Oko 200 pacijenata svakodnevno je tokom pandemije koronavirusa primalo neki vid onkološke terapije, ali niko od njih i zaposlenih na Klinici za onkologiju i radioterapiju nije zaražen.
Direktor Klinike Vladimir Todorović za “Vijesti” je kazao da je tokom marta i aprila primijenjeno 2.600 hemioterapija, zračenje je primilo 210 bolesnika, urađeno je više od 4.000 pregleda i doneseno oko 1.200 konzilijarnih odluka i mišljenja.
“Na Klinici za onkologiju i terapiju dnevno se primjenjuje oko 80 hemioterapija, dok se zračenje sprovodi kod oko 90 pacijenata. U stacionarnom dijelu dnevno je u prosjeku oko 40 bolesnika. Ukupno 200 bolesnika svakodnevno prima neki vid onkološke terapije, što je sličan broj kao i prije pandemije”, pojasnio je.
Rad je bio prilagođen situaciji, tako da oboljelih nije bilo ni među zaposlenima, ni među pacijentima. Uz stalnu konsultaciju sa menadžmentom, napravljena je reorganizacija kadra i prostora i uspjeli smo bez dana zastoja da damo sve terapije u kontinuitetu”
Todorović je istakao da zbog intenzivnog rada na Klinici i dalje nema liste čekanja za procedure zračenja, niti primjene hemioterapije i imunoterapije.
“Tokom pandemije, hirurške grane su radile hitna onkološka stanja, dok su odložene određene operacije tumora dojke, kolona i uroloških tumora, što je i preporuka inostranih centara, pa su date druge dodatne terapije radi smanjenja rizika”, kazao je.
Ističe da je Klinika radila bez zastoja od pojave epidemije koronavirusa.
“Rad je bio prilagođen situaciji, tako da oboljelih nije bilo ni među zaposlenima, ni među pacijentima. Uz stalnu konsultaciju sa menadžmentom, napravljena je reorganizacija kadra i prostora i uspjeli smo bez dana zastoja da damo sve terapije u kontinuitetu”, priča Todorović.
On je kazao da se na ulazu u Kliniku radi detaljna epidemiološka anketa i svakom pacijentu mjeri tjelesna temperatura, a od 6. aprila ispred zgrade je Vojska.
“Od 29. aprila se svi onkološki bolesnici prije započinjanja liječenja, bilo hirurškog ili sistemskog, hemioterapije ili radioterapije, testiraju na Covid-19. Takođe, svi bolesnici koji se primaju u hospitalni dio Klinike treba da imaju test na novi koronavirus koji je negativan”, pojasnio je.
Todorović je rekao da u Poliklinički dio i dnevnu bolnicu ulazi limitiran broj bolesnika, kako bi se održala fizička distanca i sigurnost, a svi nose masku tokom hemioterapije.
“Pacijenti koji ulaze na Kliniku da bi primili hemioterapiju ili zračenje, izlaze na najbližem izlazu koji je za to otvoren, kako bi se što manje zadržavali u zgradi...”.
Govoreći o zaštitnoj opremi zaposlenih, Todorović je kazao da svi imaju maske i rukavice, u zavisnosti od frekvencije pregleda i radnog mjesta (dnevna bolnica i bunker radioterapije), a imaju i povećan obim zaštite, u vidu mantila, maska naočara ili vizira. On je rekao da samo jedan tehničar za zračenje ulazi u bunker tokom dana.
Todorović je pojasnio da je higijena prostora podignuta na najviši nivo, a 21. marta urađena kompletna dezinfekcija unutrašnjosti zgrade Klinike.
On je rekao da je obim kontrolnih pregleda smanjen, ali bolesnici šalju nalaze preko mejla ili Vajbera.
Putem vajbera od 16. marta, tvrdi Todorović, održavaju se i sastanci kolegijuma Klinike.
“Organizovali smo liječenje bolesnika sa kancerom u Tuzima u vremenu totalnog karantina. Onkolog i dvije medicinske sestra odlazili su u Tuzi, a prva radna posjeta bila je 31. marta. Nakon toga su se terapije sprovodile jednom nedeljno - četiri do pet hemioterapija i imunoterapija. Bolesnici su testirani na kovid i svi su bili negativni. S obzirom na sadašnju epidemiološku situaciju, bolesnici iz Tuzi dolaze na Kliniku na terapije i zračenje”, pojasnio je Todorović.
Zbog situacije u Tuzima, ali i sekundarnih kontakata sa inficiranima, nekoliko doktora i sestara Klinike bilo je u samoizolaciji, ali su negativni na kovid-19.
Prilagodili liječenje pandemiji
Todorović je pojasnio da su konzilijumi doktora donosili odluke na osnovu dokumentacije i bez prisustva pacijenata, osim kada je to neophodno.
Tvrdi da su se određene hemioterapije, kod kojih je to moguće, primjenjivale oralnim putem (tablete) umjesto intravenskim putem, kako je preporučilo i Udruženje onkologa Evrope, i da to nije uticalo na efikasnost liječenja.
“Terapije bisfosfonatima (za metastaze na kostima) i određene potkožne hormonske terapije propisane su u izvještajima onkologa da se primenjuju u opštim bolnicama, kao što dozvoljava lista lijekova Fonda za zdravstveno osiguranje”.
On je rekao i da nije bilo moguće raditi scintigrafske preglede na Nuklearnoj medicini, zbog nemogućnosti transporta izotopa iz inostranstva.
“Ljekari su u određenim slučajevima zamijenili to sa pregledima na skeneru i magnetnoj rezonanci, ali se planira da budu pozvani svi bolesnici kada se izotop može dopremiti avionskim putem, jer na drugi način nije moguće u ovim okolnostima”.
Klinika postaje Institut za onkologiju
Todorović je rekao da ove godine u Centru za medikalnu onkologiju planiraju sve savremene protokole koje sadrže ljekove sa nove liste...
“U centru za zračenje sa tri savremena linearna akceleratora smo primijenili najsavremenije tehnike planiranja i primjene zračenja, a planiramo da budemo regionalni centar za savremeno liječenje koje će primati i inostrane pacijente”, pojasnio je.
Todorović tvrdi da se na nuklearnoj medicini, sa dvije gama kamere, na najsavremeniji način rade dijagnostičke procedure, te se planira i uvođenje pet-skenera...
Među planiranim aktivnostima je i organizacija laboratorije za istraživanje i aplikaciju nacionalnih i internacionalnih projekata, u Centru za istraživanje raka koji je najnovija jedinica Klinike od prošle godine.
“S obzirom na intenzivan razvoj Klinike, kako u kadrovima od kojih je 12 supspecijalista onkologa, pet fizičara, tri doktora nauka i jedan magistar nauka, veoma značajne sofisticirane opreme u koji spadaju tri Lanaca, dvije gama kamere, CT za planiranje, brahiterapijske opreme i istraživačkog centra, podnijeli smo inicijativu da se Klinika preimenuje u Institut za onkologiju Crne Gore u okviru KC-a”.
Očekuju porast broja malignih bolesti u naredne dvije decenije
Prema podacima mreže Globocan, u Crnoj Gori oko 3.000 osoba godišnje oboli od kancera, dok oko 1.500 umre.
Njihove procjene, tvrdi Todorović, su da će se broj malignih bolesnika povećavati naredne dvije decenije, i to prije svega u zemljama u razvoju.
Todorović podsjeća da se preventivnim aktivnostima i smanjenju faktora rizika kod različitih formi karcinoma može smanjiti smrtnost od raka i otkriti bolest u ranoj fazi, kada se pacijent u potpunosti može izliječiti.
Prema Evropskom kodeksu protiv raka, pridržavanjem preporuka broj umrlih može se smanjiti za polovinu.
Njihove preporuke građanima, podsjeća Todorović, su da ne puše duvanske proizvode, održavaju tjelesnu masu, budu fizički aktivni i ograniče vrijeme koje provode sjedjeći.
On ponavlja da se treba hraniti zdravo, jesti integralne žitarice, mahunarke, voće i povrće i da treba ograničiti unos visokokalorične hrane, bogate šećerima ili mastima, crvenog mesa i grane sa puno soli, konzumiranje zaslađenih napitaka, ali i izbjegavati industrijski prerađenu hranu.
Prema preporukama Evropskog kodeksa, podsjeća Todorović, bolje je ne piti alkohol, a na radnom mjestu se treba zaštiti od materija koje izazivaju rak.
Izbjegavati pretjerano izlaganje suncu, naročito za djecu, i ne koristiti solarijume zbog rizika za nastanak melanoma i tumora kože.
Treba preduzeti mjere i da se smanji nivo radona.
Todorović je istakao da dojenje kod žena smanjuje rizik za nastanak kancera, dok hormonska supstituciona terapija povećava rizik od nekih vrsta raka.
Djecu, kako je kazao, treba uključiti u programe vakcinacija za hepatitis B, za novorođenčad, kao i humani papiloma virus za djevojčice.
On je ponovio da treba učestvovati u organizovanim programima za skrining raka debelog crijeva (za muškarce i žene), dojke i grlića materice (žene).
Bonus video:
