Problematična Mugošina četiri mandata

Utvrđeno da su pojedinima u IJZ obračunavane naknade za prekovremeni rad i dok su bili na godišnjem odmoru...

30634 pregleda 195 reakcija 55 komentar(a)
Boban Mugoša, Foto: Boris Pejović
Boban Mugoša, Foto: Boris Pejović

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da je Boban Mugoša posljednjih sedam godina suprotno zakonu na mjestu direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ).

“Revizijom je konstatovano da je Boban Mugoša suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, rješenjem Vlade od 12. septembra 2013. godine treći put imenovan za direktora IJZ i četvrti put imenovan rješenjem Vlade od 24. marta 2016. godine, suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti,” navodi se, između ostalog, u dokumentu.

Direktora imenuje Vlada na predlog ministra zdravlja, na period od četiri godine, a može biti biran dva puta uzastopno. Međutim, Mugoša je na čelu IJZ već 15 godina i ove godine mu ističe četvrti mandat.

“Potrebno je da se prilikom imenovanja direktora IJZ poštuju odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti po pitanju broja mandata tj. da isto lice može biti direktor zdravstvene ustanove najviše dva puta,” dodaje se u dokumentu.

Senatori Radule Žurić i Milan Dabović izrazili su pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na godišnji finansijski izvještaj IJZ za 2018. godinu i uslovno mišljenje na usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima i drugim aktima. Oni su Mugoši i IJZ spočitali nepoštovanje velikog broja zakona, među kojima su Zakon o radu, Zakon o zaradama u javnom sektoru, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o zdravstvenoj zaštiti...

Posljednjeg dana 2018. godine, u IJZ je bilo zaposleno ukupno 218 lica, od toga je 210 izvršilaca na neodređeno vrijeme i osam na određeno vrijeme.

Pojedini radili prekovremeno i s odmora

Analizirajući troškove, revizori su utvrdili da se prekovremeni rad isplaćivao za 152 zaposlena koji su primali od nepunih 8,5 eura pa do gotovo 7.550 eura bruto. Takođe, plaćanje prekovremenog rada za 30 zaposlenih u iznosu od malo više od 60.000 eura predstavlja 60 odsto iskazanih troškova za prekovremeni rad.

Revizijom je utvrđeno da su navedenim licima po osnovu prekovremenih časova isplaćivane naknade od 222 pa do 480 časova na nivou godine. Jednom licu je tokom godine isplaćen prekovremeni rad po osnovu 480 časova na nivou godine, što navodi na zaključak da je isplaćivan prekovremeni rad i za vrijeme godišnjeg odmora.

Sjedište Instituta za javno zdravlje
Sjedište Instituta za javno zdravlje foto: Luka Zeković

Izdaci IJZa po osnovu stimulacija iznosili su oko 13.700 eura.

Revizijom je utvrđeno da se stimulacije isplaćuju svakog mjeseca na osnovu tipskih odluka direktora, uvećanjem zarade za 15 odsto, i to: direktoru IJZ, pomoćnicima direktora i direktorima centara, za osam odnosno devet lica, bez mjesečnih obrazloženja rezultata rada za imenovana lica, čime nijesu ispoštovane odredbe člana 15 GKU, koje se odnose na “ostvarenje rezultata rada u obimu i kvalitetu iznad prosječnih, odnosno planiranih”.

“Potrebno je da subjekt revizije razmotri isplate stimulacija i da isplate istih vrši u mjesecima kada se ostvare rezultati rada u obimu i kvalitetu iznad prosječnih tj. planiranih, čime bi se nagrađivao ostvareni rezultat a ne pravo koje zaposleni ostvaruju po osnovu funkcije u IJZ,” navodi se u preporukama DRI.

Sam svoj gazda

Revizijom personalnog dosijea direktora IJZ je utvrđeno da je u ime poslodavca sa sobom, kao zaposlenim, zaključio: ugovor o radu 2012, ponudu o izmjeni Ugovora o radu godinu kasnije, anes ugovora krajem 2017. godine kojim se imenovani razvrstava u određenu grupu poslova i utvrđuje koeficijent zarade, definiše uvećanje za naučno i stručno zvanje, kao i za minuli staž.

Uvidom u zaključene ugovore o dopunskom radu i obračune zarada je utvrđeno da su, u pojedinim slučajevima, zaposleni, pored zarade za puno radno vrijeme, ostvarivali redovno uvećanje zarade po osnovu prekovremenog rada od 40 časova, a da su ugovorima o dopunskom radu bili angažovani na realizaciji projekata i van mjesta rada i po tom osnovu ostvarivali naknade u značajno većem iznosu od zarada za redovni rad.

“Što upućuje da se u ovim slučajevima nisu ispoštovale odredbe Zakona o radu koje se odnose na vrijeme odmora zaposlenog (dnevnog, sedmičnog i godišnjeg odmora) i člana 6 Pravilnika kojim je propisano da zdravstveni radnik koji želi da obavlja dopunski rad, podnosi zahtjev direktoru zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen u kojem pored ostalih podataka daje izjavu o preciziranju poslova i vremena u kojem će da obavlja dopunski rad, a članom 5 da direktor daje pisanu saglasnost za obavljanje dopunskog rada,” pojašnjava se u dokumentu.

Konstatuje se da u postupku revizije nisu prezentovani zahtjevi, kao ni saglasnosti za obavljanje dopunskog rada, te se konstatuje da prilikom zaključivanja ugovora o dopunskom radu nisu poštovane odredbe Zakona i Pravilnika. Revizijom je utvrđeno da je dio evidentiranih troškova po osnovu ugovora o radu, u iznosu od preko 120.000 eura, dokumentovan ugovorima o dopunskom radu koji nijesu potpisani od strane izvršilaca, čime nije obezbijeđena saglasnost kao neophodan uslov za zaključenje ugovora, što je u suprotnosti sa odredbama Zakona o radu, Zakona o obligacionim odnosima i Uputstvom o radu Državnog trezora.

“Takođe je utvrđeno da su isti potpisani od strane direktora, uredno zavedeni na arhivi IJZ i pečatirani, ali nisu potpisani od strane izvršilaca”, navodi se u dokumentu. IJZ je podnio Fondu za zdravstveno osiguranje izvještaj o ostvarenim prihodima od obavljanja sopstvene djelatnosti u 2018. godini, u kojem je prikazano da je od obavljanja sopstvene djelatnosti zaradio 1,63 miliona eura.

Bonus video: