mobilni operatori zainteresovani i spremni

5G stiže u Crnu Goru za dvije godine

Pitanja o mogućem štetnom uticaju EM talasa na ljude stara su koliko i sama tehnologija koja ih koristi, kažu sagovornici “Vijesti” i tvrde da nema razloga za zabrinutost
33831 pregleda 62 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Razloga za zabrinutost od štetnog dejstva 5G mreža - nema, mobilni operatori su zainteresovani i spremni, pa bi korisnici u Crnoj Gori u brzinama koje omogućava ta tehnologija mogli da uživaju najkasnije za dvije godine.

To su poručili iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori. Tvrde da je pitanje štetnosti staro koliko i mobilne mreže i najavljuju da bi prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli da očekujemo do kraja 2022. godine.

Vlada Slovenije početkom marta sa dnevnog reda skinula je strategiju regulatorne agencije AKOS o raspodjeli frekvencijskog spektra za 5G. Takav predlog stigao je od ministra za upravu Rudija Medveda, koji je za slovenačke medije rekao kako su “pitanja o štetnosti 5G tehnologije legitimna”. Vijest da Slovenija za neko vrijeme obustavlja uvođenje 5G mreže obišla je region, ali mediji nisu prenosili i pisanja slovenačkih novinara i blogera koji tvrde da je pitanje više politička odluka, nego što ima uporišta u nauci.

Iz crnogorske Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) kažu da pitanje štetnog uticaja elektromagnetnog (EM) zračenja koje generišu bazne stanice i mobilni uređaji pažnju struke i laika prati trideset godina, od uvođenja tih sistema početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Dodaju da izuzetak nije ni 5G tehnologija.

“U mnogim državama vodi se intenzivna diskusija u vezi s pitanjem eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi, ali i sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. Iz tih razloga su neke zemlje, među kojima i Slovenija, odabrale oprezniji pristup u implementaciji 5G mreža, uključujući i privremeno odlaganje, dok se ne razjasne sve nedoumice, između ostalog i u vezi sa uticajem EM zračenja na zdravlje ljudi. Međutim, nije nam poznato da je u nekoj državi zabranjen razvoj 5G mobilnih mreža, niti u ovom trenutku postoje naznake da se tako nešto može desiti”, kazao je “Vijestima” Darko Grgurović, izvršni direktor EKIP-a.

On je rekao da o uticaju dugotrajnog izlaganja ljudskog tijela EM poljima frekvencija iz milimetarskih opsega u ovom trenutku ne postoji prethodno iskustvo, a da su rezultati naučnih istraživanja oprečni.

“Pa je upravo to ključni razlog za zabrinutost. Međutim, relevantne međunarodne institucije koje se bave pitanjem uticaja EM zračenja na zdravlje ljudi nisu našle opravdane razloge za bilo kakvu restrikciju ili zabranu korišćenja ovih opsega za realizaciju 5G mobilnih mreža. S obzirom na to da u Crnoj Gori 5G mobilne mreže neće biti u komercijalnoj upotrebi prije 2022. godine, vjerujemo da će do tada situacija biti jasnija, kako po pitanju štetnog uticaja EM zračenja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, tako i po pitanju zaštite sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe 5G tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti”, poručio je Grgurović, te dodao da će EKIP “blagovremeno preduzeti sve potrebne mjere kako bi se eventualne štetne posljedice uvođenja 5G mobilnih mreža svele na najmanji mogući nivo”.

“Pitanja o mogućem uticaju EM talasa na ljude stara su koliko i sama tehnologija koja ih koristi, pa ne iznenađuje slično interesovanje i kada je u pitanju 5G tehnologija”, poručuju iz Crnogorskog telekoma. Dodaju da su u svijetu sprovedene brojne studije o uticaju 5G tehnologije, te da je mišljenje relevantnih međunarodnih stručnjaka i institucija da “ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, EM polja koja koristi ova tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi”.

“Trenutno širom svijeta postoji oko 30 hiljada studija i izvještaja o biološkim efektima EM polja, od čega je preko 10 procenata direktno relevantno za oblast mobilnih radio frekvencija. Budući da je riječ o dinamičnom polju istraživanja, svake godine se ovim brojkama doda nekoliko stotina novih naučnih publikacija. Upravo ove studije predstavljaju osnov za postavljanje graničnih vrijednosti, pa međunarodne stručne komisije kontinuirano prate stanje u ovom polju”, kazao je Matija Otašević iz CT-a.

Grgurović dodaje da je pitanje uticaja EM zračenja na zdravlje ljudi jedna od najviše istraživanih tema u nauci na globalnom nivou.

“Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja EM poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. Isključivo zbog načina i obima njihovog korišćenja i načina nošenja (korišćenje neposredno uz glavu, nošenje uz tijelo), Međunarodna agencija za istraživanje kancera (IARC) je 2011. godine klasifikovala EM zračenje mobilnih telefona kao potencijalno kancerogeno za ljude (Grupa 2B), usljed povećanog rizika od nekih vrsta tumora mozga, pri svakodnevnom dugotrajnom korišćenju, pa su definisane odgovarajuće preporuke kako bi se korišćenje mobilnog telefona u svakodnevnom životu učinilo bezbjednim po zdravlje. Pri tome, IARC jasno navodi da se navedena klasifikacija ne odnosi na zračenje baznih stanica mobilnih komunikacionih mreža”, kažu iz EKIP-a.

I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

Iz Telenora poručuju da nijedna nova tehnologija ne može da bude uvedena, bez prethodne analize i saglasnosti institucija.

“Uvođenje novih tehnologija uvijek prati bojazan da one mogu štetno uticati na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Izgradnju svake bazne stanice prati opsežna analiza procjene njenog uticaja na životnu sredinu. Bez te analize i saglasnosti nadležnih institucija nije moguće pustiti u rad takve objekte, a procedura dozvoljava javnosti i svim zainteresovanima da daju svoje mišljenje o izgradnji svake pojedinačne bazne stanice. Vjerujemo da će i eventualno uvođenje 5G tehnologije pratiti slične procedure i analize. Najvažnije je da se sve zainteresovane strane - državne institucije, univerziteti, eksperti iz različitih oblasti i mobilni operatori uključe u analizu svih aspekata uvođenja 5G tehnologije”, kazala je “Vijestima” Emilija Rabrenović iz kompanije Telenor.

U Crnoj Gori dosad nije razvijena nijedna 5G mreža, a izrada studije, odnosno strategije uvođenja, kako su kazali iz EKIP-a, planirane su za ovu godinu. Uporedo sa izradom studije, kako su kazali iz EKIP-a, Agencija priprema i postupak dodjele radio-frekvencija. Aukcija spektra za 5G mobilne mreže, koja će obuhvatiti opsege 700 MHz (694-790 MHz), 3,5 GHz (3400-3800 MHz) i 26 GHz (26,5-27,5 GHz), planirana je za drugu polovinu 2021. godine.

Grgurović ukazuje i da su frekvencijski opsezi koji se koriste za 5G identični ili bliski opsezima koje koriste postojeće mreže.

“Osim milimetarskih opsega (u početku samo 26 GHz, a u budućnosti i 40 GHz i 66 GHz) koji se prvi put koriste za ove primjene”, kaže on, ali dodaje da, u svakom slučaju, “nije realno očekivati značajno drugačije efekte izlaganja zračenju 5G mobilnih mreža od efekta koje imamo kod postojećih mobilnih mreža, ako su ispoštovane propisane norme i ako se u korišćenju pridržavamo propisanih preporuka”.

Nova tehnologija donosi novi doživljaj interneta

Mobilni operatori su jako zainteresovani za uvođenje 5G tehnologije i već su se, kaže Grgurović, interesovali za testiranje i realizaciju 5G pilot projekata tokom godine. U EKIP to smatraju korisnom prilikom da se građani i privreda upoznaju sa mogućnostima koje pruža nova generacija mobilnih komunikacionih mreža.

U Telenoru kažu da je, osim želje operatora da razvijaju mreže nove generacije, važno da i tržište bude spremno da koristi rješenja koja su zasnovana na, u ovom slučaju, 5G tehnologiji.

“Tehnologija pete generacije sigurno će donijeti povećanje brzine prenosa podataka, od 10 do 100 puta veće od trenutnih. To će se odraziti na način na koji koristimo internet. Osim u većoj brzini, prednosti 5G tehnologije ogledaju se i u većoj stabilnosti i pouzdanosti mreže, kraćem odzivu i manjem kašnjenju, kao i u mogućnosti međusobnog povezivanja mnogo većeg broja uređaja. Očekuje se da će 5G tehnologija prvenstveno uticati na industrijske procese, način upravljanja, optimizaciju troškova i povećanje nivoa automatizacije. Tako će upravljanje automobilima, gledanje televizije, pa čak i hirurški zahvati izgledati potpuno drugačije, da ne govorimo o drugim oblastima”, kazali su iz Telenora.