Brojni neriješeni napadi, hapšenja novinara i pritisak vlasti “obezbijedili” su Crnoj Gori novi pad na ljestvici medijskih sloboda, zbog čega se našla na neslavnom posljednjem mjestu među zemaljama regiona, a koju svake godine pravi organizacija Reporteri bez granica (Reporters sans Bordiers - RSF).
Prema Indeksu medijskih sloboda za 2020, Crna Gora, lider u evropskim integracijama sa otvorenim svim sem jedinim pregovaračkim poglavljem, našla se na 105. mjestu od 180 zemalje svijeta, što je pad od jednog mjesta u odnosu na godinu ranije.
Najbolje rangirana zemlja regiona je Slovenija (32), zatim slijede Bosna i Hercegovina (58) i Hrvatska (59). Ispred Crne Gore su i Kosovo (70), Albanija (84), Sjeverna Makedonija (92) i Srbija (93).
Dok iz Ministarstva kulture ističu da mjesto na listi ne odgovara stvarnom stanju i da je prethodnih godina bilo više oprečnih stavova na račun referentnosti izvještaja RSF, predstavnici civilnog sektora poručuju da su za njih očekivani rezultati međunarodne nevladine organizacije sa sjedištem u Parizu.
“Što se tiče ovog izvještaja, vjerujemo da će svako na svoj način izvlačiti zaključke, ali očito je da je regionalna stvarnost i mjesto Crne Gore, ipak, drugačije nego što to predstavlja rezultat pomenutog izvještaja. Napominjemo, zvanični nalazi kredibilnih institucija i organizacija jesu neophodan i nužan korektiv sagledavanja ove oblasti kad je riječ o zemaljama u tranziciji i državama pristupnicama EU ali, konkretno, zbirna slika medijske oblasti ni u kom slučaju ne odgovara ovom izvještaju,” kazali su za “Vijesti” iz resora Aleksandra Bogdanovića.
Oni su se u odgovoru pozvali i na prošlogodišnju izjavu britanske ambasadorke Alison Kemp da je „crnogorska štampa najslobodnija u regionu i obično izražava širok spektar mišljenja“.
U prethodnom periodu rada ove organizacije po pitanju medijskih sloboda u Crnoj Gori, ističu i da Ministarstvo, u dijelu njihovih nadležnosti, nijednom nije bilo anketirana strana njihovog procesa.
“Neće ni biti napretka dok vlada osjećaj nekažnjivosti, jer 92 slučaja napada na novinare od 2004. do 2019. godine u ogromnoj većini ostaju bez odgovarajućeg epiloga,” poručuje koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Nikočević, dok direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac ističe da ne iznenađuje novi pad na Indeksu medijskih sloboda, ali da “naročito zabrinjava posljednje mjesto u regionu, koji važi za posebno problematičan kada su u pitanju uslovi u kome rade novinari.”
U obrazloženju RSF-a se ističe da za godinu dana “nije bilo poboljšanja” i da “profesionalni mediji i novinari nastavljaju da budu pod pritiskom vlasti, a ključni napadi na novinare nisu riješeni”.
Predstavnici ove organizacije pojašnjavaju da slučaj novinarke “Vijesti” Olivere Lakić i poslije gotovo dvije godine ostaje neriješen, ali i da su vlasti prošle godine priznale da će, zbog nedostatka dokaza, neriješen po svemu sudeći ostati i slučaj ubistva glavnog i odgovornog urednika lista “Dan” Duška Jovanovića iz 2004. godine.
Napominju i da je istraživački novinar Jovo Martinović početkom prošle godine osuđen na 18-mjesečnu robiju zbog navodnog učestvovanja u švercu droge, ali da je u međuvremenu Apelacioni sud ukinuo presudu i naložio ponovno suđenje. Međunarodna zajednica, napominju iz RSF-a, osudila je presudu. Dodaju i da su tri novinara uhapšena su zbog sumnje da su izazvali paniku i nemir objavivši lažne vijesti.
“Posljedni rezultati koje su prezentovale državne institucije kada je u pitanju rješavanje slučajeva napada na novinare i njihovu imvovinu su daleko i od polovičnih, jer su dodatno otvorili prostor za sumnju u političku volju da se crnogorska medijska zajednica adekvatno zaštiti, a novinarima pruže elementarni uslovi za rad”, kazao je za “Vijesti” Milovac.
Iz RSF-a su se osvrnuli i na RTCG, navodeći da je njihova transformacija u javni servis obustavljena nakon imenovanja novog rukovodstva “bliskog vladajućem krugu”.
“Nemoguće je očekivati i bilo kakav napredak ukoliko imate javni servis RTCG koji je postao primjer otpora evropskim standardima i zatvorenosti za različita i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te različitosti. Taj slučaj RTCG-a je najdirektnije pokazao i koliko je vlast spremna gaziti po medijskim slobodama uz konfrontiranja sa glavnim partnerima - Evropskom unijom, zemljama članicama i SAD samo zarad djelića moći”, smatra Nikočević.
Iz tog razloga, CGO zajedno sa drugim partnerskim NVO insistira na suštinskim izmjenama zakona kako bi se obezbijedila potrebna nezavisnost Savjeta RTCG-a.
Iz RSF-a su ukazali i da se profesionalne medijske kuće suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim poteškoćama, ističući da “velika većina državnih institucija podržava provladine medije postavljajući reklame u njihovim izdanjima”.
“Vlasti moraju prekinuti sa praksom privilegovanja pojedinih medija jer to urušava medijsko tržište i profesionalne standarde. Istraživanja CGO-a dokazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova u direktnoj vezi sa tim koliko povoljno ili kritički medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, pri čemu oni koji podržavaju vladajuću strukturu dobijaju najveći dio sredstava i to na netransparentan način. Iako su naši nalazi godinama bili ignorisani ili negirani od strane vlasti, a zbog njih smo napadani upravo od strane provladinih medija, stvari dolaze na svoje mjesto. Ovo je sada problem koji se vidi i kroz brojne relevantne međunarodne izvještaje”, ističe predstavnik CGO.
Prema njegovim riječima, pozitivno je što je adresiran kroz Vladin Predlog Zakona o medijima na način što su uvažene njihove sugestije i nada se da će se te odredbe usvojiti bez izmjena u Skupštini veoma brzo.
Ministarstvo: Neutemeljene priče o političkom uticaju
Iz Ministarstva kulture smatraju i da su prilično neutemeljene priče o političkom uticaju na medije.
“Sadržaj političkog i javnog diskursa često poseže za ovom i sličnim formulacijama, koje su, pritom, na nivou opšteg mjesta i prilično neutemeljene argumentacije. Ovim povodom ističemo nekoliko stvari - ne jednom, sa visokih međunarodnih adresa ocijenjeno je da je crnogorsko medijsko zakonodavstvo na dobrom nivou pravne usklađenosti sa standardima EU,” stoji u odgovoru Ministarstva na pitanje kako riješiti pitanje koje se tiče političkog uticaja i favorizovanju provladinih medija.
Napominju i da je Vlada inicirala sveobuhvatnu reformu medijskih zakona, u, kako se ističe u odgovoru, cilju daljeg unapređenja zakonodavnog ambijenta za slobodne i profesionalne medije i stvaranja boljeg ambijenta za njihov nesmetan rad.
“Dalje, od otvaranja pregovora sa EU, u cilju podsticaja pluralističke medijske scene a u dijelu finansijske održivosti, Vlada je u više navrata otkupom duga i raznim oblicima državne pomoći, bez diskriminacije, podržala medije u Crnoj Gori,” navodi se u odgovoru resora kulture.
Dodaju da o tome svjedoče i brojne mjere u cilju pomoći medija u doba pandemije COVID-19, među kojima i konkurs za podršku dnevnim listovima, poreske olaškice, jednokratne podrške lokalnim javnim servisima...
Bonus video:
