predsjednica vrhovnog suda

Medenica: Pažin direktno uticao na samostalnost sudske grane vlasti, zadržaću za sebe da li ću podnijeti ostavku

"Jasno je da u državnom sistemu podjele vlasti, usvajanje demokratskih standarda ne može iznijeti sâmo sudstvo, već i drugi subjekti vršenja vlasti", kazala je predsjednica Vrhovnog suda 

37705 pregleda 322 reakcija 110 komentar(a)
Vesna Medenica, Foto: Luka Zeković
Vesna Medenica, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 19.06.2020. 21:44h

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izjavila je danas na konferenciji za novinare da je izjava ministra pravde Zorana Pažina direktno uticala na nezavisnost crnogorskog sudstva.

“Ono što je ministar pravde u jednom aktu kroz izjavu rekao, direktno je uticalo na samostalnost sudske grane vlasti”, rekla je Medenica na novinarsko pitanje.

Odgovarajući na novinarska pitanja da li će podnijeti ostavku jer je treći mandat kao predsjednik Vrhovnog suda imajući u vidu brojne kritike, rekla je da je to njen lični čin.

“To je moj lični čin. To ću zadržati za sebe da li ću podnijeti ostavku. Rečeno je u izjavi ministra Pažina da je izbor izvršen po Ustavu i zakonu, ali zbog demokratskih standarda, neki bi trebali podnijeti ostavku. Šta je mislio i na koga je mislio, to pitanje ćete uputiti njemu”, rekla je Medenica.

Dodala je da ne može da preporuči predsjednicima Osnovnih sudova koji su troše treći ili četvrti mandat, da podnesu ostavke, ni kako da sude.

“Nisam ja neko ko to treba da preporučuje. Oni su izbrani po Ustavu i zakonu. Zašto bi podnosili ostavke. Nikome nijesam dala lično preporuku kako će da sude, niti mi to Ustav i zakon daju ovlašćenja da upućujem sudije kako i na koji način da se ponašaju u sudskom postupku, i kakve odluke da donose”, pojasnila je Medenica.

Vesna Medenica
Vesna Medenicafoto: Luka Zeković

Novnari su podsjetili Medenicu da je i sam ministar Pažin glasao za njen izbor na čelu Vrhovnog suda Crne Gore.

“Očigledno je treba da pitate Pažina da vam pojasni i da vam da odgovor zašto su uslijedile ovakve izjave. Na savjetu za vladavinu prava sam komentarisala koncentraciju moći. Koncentraciju moći mogu vidjeti samo u koncentraciji znanja, iskustva i menadžerskih sposobnosti. Da li je koncentracija moći u okviru GRECO-a gdje je gospodin Marin Mrčela već 15 godina, od čega deseta godina predsjednik, a pet godina zamjenik predsjednika. Nije mi jasno koju bi to moć mogao predsjednik da koncentriše ako je on sudija toga suda i još menadžer. Svi sudije su samostalni i nezavisni u svom radu”, navela je Medenica.

Na početku obraćanja medijima, predsjednica Vrhovnog suda je kazala da je prethodnih dana sudska vlast ostala nezaštićena od nedopuštenih uticaja iz političkih i drugih centara moći.

"Jedan od ciljeva koje sudstvo i u ovoj godini treba da ostvari je da održi i osigura, uz podršku drugih vlasti, svoj status nezavisne i samostalne vlasti, te da učestvuje ravnopravno u sistemu njene podjele. Nažalost, u prethodnim danima smo zaključili da je sudstvo ostalo bez takve podrške. Tako se čini da je sudska vlast ostala nezaštićena od nedopuštenih uticaja iz političkih i drugih centara moći, međutim, rezultati našeg rada na polju poštovanja međunarodnog prava, Ustava i zakona, nam potvrđuju da jedino na taj način možemo osigurati da sudstvo promoviše i štiti vladavinu prava, kako bi sprovelo kvalitetnu pravdu. Sprovođenje pravde kroz sudske odluke je jedini projekat koje crnogorsko sudstvo ima", kazala je Medenica.

foto: Luka Zeković

Jasno je, kako je dodala, da u državnom sistemu podjele vlasti, usvajanje demokratskih standarda ne može iznijeti sâmo sudstvo, već i drugi subjekti vršenja vlasti.

"Nesporno da sudstvo mora poštovati najviše standarde odgovornosti, kako u pogledu svoje ustavne funkcije, tako i u pogledu finansijskih sredstava koja su mu povjerena u cilju primjene zakona. Međutim, imam puno pravo da smatram, a istovremeno i osjećam ponos zbog svega što je sudstvo učinilo u prethodnom periodu pod mojim liderstvom, da je u sudstvu već dostignut potreban nivo demokratizacije, a da li je to slučaj i kod drugih, ostavljamo njima na ocjenu", rekla je Medenica.

"Učinak rada sudova pozitivan"

Ona je kazala da je učinak rada sudske vlasti u 2019. bio pozitivan i podsticajan za buduće sudijske poduhvate.

Crnogorski sudovi su, kako je navela, imali ukupno u radu 131.956 predmeta. Izvještajna godina je započela sa 38.972 predmeta, primljeno je 92.984 predmeta, od čega je završeno 92.305, a ostalo neriješeno 38.190 predmeta ili 29,26 odsto.

"Opštu statističku sliku sudova karakteriše prvenstveno postignuta ažurnost rada. Naime, osnovni sudovi imaju stopu ažurnosti u visini 99 odsto, viši sudovi 98 odsto, Privredni sud Crne Gore 97 odsto, a na nivou najviših sudova čak preko 100 odsto. Naime, Apelacioni sud Crne Gore je ostvario stopu ažurnosti od 108 odsto, Upravni sud Crne Gore - 105 odsto i Vrhovni sud Crne Gore - 103 odsto. Na nivou sudstva, prosječna stopa ažurnosti iznosi 99,3 odsto", navela je Medenica.

Neoborivi su, kako je ocijenila, rezultati sudova ostvareni u oblasti zaštite prava stranaka na suđenje u razumnom roku, čemu su, dodaje Medenica, u bitnom doprinijeli stavovi Evropskog suda za ljudska prava, izraženi u presudama po predstavkama naših građana.

"Građani su uživali pravo podnošenja pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, pa je povodom tužbi za pravično zadovoljenje Vrhovni sud Crne Gore imao ukupno u radu 78 predmeta, od kojih je 71 riješio. Od tog broja, u 34 predmeta je utvrđena povreda prava suđenje u razumnom roku i na ime naknade nematerijalne štete, tužiocima je dosuđeno ukupno 50.000,00 eura".

Vesna Medenica
Vesna Medenicafoto: Luka Zeković

U izvještajnoj godini, od 92.305 odluka, samo je 0,5 odsto odluka u složenim vrstama predmeta izrađeno nakon zakonskog roka, dodala je predsjednica Vrhovnog suda.

"Kada je riječ o dužini trajanja postupka u složenim predmetima kod svih osnovnih sudova u Crnoj Gori, do tri mjeseca završeno je 58,82 odsto svih predmeta, do šest mjeseci 14,16 odsto, do devet mjeseci 7,15 odsto, do jedne godine 4,52 odsto i preko jedne godine 15,35 odsto."

U Vrhovnom sudu Crne Gore, dodaje Medenica, prosječno trajanje postupka u svim vrstama predmeta je 56 dana. Istakla je da je najviši sud u državi imao ukupno u radu 5.840 predmeta, od čega je primio 5.044, a na kraju godine riješio 5.174 ili 103 odsto u odnosu na priliv.

"Naš cilj je da u periodu koji predstoji, nastavimo da sprovodimo sve aktivnosti na polju smanjenja broja predmeta starijih od tri godine, kako bi zaštitu prava stranaka na suđenje u razumnom roku osnažili do perfekcije. U analizama, koje su na našu inicijativu izrađene u okviru projekta Eurol 2, prepoznati su glavni razlozi trajanja postupka u starim predmetima, pa je utvrđeno da na ovaj aspekt značajno utiču spoljni faktori - rad drugih državnih organa, vještaka i dostavnih službi, a što je ukazano na relevantnim sastancima, koji su uslijedili. Ovom prilikom zahvaljujem rukovodstvu tima Eurol 2 na sveobuhvatnoj podršci, koju su u prethodne tri godine obezbijedili sudstvu na polju efikasnosti rada sudskog sistema, primjene standarda u postupcima pružanja međunarodne pravne pomoći i borbi protiv pranja novca", kazala je Medenica.

"Da smo na pravom putu, ubjeđuje nas potvrda sa adrese Evropske komisije, koja je prepoznala napore sudstva, i kontinuirano izvještava pozitivno o trendu smanjenja broja starih predmeta pred sudovima", istakla je predsjednica Vrhovnog suda.

Na kraju godine, dodaje, registrovano je 2.912 predmeta starijih od tri godine, što, kako je kazala, predstavlja vrijednost od 0,029 predmeta na 100.000 stanovnika, mjereno indikatorima SEPEŽ-a.

"Međutim, zadatak suda nije isključivo u tome da sprovodi pravdu u efikasnom i pravičnom sudskom postupku, već i da istovremeno obezbijedi njen kvalitet. U prethodnoj godini, procenat ukinutih odluka je 17,8 odsto, a potvrđeno je 73,65 odsto. Osnovni sudovi su imali ukupno u radu 81.708 predmeta i ostvarili stopu ažurnosti od 98,7 odsto."

U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju mjere upozorenja, odnosno uslovna osuda, koja je izrečena u 42 odsto predmeta. "Kada je u pitanju struktura izrečenih kazni, u 26,8 odsto predmeta je izrečena kazna zatvora protiv 961 lica, dok je u 4,5 odsto predmeta izrečena novčana kazna. Primijećeno je povećanje izrečenih kazni rada u javnom interesu, u visini 7,17 odsto. U zbiru, viši sudovi su u okviru svojh nadležnosti, u krivičnim postupcima izrekli kazne zatvora u trajanju od 696 godina i jedan mjesec, od čega Viši sud u Podgorici 595 godina i četiri mjeseca."

Viši sud u Podgorici je imao ukupno u radu 14.868 predmeta, te ostvario stopu ažurnosti od 99,7 odsto, dodala je Medenica.

foto: Luka Zeković

"U fokusu nacionalne i međunarodne pažnje je rad Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje je nadležno za suđenje u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. Odjeljenje je imalo ukupno u radu 97 predmet, od čega je riješilo 41 predmet, a ostalo je neriješeno 56, odnosno 57,8 odsto. U narednom periodu, u redovnoj saradnji sa Višim sudom u Podgorici će se pratiti dalji rad ovog Odjeljenja na rješavanju predmeta, koji su u radu", rekla je predsjednica Vrhovnog suda.

Napomenula je da predmeti organizovanog kriminala, visoke korupcije, terorizma i ratnih zločina i dalje imaju apsolutni prioritet u radu. "Takođe, ukazala bih da su svi predmeti ratnih zločina i terorizma pred ovim sudom riješeni u prethodnoj godini."

"Tako je u predmetu povodom krivičnog djela terorizam u pokušaju okončan krivični postupak, nakon održanih 174 ročišta glavnog pretresa, odnosno nakon 300 radnih dana provedenih u sudnici, što je za direktnu posledicu proizvelo nedostatak prostora drugim sudijama za suđenje u predmetima opšteg i organizovanog kriminala i time stvorilo zaostatak u rješevanju predmeta. Kod ove činjenice, takođe smo saglasni sa ocjenom Evropske komisije iz Non pejpera u pogledu trajanja postupka u predmetima organizovanog kriminala, pogotovo imajući u vidu da su naši evropski partneri blagovremeno bili upoznati sa stanjem u infrastrukturi koje se ogleda u opštoj nedostatnosti prostora, kako na svim nivoima sudova, tako i kod Višeg suda u Podgorici", kazala je Medenica.

"NVO ne puštaju glas kad se targetiraju sudije"

Ona je kazala da je zabrinuta što "nevladine organizacije, koje primaju podršku Evropske unije u oblasti reforme pravosuđa i jačanja vladavine prava, nijesu pustile glas povodom brojnih objava na društvenim mrežama u kojima se targetiraju sudije, koje postupaju u predmetima od značaja za javnost i njihovo izvještavanje, pa je objavljivanjem fotografija sudija ugrožena ne samo njihova samostalnost i nezavisnost u postupanju, već i bezbjednost".

"Nego, pitanje skrivene agende raznih interesnih grupa nije na dnevnom redu sudova, već samo obezbjeđivanje uslova sudijama za zakonito i pošteno vršenje sudijske funkcije", kazala je Medenica.

Ona je kazala da je u posljednjem Non pejperu "prepoznat izuzetan rezultat koji je Crna Gora ostvarila u prethodnom periodu", povodom donošenja presuda u predmetima trgovine ljudima i pranja novca.

"Profesionalno ohrabruje činjenica da je pred ovim sudom u toku više krivičnih postupaka zbog krivičnih djela trgovina ljudima i pranje novca, te da je pored toga, Evropska komisija takođe prepoznala ostvarene rezultate u oblasti visoke korupcije i bilansa u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, naročito kroz trajno oduzimanje imovinske koristi."

Viši sud u Bijelom Polju je tokom 2019. godine, imao ukupno u radu 4.812 predmeta i ostvario stopu efikasnosti od 91,7 odsto.

"Privredni sud Crne Gore je ove godine imao ukupno u radu 5.596 predmeta, i ostvario stopu ažurnosti od 97 odsto. Od 1.442 predmeta stečaja, riješeno je 1.024, pri čemu moramo imati u vidu da je ozbiljan izazov u rješavanju stečajnih predmeta nemogućnost prodaje imovine stečajnog dužnika, na šta utiču objektivne okolnosti, a ne rad suda. Svakako, rad ovog suda je u našem centru pažnje, s obzirom na to da njegovo postupanje u bitnom doprinosi unapređenju poslovnog i investicionog ambijenta. Zbog toga, koristim priliku i da uputim apel privrednoj zajednici, da koriste alate arbitraže, odnosno metodu alternativnog načina rješavanja sporova, jer se time postiže "vin-vin" model, odnosno sve strane mogu zadovoljiti svoje pravne interese, u okviru efikasnog postupka", rekla je Medenica.

Upravni sud Crne Gore je u izvještajnoj godini imao manji priliv predmeta u odnosu na prethodnu godinu. "Sud je završio 104,8 odsto predmeta od ukupnog priliva, a kvalitet rada je i dalje visok i ogleda se u 96,4 odsto potvrđenih i samo 3,5 odsto ukinutih odluka."

Apelacioni sud Crne Gore je imao u radu 2.111 predmeta, a završio je 107,56 odsto predmeta u odnosu na priliv. Kvalitet odlučivanja je, kako je rekla Medenica, iskazan kroz visok broj potvrđenih odluka - 82,1 i 12,9 odsto ukinutih odluka.

"Sudovi za prekršaje su, kao i ranijih godina, bili veoma opterećeni i imali ukupno u radu 107.051 predmet, pri čemu je na kraju godine bilo riješeno 61,8 odsto predmeta. Ovi sudovi imaju izuizetno teške uslove za rad, koji je organizovan u smjenama, pri čemu sudije u popodnevnoj smjeni nemaju potporu drugih organa, koja je neophodna za uspješno rješavanje prekršajnog postupka."

Broj predmeta po žalbi u Višem sudu za prekršaje Crne Gore je ostao skoro na istom nivou, kao u ranijoj izvještajnoj godini i iznosio je 2.130. Kvalitet rada je, kako je rekla Medenica, na zadovoljavajućem nivou - oko 70 odsto potvrđenih odluka.

U prvoj polovini 2020. godine, sudovi su primili 37.337 predmeta i imali ukupno u radu 75.527 predmeta, a riješili 95,27 odsto u odnosu na priliv.

"Sudski sistem dokazao efikasnost, odgovornost i kvalitet"

Tokom trajanja pandemije koronavirusa, sudski sistem je, kako je ocijenila, dokazao svoju efikasnost, odgovornost i kvalitet, kada je cijeli svijet bio u karantinu.

"Naime, u periodu od 16. marta, kada su stupile na snagu mjere za sprečavanje suzbijanja širenja Koronavirusa, sudovi su primili 14.639 predmeta, od kojih je riješen 14.231 predmet ili 97,21 odsto. Djelujući u prvom planu, sudovi su kroz posvećen i profesionalan odnos prema funkciji, adekvatno odgovorili zadatku odbrane zdravlja građana i time znatno doprinijeli sticanju statusa "Korona fri" države, u kritičnom epidemiološkom trenutku."

Zbog krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti sudovi su imali ukupno u radu 552 predmeta protiv 856 okrivljenih lica i četiri predmeta protiv četiri okrivljena lica zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda.

"Tokom trajanja epidemije, zaključili smo da sudstvo može da se izbori sa prilivom predmeta, u kojima se stvara sudska praksa, da u svakodnevnom radu primjenjuje informatičke tehnologije i vještine dobrog rukovođenja sudskom upravom."

Medenica se zahvalila Ambasadi SAD na podršci koju pružaju sudstvu u okviru programa vladavine prava, naročito u dijelu obezbjeđivanja onlajn rada sudijama Vrhovnog suda Crne Gore, kao i u dijelu unapređenja prostornih uslova za rad Višeg suda u Podgorici i Osnovnog suda u Podgorici. "Podrška u vidu obezbjeđenja opreme i sredstava za sudnice ima vrijednost daleko iznad materijalne, zbog čega ćemo uvijek ostati zahvalni", istakla je Medenica.

"Takođe, ističemo iskrenu zahvalnost i Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Podgorici i AIRE Centru iz Londona, jer su u Vrhovnom sudu prepoznali pouzdanog partnera za sprovođenje zajedničkih aktivnosti, kojima se doprinosi očuvanju naše trajne posvećenosti poštovanju, zaštiti i unapređenju ljudskih prava i osnovnih sloboda u nacionalnom sistemu. U daljem periodu, nastavićemo da preduzimamo sve mjere u pravcu jačanja primjene standarda predviđenih Evropskom konvencijom u nacionalnoj sudskoj praksi", dodala je ona.

"Kada je riječ o drugim aktivnostima, koje se vezuju za našu osnovnu funkciju, održavanje uspješne saradnje na međunarodnom planu je nastavljeno u duhu pozitivnih rezultata. Naime, učešćem u međunarodnim tijelima, koja okupljaju predstavnike najviših sudskih instanci u Evropi i šire, nastavili smo da razmjenjujemo informacije i iskustva u pogledu svih pitanja od značaja za rad sudske vlasti. Vremenska ograničenja ove konferencije ne dozvoljavaju da se osvrnem na svaku pojedinačnu međunarodnu aktivnost, zbog čega vas usmjeravam na Izvještaj o radu, koji je pred vama. Međutim, od najveće profesionalne časti i ugleda je saradnja koju ostvarujemo sa Evropskim sudom za ljudska prava", rekla je Medenica.

Ona je kazala da se tokom dosadašnjeg vršenja funkcije predsjednika Vrhovnog suda, do sada na njen poziv odazvalo ukupno pet predsjednika Evropskog suda, "koji su sa nama dijelili svoju ekspertizu na polju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda". "Takođe, sa velikim zadovoljstvom se možemo pohvaliti, da su naše analize presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru, pronašle svoje mjesto u prestižnoj biblioteci Suda u Strazburu."

"Cijeneći značaj međunarodne saradnje za dalji rad Vrhovnog suda i cijelog sudstva, nastavićemo da održavamo uspostavljene odnose sa vrhovnim sudovima država regiona i Evropske unije. Podsjetiću, u društvu četiri posmatrača, Vrhovni sud Crne Gore uživa mjesto u Mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, a učestvuje i na Konferenciji predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope, kao i u okviru Udruženja vrhovnih upravnih sudova Evropske unije", rekla je Medenica.

Dodala je da je osim toga, prije tri godine, Vrhovni sud Crne Gore postao član Mreže najviših sudova pri Evropskom sudu za ljudska prava, i time stekao važnu ulogu u bilateralnim odnosima sa Evropskim sudom. "Aktivnosti naše kontakt osobe su od značaja za sve sudove, imajući u vidu da na mjesečnom nivou pratimo najnoviju praksu konvencijskog prava i o tome blagovremeno informišemo sudove", rekla je Medenica.

U izvještajnom i ranijem periodu, najviši sud je iskazao proaktivan i kreativni pristup rješavanju izazova u sudskoj praksi, pa je bio nosilac izrade glavnih akcionih planova u svim strateškim dokumentima za reformu pravosudnog sistema i borbu protiv trgovine ljudima, pranja novca, terorizma i finansiranja terorizma, nasilja u porodici i primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava, kazala je Medenica.

"Tako smo izradili brojne analize i promotivne materijale, kojima možete pristupiti putem naše internet stranice: Analiza kaznene politike za predmete povodom seksualnog nasilja nad djecom, Pregled međunarodnog prava, praksa Evropskog suda i sudova u Crnoj Gori za trgovinu ljudima, Analiza sudske prakse za predmete trgovine ljudima u Crnoj Gori, Pregled međunarodnog prava i jurisprudencije Evropskog suda za nasilje u porodici, Informator za svjedoke/oštećene žrtve nasilja u porodici i trgovine ljudima, Izvještaj o primjeni Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava u praksi Vrhovnog suda (2015-2017), Analiza presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru (2009-2018), Analiza presuda Evropskog suda u odnosu na Crnu Goru (2018-2019), te pregledi prakse Evropskog suda u formi izvještaja, koji se objavljuju svakog mjeseca na internet stranici Vrhovnog suda", rekla je Medenica.

U toku je, dodaje, i izrada Analize kaznene politike za najteža krivična djela u prethodne dvije godine, kao i publikacije Pristup djece pravdi u porodično-pravnim predmetima. "Nije suvišno pomenuti i da su naši predstavnici učestvovali u izradama mnogobrojnih dokumenata međunarodnih organizacija", kazala je predsjednica Vrhovnog suda.

Ona se zahvalila svim predsjednicima međunarodnih vrhovnih sudova i predstavnicima relevantnih međunarodnih organizacija, koji su joj, kako je rekla, čestitali na izboru i poželjeli kontinuitet u sprovođenju reformi sudstva. "Njihove riječi su primjer naših sjajnih odnosa u pravnoj diplomatiji i nadam se da ćemo nastaviti da ih dalje jačamo, kada se prevaziđu zdravstveni izazovi na globalnom planu."

"Uvjerena sam da ste već u prilici i da svjedočite našoj velikoj reformi na polju transparentnosti rada sudstva. Naime, Vrhovni sud Crne Gore je osnovao PR Službu, koju čine sudije portparoli i rukovodilac Službe, gđa Pavlović, koja danas moderira konferenciju. Sigurna sam da ćemo kroz rad PR Službe unaprijediti način saopštavanja tačnih i brzih informacija prema građanima, kroz pouzdanu i efikasnu saradnju sa vama, predstavnicima medija, kako bismo svakom građaninu približili rad sudova i poboljšali povjerenje u rad sudstva", rekla je Medenica i dodala:

"Na kraju, biću slobodna da citiram mog uvaženog kolegu, Roberta Spana, koji je aktuelni predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Prilikom njegovog nedavnog boravka u Crnoj Gori, kada je održao predavanje na Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, govoreći na temu 'Vladavina prava i Evropski sud za ljudska prava', predsjednik Spano je rekao: 'Vladavina prava, zahtijevajući da se ovlašćenja vlade regulišu zakonom, a ne ljudskom ćudi i hirom, tako zahtijeva da su zakoni jasni, a ne nejasni i otvoreni za zloupotrebe, da se zakoni ne primjenjuju retroaktivno kako bi se izbjegli autonomni izbori članova društva koji se zasnivaju na postojećim pravilima i da se zakoni tumače i primjenjuju od strane nezavisnih i nepristrasnih institucija, koje se razlikuju od onih koje ih donose'."

Medenica je poručila da će, vjerujući da je nezavisno i samostalno sudstvo kruna demokratske države, zasnovane na vladavini prava, dužnost predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore nastaviti da obavlja savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno, "po Ustavu i zakonu, u ime Crne Gore, za građane i zbog građana".