Prema kategorizaciji Ministarstva turizma i održivog razvoja, Kolašin ima sedam hotela, sa ukupno 500 ležajeva. Tri hotela su sa četiri zvjezdice, i po dva sa tri i dvije. Prema planovima i obećanjima investitora, ali i opštinskih vlasti, za par godina broj hotela u toj opštini biće više nego dupliran. U planu je, uglavnom, gradnja objekata sa četiti i pet zvjezdica, namijenjenih, naravno, visokoplatežnim gostima.
Pitanje je, međutim, da li će grad moći da “isprati“ luksuz, koji nude ti objekti, koliko će od onih koji borave u takvim objektima koristi imati vanpansionska ponuda i imaju li turisti u Kolašinu čime da se zabave kad nijesu na ski stazama? To je samo dio onog od onog što poznavaoci lokalnih prilika u turizmu problematizuju, kad je riječ o najavi ambicioznih projekata.
Ski-resort Kolašin 1450 AD, u većinskom vlasništvu Zorana Ćoća Bećirovića, podnio je kolašinskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Hotela “D”. Novi Bećirovićev hotel, prema elaboratu, trebalo bi da ima površinu od 4.623 kvadrata, 65 smještajnih jedinica, a planirano je da bude kategorisan sa četiri zvjezdice.
Bećirovićevo preduzeće gradiće i kao dio konzorcijuma sa albanskim biznismenom Baškimom Ulajem apartmanski objekat “Q” i “Condo hotel S“.
Apartmanski objakat Q, kako je navedeno u dokumentaciji dostavljenoj Sekreterijatu za zaštitu životne sredine imaće 86 smještajnih jedinica. Objekat je spratnosti prizemlje, tri sprata i potkrovlje, a kako je planirano biće građen “u duhu tradicionalne planinske kuće - “kamen na tlu i drvo na kamenu“.
“Condo hotel S”, prema dokumentaciji, zauzimaće bruto građevinsku površinu od skoro 8.300 matara kvadratniu. Imaće pored podruma i prizemlja, dva sprata i potkrovlje i u njemu je planirano čak 116 smještajnih jedinica.
Elaborate o procjeni uticaja na životnu sredinu predalo je nadležnom opštinskom sekreterijatu i društvo “CG Resort doo“ iz Tivat za gradnju turističkog kompleksa, koje bi trebalo da bude kategorisano sa pet zvjezdica. Gradiće se u prigradskom neselju Breza, na atraktivnoj lokaciji, u blizini Tare. Kako je planirano, biće izgrađena dva objekata, površine skoro 17.000 kvadrata u koje će moći da se smjesti 308 gostiju. Investitor u dokumentaciji dostavljenoj lokalnoj upravi predviđa da će moći da u tim objektima bude zaposleno preko 100 radnika.
Glavni gradski arhitekta dao je saglasnost za idejno rješenje “Royal investment consulting group“ za hotel, takođe u naselju Breza. Sličnu saglasnost dobilo je i preduzeće “Pioneer sino Montenegro limited“ za izgradnju hotela sa četiri zvjezdice u istom dijelu opštine. Prema podacima iz kolašinske lokalne uprave, investitor Marko Mugoša planira da gradi eko hotel u mjestu Vladoš, nedaleko od Kolašina.
Firma “Monte biser” u mjestu Paljevine, nadomak Ski-centra, privodi kraju radove na izgradnji apartmanskog naselja, a sličan kompleks gradi se i nekoliko kilometara niže, prema gradu, u selu Rijeka Mušovića.
U kolašinskoj lokalnoj upravi, kako kažu, srećni su zbog najave gradnje novih hotela. Međutim, nijesu rječiti kad se pokrene tema onoga što će grad nuditi turistima, kad izađu iz hotelske sobe ili se vrate sa skijališta.
“Investicije i sve partnere po tom osnovu doživljavamo kao način da se povećaju turistički kapaciteti Kolašina, značajno poveća turistička posjeta, približe ljetnja i zimska turistička sezona. Takođe, to će doprinijeti kontinuitetu turističkog interesovanja i na kraju ono što je možda i najvažnije - omogući će nova zapošljavanja i otvaranje novih radnih mjesta”, kazao je predsjednik Opštine Milosav Bulatović.
Svi hoteli u Kolašinu prošle godine imali su, zvanično, 43.575 gostiju. Ono što su iskustva hotelijera je da njihovi gosti, uglavnom, borave na skijalištu, kad nijesu u svojim hotelskim sobama. Kad na skijalištima nema uslova za skijanje, kako je to bio slučaj tokom protekle sezone, gotovo da ne izlaze iz hotela. Razlog je, kažu nezvanično u upravi jednog od hotela sa četiri zvjezdice, jer u gradu nema ponude koja bi ih zadovoljila.
“Kolašin, zaista, nema šta da ponudi našiim gostima. Turisti traže sadržaje koji će im držati pažnju, koji će biti originalna ponuda... Toga nema, ako se izuzme nekoliko zaista dobrih restorana koje im preporučujemo. Recimo, zimus na gradskom trgu je bilo malo klizalište sa sintetičkom podlogom, koje je bilo interesantno samo mlađoj djeci iz Kolašina. Tamo nije bilo turista. Ove godine slabo je bio posjećen i Božićni bazar“, kazao je jedan od sagovornika “Vijesti”.
Direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović, međutim, kaže “ da turisti, i pored nedovoljno snijega, mogu uživati i u šetnji na krpljama, vožnji motornim sankama, nordijskom skijanju i brojnim drugim aktivnostima koje nude lokalne turističke agencije...“
Iz razgovora sa vlasnicima prodavnica i kafana u gradu zaključuje se da ni oni nemaju mnogo koristi od visokoplatežnih gostiju hotela visoke kategorije niti ih često viđaju. U Kolašinu ne postoji ni adekvatno uređen pijačni prostor, gdje bi turisti, recimo, mogli da kupe autentične proizvode tog kraja. Nema umjetničkih galerija, a tek od nedavno, postoje dvije suvenirnice.
Primjera, koji pokazuju da inventivnost i trud onih koji čine vanpansionsku ponudu grada, ipak, ima. Nekoliko vlasnika kafića, vinoteka i restorana, bez mnogo novca, uspjeli su da ponude drugačije, autentičnije i luksuznije proizvode. Ostatak grada, za sada, ne prati ni njih niti ono što su zahtjevi gostiiju koji zimuju u hotelima visoke kategorije.
Vožnja zapregom, gastronomska ponuda, više manifestacija...
Alternativa za turiste, kad ne mogu na skijališta ili kad okončaju skijaški dan, smatraju hotelijeri, mogle bi da budu i zabavno-sportski programi, sportovi u zatvorenim salama, ali i i piste za skijanje urađene od plastike. Navode primjere nekih zimskih turističkih destinacija gdje postoje i bazeni sa toplom vodom “pod otvorenim nebom“, odlični programi velnesa, prostori gdje djeca mogu da se zabave, ali i edukuju...
U kolašinskoj turističkoj ponudi mogla bi da bude i vožnja zapregom ili staza za profesionalno sankanje, kao i dobro klizalište.
Gastronomska ponuda, takođe, smatraju sagovornici “Vijesti”, trebalo bi da bude bogatija.
Hotelijeri su saglasni da, i pored truda Centra za kulturu, nema kultuno-umjetničkih sadržaja koji bi privukli, često, istančan ukus stranih gostiju. Nedovoljne su, tvrde oni i dvije postojeće zimske manifestacije, Bjelasički i Sinjavinski maraton, da goste u dovoljnoj mjeri animiraju.
Bonus video:
