LOŠIJA OCJENA NEGO PROŠLE GODINE

Lider u regionu posljednji u slobodi medija

Reporteri bez granica ističu neriješene napade, hapšenja novinara i pritisak vlasti kao brojne razloge. Sve zemlje regiona imaju bolje rezultate. Iz Ministarstva kulture, nadležnog za medije, kažu da podaci RSF ne odgovaraju stvarnosti
17835 pregleda 37 komentar(a)
Uviđaj policije poslije napada na Lakić, Foto: Boris Pejović
Uviđaj policije poslije napada na Lakić, Foto: Boris Pejović

Brojni neriješeni napadi, hapšenja novinara i pritisak vlasti “obezbijedili” su Crnoj Gori novi pad na ljestvici medijskih sloboda, zbog čega se našla na neslavnom posljednjem mjestu među zemaljama regiona, a koju svake godine pravi organizacija Reporteri bez granica (Reporters sans Bordiers - RSF).

Prema Indeksu medijskih sloboda za 2020, Crna Gora, lider u evropskim integracijama sa otvorenim svim sem jedinim pregovaračkim poglavljem, našla se na 105. mjestu od 180 zemalje svijeta, što je pad od jednog mjesta u odnosu na godinu ranije.

Najbolje rangirana zemlja regiona je Slovenija (32), zatim slijede Bosna i Hercegovina (58) i Hrvatska (59). Ispred Crne Gore su i Kosovo (70), Albanija (84), Sjeverna Makedonija (92) i Srbija (93).

Indeks slobode medija 2020.
Indeks slobode medija 2020.(Foto: Vijesti)

Dok iz Ministarstva kulture ističu da mjesto na listi ne odgovara stvarnom stanju i da je prethodnih godina bilo više oprečnih stavova na račun referentnosti izvještaja RSF, predstavnici civilnog sektora poručuju da su za njih očekivani rezultati međunarodne nevladine organizacije sa sjedištem u Parizu.

“Što se tiče ovog izvještaja, vjerujemo da će svako na svoj način izvlačiti zaključke, ali očito je da je regionalna stvarnost i mjesto Crne Gore, ipak, drugačije nego što to predstavlja rezultat pomenutog izvještaja. Napominjemo, zvanični nalazi kredibilnih institucija i organizacija jesu neophodan i nužan korektiv sagledavanja ove oblasti kad je riječ o zemaljama u tranziciji i državama pristupnicama EU ali, konkretno, zbirna slika medijske oblasti ni u kom slučaju ne odgovara ovom izvještaju,” kazali su za “Vijesti” iz resora Aleksandra Bogdanovića.

Oni su se u odgovoru pozvali i na prošlogodišnju izjavu britanske ambasadorke Alison Kemp da je „crnogorska štampa najslobodnija u regionu i obično izražava širok spektar mišljenja“.

U prethodnom periodu rada ove organizacije po pitanju medijskih sloboda u Crnoj Gori, ističu i da Ministarstvo, u dijelu njihovih nadležnosti, nijednom nije bilo anketirana strana njihovog procesa.

Damir Nikočević
Damir Nikočević(Foto: CGO)

“Neće ni biti napretka dok vlada osjećaj nekažnjivosti, jer 92 slučaja napada na novinare od 2004. do 2019. godine u ogromnoj većini ostaju bez odgovarajućeg epiloga,” poručuje koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević, dok direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ističe da ne iznenađuje novi pad na Indeksu medijskih sloboda, ali da “naročito zabrinjava posljednje mjesto u regionu, koji važi za posebno problematičan kada su u pitanju uslovi u kome rade novinari.”

U obrazloženju RSF-a se ističe da za godinu dana “nije bilo poboljšanja” i da “profesionalni mediji i novinari nastavljaju da budu pod pritiskom vlasti, a ključni napadi na novinare nisu riješeni”.

Predstavnici ove organizacije pojašnjavaju da slučaj novinarke “Vijesti” Olivere Lakić i poslije gotovo dvije godine ostaje neriješen, ali i da su vlasti prošle godine priznale da će, zbog nedostatka dokaza, neriješen po svemu sudeći ostati i slučaj ubistva glavnog i odgovornog urednika lista “Dan” Duška Jovanovića iz 2004. godine.

Napominju i da je istraživački novinar Jovo Martinović početkom prošle godine osuđen na 18-mjesečnu robiju zbog navodnog učestvovanja u švercu droge, ali da je u međuvremenu Apelacioni sud ukinuo presudu i naložio ponovno suđenje. Međunarodna zajednica, napominju iz RSF-a, osudila je presudu. Dodaju i da su tri novinara uhapšena su zbog sumnje da su izazvali paniku i nemir objavivši lažne vijesti.

Dejan Milovac
Dejan Milovac(Foto: Boris Pejović)

“Posljedni rezultati koje su prezentovale državne institucije kada je u pitanju rješavanje slučajeva napada na novinare i njihovu imvovinu su daleko i od polovičnih, jer su dodatno otvorili prostor za sumnju u političku volju da se crnogorska medijska zajednica adekvatno zaštiti, a novinarima pruže elementarni uslovi za rad”, kazao je za “Vijesti” Milovac.

Iz RSF-a su se osvrnuli i na RTCG, navodeći da je njihova transformacija u javni servis obustavljena nakon imenovanja novog rukovodstva “bliskog vladajućem krugu”.

“Nemoguće je očekivati i bilo kakav napredak ukoliko imate javni servis RTCG koji je postao primjer otpora evropskim standardima i zatvorenosti za različita i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te različitosti. Taj slučaj RTCG-a je najdirektnije pokazao i koliko je vlast spremna gaziti po medijskim slobodama uz konfrontiranja sa glavnim partnerima - Evropskom unijom, zemljama članicama i SAD samo zarad djelića moći”, smatra Nikočević.

Iz tog razloga, CGO zajedno sa drugim partnerskim NVO insistira na suštinskim izmjenama zakona kako bi se obezbijedila potrebna nezavisnost Savjeta RTCG-a.

Iz RSF-a su ukazali i da se profesionalne medijske kuće suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim poteškoćama, ističući da “velika većina državnih institucija podržava provladine medije postavljajući reklame u njihovim izdanjima”.

“Vlasti moraju prekinuti sa praksom privilegovanja pojedinih medija jer to urušava medijsko tržište i profesionalne standarde. Istraživanja CGO-a dokazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, pri čemu oni koji podržavaju vladajuću strukturu dobijaju najveći dio sredstava i to na netransparentan način. Iako su naši nalazi godinama bili ignorisani ili negirani od strane vlasti, a zbog njih smo napadani upravo od strane provladinih medija, stvari dolaze na svoje mjesto. Ovo je sada problem koji se vidi i kroz brojne relevantne međunarodne izvještaje”, ističe predstavnik CGO.

Prema njegovim riječima, pozitivno je što je adresiran kroz Vladin Predlog Zakona o medijima na način što su uvažene njihove sugestije i nada se da će se te odredbe usvojiti bez izmjena u Skupštini veoma brzo.

Ministarstvo: Neutemeljene priče o političkom uticaju

Iz Ministarstva kulture smatraju i da su prilično neutemeljene priče o političkom uticaju na medije.

“Sadržaj političkog i javnog diskursa često poseže za ovom i sličnim formulacijama, koje su, pritom, na nivou opšteg mjesta i prilično neutemeljene argumentacije. Ovim povodom ističemo nekoliko stvari - ne jednom, sa visokih međunarodnih adresa ocijenjeno je da je crnogorsko medijsko zakonodavstvo na dobrom nivou pravne usklađenosti sa standardima EU,” stoji u odgovoru Ministarstva na pitanje kako riješiti pitanje koje se tiče političkog uticaja i favorizovanju provladinih medija.

Napominju i da je Vlada inicirala sveobuhvatnu reformu medijskih zakona, u, kako se ističe u odgovoru, cilju daljeg unapređenja zakonodavnog ambijenta za slobodne i profesionalne medije i stvaranja boljeg ambijenta za njihov nesmetan rad.

“Dalje, od otvaranja pregovora sa EU, u cilju podsticaja pluralističke medijske scene a u dijelu finansijske održivosti, Vlada je u više navrata otkupom duga i raznim oblicima državne pomoći, bez diskriminacije, podržala medije u Crnoj Gori,” navodi se u odgovoru resora kulture.

Dodaju da o tome svjedoče i brojne mjere u cilju pomoći medija u doba pandemije COVID-19, među kojima i konkurs za podršku dnevnim listovima, poreske olaškice, jednokratne podrške lokalnim javnim servisima...