KOALICIJA 27: VLADA MORA DA PROMIJENI PRIORITETE

Pripravnici nas ne mogu uvesti u EU

Navodi se da ukupna izdvajanja za životnu sredinu za te dvije potrošačke jedinice iznose 2,28 miliona ili 0,15 odsto državnog budžeta
70 pregleda 0 komentar(a)
Jelena Marojević Galić, Foto: PR Centar
Jelena Marojević Galić, Foto: PR Centar
Ažurirano: 14.02.2018. 18:37h

U godini kada se očekuje otvaranje Poglavlja 27 i kada treba donijeti niz propisa za potpuno usklađivanje domaćih sa propisima EU, u budžetu je za oblast životne sredine opredijeljeno 894.055 eura manje u odnosu na prethodnu godinu.

Za NVO okupljene u Koaliciji 27, to je jedan od dokaza da životna sredina i klimatske promjene nijesu prioritet Vlade.

Sveobuhvatna analiza situacije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena Koalicije 27, gdje se konstatuje ovakvo stanje, objavljena je u četvrtak, kada je i Vlada utvrdila pregovaračku poziciju Poglavlja 27.

„Zakonodavstvo EU koje se odnosi na Poglavlje 27, sa preko 200 pravnih akata, daje priliku Crnoj Gori da opravda status jedine ustavom proklamovane ekološke države na svijetu i zahtijeva punu posvećenost Vlade. Da bi taj proces bio uspješan, donosioci odluka treba da postave životnu sredinu visoko na listi prioriteta, što sudeći prema zvaničnim Vladinim dokumentima, strateškim smjernicama, programima rada Vlade, a prije svega budžetom opredijeljenim sredstavima za ulaganja u životnu sredinu, nije slučaj“, kazala je sekretarka Koalicije i koordinatorka programa NVO „Grin Houm“ Jelena Marojević Galić.

U Analizi se navodi da je sigurno da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27 koji proizlaze direktno iz državnog budžeta, i da će sredstva morati da se dobiju većinom od naplate naknada iz privatnog sektora.

„Imajući u vidu nisku stopu naplate poreza i kazni u ovom sektoru, postoji osnovana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda, za koji se očekuje da služi kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, značajno doprinijeti ispunjavanju preuzetih aktivnosti iz ovog poglavlja. Naročito iz razloga što i sada postoji princip "zagađivač plaća", međutim, prikupljena sredstva po ovom osnovu su mnogo manja nego što je potrebno za pokrivanje minimalnih potreba procijenjenih za uspješno zatvaranje ovog poglavlja. Procjenjuje se da ukupni troškovi usklađivanja nominalno iznose 2,1 milijardu eura. U budžetu za 2018. godinu, za program "Zaštita životne sredine i komunalni razvoj" izdvojeno je 1,43 miliona eura ili 0,09 odsto tekućih budžetskih sredstava, što je više nego nedovoljno za sprovođenje strateških i zakonodavnih aktivnosti u ovoj oblasti“, piše u Analizi.

Navodi se da ukupna izdvajanja za životnu sredinu za te dvije potrošačke jedinice iznose 2,28 miliona ili 0,15 odsto državnog budžeta.

„Prostorno planiranje i s njim povezan održivi razvoj vrijednih područja ugrožen je usvajanjem novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Glavni princip zakona zasniva se na centralizaciji procesa donošenja odluka, što je suprotno preporukama EU. Zakon ne prepoznaje prostorne planove posebnih namjena, kao što su oni za nacionalne parkove i priobalnu zonu. Na primjer, nedavno usvojeni Prostorno-urbanistički plan opštine Ulcinj koji je identifikovao Ulcinjsku solanu kao zaštićeno područje više neće važiti. Neadekvatan nivo planske dokumentacije, kao što je Plan generalne regularizacije, ugroziće nacionalne parkove i dati mogućnost marginalizacije zaštite prirode u odnosu na ekonomsku samoodrživost, koja se sprovodi na ekološki neodrživ način“.

Evidentan je, kako navode autori Analize i nedostatak ljudskih resursa i oslanjanje na privremeni kadar i pripravnike.

Navodi se da, uprkos planovima i strategijama, nije došlo do poboljšanja kvaliteta vazduha na kritičnim tačkama, a na nekim od njih konstatovano je i pogoršanje (Bar, Podgorica, Nikšić, Pljevlja).

„Za projekat 'Sprovođenje mjera za smanjenje zagađenja i zagrijavanja Pljevalja' u budžetu za 2017. izdvojeno je 850.000 eura. Sprovođenje Lokalnog plana za Pljevlja nije na zadovoljavajućem nivou, jer nijesu evidentni konkretni rezultati, a i stepen zagađenja je ostao na istom nivou kao i prethodnih godina. Očigledno je da Vlada planira ugovaranje drugog bloka TE, kao mjeru koja će poboljšati kvalitet vazduha, ali takva mjera je dovedena u pitanje, imajući u vidu da je to tehnologija koja definitivno emituje zagađujuće materije i praksu i preporuku EU za napuštanje prljavih izvora energije.

Rezolucija Parlamenta EU naglašava zabrinutost zbog Vladinog plana za realizaciju projekta izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, koji nije u skladu sa Pariskim sporazumom“.

Navodi se i da se zdravlje građana ne postavlja kao prioritet i da nedostaje adekvatna zdravstvena statistika.

U oblasti otpada, osnovni problem je nedefinisanje opcije o konačnom načinu upravljanja otpadom, niska stopa reciklaže, nedostatak adekvatnih statističkih podataka o količinama otpada, kao i loša komunalna infrastruktura.

„Ne preduzimaju se mjere za eliminaciju opasnih materija koje dovode do zagađenja voda. U kontinentalnom dijelu prirodni kvalitet voda skoro na svim izvorištima podzemnih voda je pogoršan. Prema rezultatima mikrobioloških ispitivanja 6,6 odsto ispitanih uzoraka hlorisanih voda za piće ne zadovoljava propisane norme higijenske ispravnosti, najčešće zbog povećanog prisustva bakterija i fekalnog zagađenja. Mini hidroelektrane se izgrađuju najčešće bez adekvatne analize hidro potencijala“.

Da li Lovćen i dalje zaslužuje da bude nacionalni park?

U Analizi se navodi i da su, pored nezakonite sječe, šume izložene kontinuiranom paljenju, gdje je evidentno da ne postoje administrativni kapaciteti koji bi radili na prevenciji (obezbjeđivanje punktova za sprječavanje širenja požara i uvođenje sistema/senzora za detekciju lokacije požara) i sanaciji posljedica (inspekcije kroz kazne) ili sprječavanju uzroka (jačanje svijesti kod građana da je npr. paljenje šuma u cilju poboljšanja prirasta pečurki kontraproduktivno).

„Tokom ljeta 2017. godine u NP „Lovćen“ devastiran je značajan šumski fond jer požar nije lokalizovan za gotovo dva mjeseca. Nakon ovog požara ostaje upitno da li Lovćen i dalje posjeduje prirodne karakteristike na osnovu kojih je proglašen za nacionalni park“, piše u Analizi.

Preporučujemo za Vas