Budvi prijeti najgora sezona od zemljotresa

„Naplaćeno je do sada 157.674 eura od čega se na naplatu boravišne takse za privatni smještaj odnosi 77.918 eura. To je višestruko manje nego prošle godine kada smo ukupno na ime boravišne takse u prva dva kvartala naplatili 644.031 eura, od čega se na privatni smještaj odnosi 282.409 eura“, istakao je Odžić

24729 pregleda 47 reakcija 47 komentar(a)
Petar Odžić, Foto: Vuk Lajović
Petar Odžić, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 13.06.2020. 21:01h

Da Budvi slijedi jedna od najtežih ljetnjih sezona od razornog zemljotresa, već sada ukazuju drastično mali prilivi od naplate boravišne takse. Ogromni gubici u predsezoni, koje je pretrpio turistički sektor, zatvoreni hoteli i privatni smještaj, odrazili su se i na prilive od kojih zavisi rad Turističke organizacije Budve.

Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva zaključno sa 8. junom, kako je za „Vijesti“ kazao sekretar za finansije i v.d. direktora Uprave Petar Odžić (SDP) na ime naplate boravišne takse inkasirala je svega 157 hiljada eura. To je, kako je dodao, za četiri puta manji prihodi nego lani u istom periodu.

„Naplaćeno je do sada 157.674 eura od čega se na naplatu boravišne takse za privatni smještaj odnosi 77.918 eura. To je višestruko manje nego prošle godine kada smo ukupno na ime boravišne takse u prva dva kvartala naplatili 644.031 eura, od čega se na privatni smještaj odnosi 282.409 eura“, istakao je Odžić.

Prema njegovim riječima, pokazatelji naplate boravišne takse u prva dva kvartala su očekivani, jer gotovo dva mjeseca u Crnoj Gori nije bilo nijednog registrovanog turiste, a granice su bile zatvorene.

Podsjetio je da je cijena boravišne takse ostala nepromijenjena i iznosi jedan euro, a da prihod od nje u promjeru 80 prema 20 odsto dijele Turistička organizacija Budve i Nacionalna turistička organizacija.

„Ove godine će svi izvorni prihodi turističkih organizacija biti jako pogođeni, kako boravišna taksa, koja zavisi od broja turista i uspješnosti turističke sezone, tako i članski doprinosi koji se od nove izmjene zakona naplaćuju samo preduzećima koja će ostvariti dobit od turističke sezone. Turistička taksa je direktno povezana sa platežnom moći vlasnika nepokretnosti koji nijesu stanovnici Budve, i treba očekivati da i ovaj prihod ide na niže u odnosu na prošlu godinu“, istakao je Odžić.

On je ustvrdio da će ova godina biti izazov za cijelu privredu, a najviše će biti pogođen sektor turizma.

„Smatram da su prognoze turističkih poslanika u prethodnim danima previše optimistične, i da će sve zavisiti od popunjenosti kapaciteta u julu i avgustu, ali prije svega od postsezone koja bi došla kao jedini spas za ovolike gubitke u predsezoni. Najvažnije je što prije otvoriti granice i gostima pružiti bezbjednost, ali i kvalitet više u odnosu na raniji period“, naglasio je Odžić. On smatra da je neophodno jasno angažovanje države i Javnog preduzeća Morsko dobro.

„Država u korelaciji sa Morskim dobrom mora odigrati ključnu ulogu u smanjenju cijena zakupcima, kako bi svi podijelili dio tereta, i kako bi svi turistički privrednici uspjeli da prebrode ovu krizu, jer ‘’zarada države’’ nam zavisi upravo od zarade turističkih privrednika“, smatra Odžić. Prošle godine ostvaren je rekordan priliv od naplate boravišne takse koja je premašila čak 3,7 miliona eura.

Prihod od boravišne takse Turistička organizacija troši na promociju Budve kao turističke destinacije, kao i organizaciju brojnih manifestacija, kulturno-zabavnih programa, fešti...

Opština Budva i dalje je u finanijskom kolapsu, jer su svi njeni računi i dalje blokirani nakon što je pod nalogu Ministarstva finansija Privredni sud donio privremenu mjeru zabrane raspolaganja novcem meropoli turizma, zbog duga od 29,3 miliona eura.

Ministarstvo finansija zatražilo je da joj Opština vrati 29,3 miliona eura koji su iz državnog budžeta isplaćeni njemačko-austrijskom koncernu WTE/EVN po osnovu aktivirane garancije koju je država dala Opštini za kredit za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Opština traži ukidanje privremene mjere, smatrajući da nije riječ o kreditu, već zajmu između njemačke firme i njene kćerke firme, a osporova i nadležnost Privrednog suda.

Bonus video: