnost za objavljivaje spiska osoba u samoizolaciji na zahtjev Vlade.

Takođe, dodao je on, nakon objavljivanja podataka, pojavio se veb sajt koji omogućava računanje udaljenosti od osoba sa spiska.

"Teža povreda ljudskih prava desila se kada je u javnost „procurio“ spisak zaraženih koronavirusom. Pozdravljamo što je Vlada osudila ovo kršenje i zatražila hitnu reakciju, do koje je došlo, i osumnjičeni je uhapšen“, kazao je Papović.

On je kazao da objavljivanje informacija o zdravstenom stanju pacijenata predstavlja grubo kršenje prava na privatnost, navodeći da su, uz to, zaraženi i njihove porodice izloženi stigmatizaciji, što im je dodatno otežalo trenutnu situaciju.

Papović je upozorio da se u stanju epidemije i masovne ugroženosti mora voditi računa o načinu vođenja medicinske evidencije i drugim pitanjima vezanim za tu situaciju, kako bi se do kraja utvrdila odgovornost.

Prema njegovim riječima, identitet pacijenata koji se nalaze na listi može biti zaštićen, tako što će umjesto ličnih podataka biti navedene šifre, uz strogu kontrolu pristupa ličnim podacima.

"Postoji mnogo načina za oprezno vođenje evidencije o pacijantima. Međutim, zdravstveni sistem nije pravilno odgovorio ovom izazovu, što je izazvalo teže posljedice po pacijente“, smatra Papović.

On je kazao da je sloboda izražavanja takođe jedno od temeljnih prava koje se u aktuelnoj situaciji dovodilo u pitanje.

"Previše gruba reakcija tužilaštva postojala je i kod privođenja osoba zbog navodnog širenja panike za vreme epidemije. Ovo je osudila i Evropska komisija, navodeći da je nužno naći balans između slobode izražavanja i postupanja tužilaštva“, rekao je Papović.

Kako je naveo, neadekvatno informisanje oko formiranja Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) i dovođene javnosti u zabludu, izazvalo je brojne sumnje.

"Većina odluka ovog tima ocijenjene su kao pravovremene i efikasne. Ipak, sjenku na njihov rad bacile su optužbe o sastavu, pravnom osnovu djelovanja, tačnom datumu osnivanja i slično“, kazao je Papović.

On smatra da se uzrok tim optužbama upravo nalazi u odsustvu adekvatnog informisanja, transparentnosti prilikom formiranja tijela i objašnjenja njegovih nadležnosti.

Sam naziv tijela, dodao je Papović, naveo je javnost na pogrešan zaključak da je riječ o Koordinacionom tijelu za iskorjenjivane zaraznih bolesti, tijelu uže nadležnosti, koje je moguće formirati u slučaju epidemije.

On je podsjetio da je Vlada tek nakon mjesec, i nakon duže javne polemike, objasnila pravno utemeljenje i strukturu NKT.

Prema riječima Papovića, neminovno je primjetiti pasivan odnos Skupštine u cijeloj situaciji.

"Kao nosilac ustavne i zakonodavne vlasti, a prije svega kao najviše predstavničko tijelo naroda, Skupština je morala imati proaktivni pristup u rješavanju nastalih problema i nadzor nad usvojenim mjerama“, smatra Papović.

On je ocijenio neprihvatljivim da se tek nakon mjesec i po dana od početka krize zakaže zasijedanje Parlamenta.

U GA su, kako navode, primijetili i da, u vremenu kada se Crna Gora suočava sa jednom od najvećih zdravstvenih prijetnji u svojoj istoriji, ta tema postaje predmet neadekvatne političke promocije i borbe.

Iz te NVO su apelovali da to ne budu teme za političke obračune i sticanje političkih poena, što partije mogu raditi i nastaviti nakon izlaska iz krize.

"Propusti koji se dešavaju moraju poslužiti kao lekcije Vladi da rješavanje primarnog problema mora biti sprovedeno u skladu sa principima zaštite temeljnih ljudskih prava i da jedno pravo ne mora da isključuje drugo“, zaključuje se u analizi.