RADIKALNO PROMIJENITI PROMIŠLJANJE I PROCJENU EFEKATA TURIZMA

Tivat krenuo u proces ispunjavanja standarda za međunarodni sertifikat “Green Destination”

Konsultantkinja TO Tivat u tom procesu, Kirsi Hyvaerinen iz Finske je upoznala sve učesnike sa pojmom “Green Destinations” i kroz iscrpnu prezentaciju približila dalje korake na putu za dobijanje “zelenog” sertifikata i profesionalnijeg upravljanja destinacijom.

745 pregleda 0 komentar(a)
Sa današnje radionice, Foto: TO Tivat
Sa današnje radionice, Foto: TO Tivat
Ažurirano: 12.06.2020. 17:42h

Proces ispunjavanja uslova da bi Tivat dobio međunarodni sertifikat “Green Destination” (Zelena Destinacija) počeo je  radionicom “Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting “Green Destinations”, a koja je održana u u hotelu Regent Porto Montenegro. Radionica je okupila pedestak učesnika – predstavnika Turističke organizacije Tivat koja je inicirala ovaj projekat, lokalne turističke privrede, strateških investitora koji u Tivtu realizuju velike projekte, Opštine, NVO sektora, medija i JP Morsko Dobro.

Prisutne je pozdravila Danica Banjević, diurektorica TO Tivat, istakavši da je TO ušla u izazovan proces pozicioniranja Tivta kao destinacije sa “Green Destinations” mešunarodnim sertifikatom. “Jedini pravi projekat oko kojeg svi treba da se ujedinimo, posebno sada nakon koronakrize je projekat ekološke države Crne Gore.”- podsjetila je Banjević na poruku prica NIkole II Petrovića-Njegoša i naglasila da je razvoj Tivta kao zelene destinacije jednako bitan kako za goste koji ga posjećuju, tako i za lokalno stanovništvo radi povećanja kvaliteta njegovog života i stepena održivosti ovdašnje turističko-ugostiteljske ponude.

Konsultantkinja TO Tivat u tom procesu, Kirsi Hyvaerinen iz Finske je upoznala sve učesnike sa pojmom “Green Destinations” i kroz iscrpnu prezentaciju približila dalje korake na putu za dobijanje “zelenog” sertifikata i profesionalnijeg upravljanja destinacijom.

Fokus prezentacije je bio na standardima koji pokrivaju šest glavnih oblasti: upravljanje destinacijom, priroda i okolina, životna sredina i klima, kultura i tradicija, društveno blagostanje, te poslovanje i ugostiteljstvo.

U veoma inspirativnom predavanju Hyvaerinen koja i sama već godinama živi u Crnoj Gori, istakla je da je riječ o zemlji koja ima “predivnu prirodu i sve darove od Boga, ali se postavlja pitanje da li mi to pravilno koristimo.” “Stanje prirode se popravilo tokom korone, ali se moramo zapitati da li dovoljno radimo da zadržimo to plavetnilo mora i zelenilo na kopnu. Ovo je mala zemlja koja ima ograničene kapacitete i moramo stoga zajedno i pametno raditi da bi u Crnoj Gori na pravi način razvijali ekološki odgovoran i održivi turizam.

Pohvalno je da u Crnoj Gori ima zaista puno akcija oje se često organizuju za čišćenje priorde, ali zašto bi smo čistili ako već možemo da uopšte ne prljamo i toliko zagađujemo, samo vodeći malo više brige o tome kako bacamo smeće ili kako da spriječimo nepotreno korišćenje plastijke za jednokratnu upotrebu.”- kazala je Hyvaerinen dodajući da ako jedna afrička država može da uspješno, strogo ograniči korišćenje plastike, onda to sigurno može i Crna Gora.

Naglasila je da Crna Gora iTivat imaju ogroman neiskorišteni potencijal u specifilnim vidovima turizma poput sportskog i rekreativnog, kao i upozorila da se naša turistička ponuda u svom prirodnom ciklusu od tzv.rođenja do smrti, već nalazi u zrelom dobu i pred ulaskom u zasićenje, a što može loše uticati kao na turističku ekonomiju, tako i na živote samih građana u Crnoj Gori. “Niko ne želi da dolazi u zemlju gdje je sve pretrpano zgradama i gdje se bjesomučno i daje gradi, več da uživa u njenom očuvanom kulturnom bogatstvu i prirodi.

Možemo uticati na izbjegavanje tzv. overturizma odnosno pretjerano masovnog turizma u Crnoj Gori jer je smanjenje sezonalnosti i “razvlačenje” pika turističke posjete na niži nivo tokom dužeg vremenskog perioda, pravi put kojim treba ići u menadžmentu jedne destinacije. Tivtu sada treba destinacijski menadđment.

Ovo nije samo prijekat, već čitav jedan process u kojem svi treba da budu uključeni.”- kazala je finska ekspertkinja koja je kroz niz konkretnih lokalnih primjera ukazala na pozitivne i negativne aspekte aktuelnog stanja turizma i odnosa prema životnoj sredini u Tivtu. Hyvaerinen je posebno podvukal da, kada je u pitanju procjena uspjeha cijelog crnogorskog turizma, treba potpuno promijeniti indikatore na osnovu kojih se to sada ocjenjuje i umjesto koncentrisanja na povećanje broja dolazaka turista i ostvarenih nočenja po svaku cijenu, koristiti druge indikatore poput onih koliko specifični vidovi turizma i posjetioci sa posebnim interesima, jednoj destinaciji ostavljaju više novca i kreiraju više radnih mjesta u širem krugu djelatnosti, od tzv. masvnih turista na koje smo sada fokusirani.

“Ostvarena vrijednost, a ne obim turizma je ključ.”- podvukla je Hyvaerinen.

Preporučujemo za Vas