PREDLOG ZAKONA UVRŠTEN U DNEVNI RED SKUPŠTINE

SDP ćuti da li će podržati istopolne parove

Glasanje o Zakonu o životnom partnerstvu istog pola možda već danas. Siguran glas su zasad parlamentarci iz redova vladajuće partije i poslanik Demosa Neđeljko Rudović

23003 pregleda 172 reakcija 32 komentar(a)
Iz SDP ne odgovaraju “Vijestima” da li će glasati za Predlog zakona, Foto: Boris Pejović
Iz SDP ne odgovaraju “Vijestima” da li će glasati za Predlog zakona, Foto: Boris Pejović

Istopolni parovi zasad imaju siguran glas poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Demosa Neđeljka Rudovića, dok iz Socijaldemokratske partije (SDP), iako su ranije kazali da su za, zasad ćute na pitanje da li će i u novom krugu glasanja za Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, zaista i podržati taj zakon.

Predlog zakona o životnom partnerstvu lica isto pola uvršten je u dnevni red Skupštine i treća je tačka pete sjednice prvog proljećnog zasijedanja koja počinje danas.

Poslanici su se o istom tekstu izjašnjavali i prošle godine, na sjednici 31. jula, ali to zakonsko rješenje koje licima istog pola garantuje uživanje prava kakva imaju bračne i vanbračne zajednice žene i muškarca nije dobilo neophodnu podršku. Za usvajanje tog zakona potrebna je podrška 41 poslanika.

Lani je za zakon glasalo njih 38.

Podršku su lani najavili tada nezavisni poslanik, sada član Demosa, Neđeljko Rudović, te poslanici SDP-a.

Ni Rudović, ni poslanici SDP-a, međutim, nisu bili u sali u vrijeme glasanja. Rudović je dan nakon sjednice medijima kazao da nije znao u koliko sati će zakon biti na glasanju, pa je, umjesto u zgradi Skupštine, bio negdje u autu.

Upitan da li će tokom novog glasanja dati podršku, iznenađen zašto je uopšte to pitan, “Vijestima” je rekao da - da.

“Rekao sam da ću glasati, zašto mislite da sam promijenio stav”, poručio je on. Iako su prethodno najavljivali podršku istopolnim zajednicama, poslanici SDP-a nisu se pojavili na sjednici posljednjeg dana jula prošle godine. I zvanično su saopštili da je razlog tome jer je potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu dan ranije izrekao opomenu njihovom kolegi Rašku Konjeviću.

Nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola podržati u novom krugu glasanja, sad kad se o njemu ponovo odlučuje.

Da zakon o istopolnim zajednicama neće dobiti njihovu podršku jasno su i ranije kazali iz Demokratskog fronta (DF).

Ranije su tokom sjednica na kojima je raspravljano o tom zakonu, pored ostalog poručili i da bi usvajanjem zakona bio ugrožen “moralni i nacionalni kod” Crne Gore.

Poslanici Građanskog pokreta URA bi, kažu, podržali zakon, ali to istopolnim parovima ne znači jer URA bojkotuje rad Skupštine još od 2016. godine.

Rad Skupštine bojkotuju i Demokrate, ali se iz te partije i ne izjašnjavaju u vezi sa Predlogom zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

Da kao ni lani, ni tokom novog glasanja neće podržati ovaj zakon, nedavno su poručili iz poslaničkog klub manjinskih partija.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je nedavno da u Crnoj Gori postoje drugi problemi kojima se treba posvetiti.

“U ime manjinskog kluba – Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i HGI, kao šef tog kluba, imam saglasnost kolega da kažem da ovaj zakonski modalitet neće dobiti našu podršku”, rekao je Vuksanović agenciji Mina prije nekoliko dana.

Upitan da prokomentariše kako bi Evropska unija (EU) mogla da tumači moguće neusvajanje zakona o istopolnom partnerstvu, Vuksanović je rekao da u EU ima sedam država koje nemaju u svom zakonodavstvu taj zakon, ali su punopravne članice Unije.

To, kako je dodao, nije glavni kriterijum za ulazak Crne Gore u EU.

Sklapanje braka ili registrovano partnerstvo istopolnim parovima omogućeno je u najvećem broju država Evrope.

U Holandiji, prvoj državi u svijetu koja je 2001. omogućila sklapanje, istopolnim parovima dozvoljeno je i usvajanje djece. Isti je slučaj sa Irskom i Španijom, koja je istopolne brakove omogućila 2005. Ta prava istopolnim parovima garantovana su ustavom.

Sklapanje istopolnog braka dozvoljeno je i u Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, na Islandu, Luksemburgu, Norveškoj, Švedskoj...

Hrvatska i Slovenija, kao države nekadašnje Jugoslavije, ne priznaju jednako pravo na brak, ali omogućavaju registrovanje partnerstva, što podrazumijeva i crnogorski Predlog zakona. Hrvatska je takav zakon usvojila 2014, a Slovenija dvije godine kasnije.

Registrovano partnerstvo lica istog pola zakon prepoznaje i u Andori, na Kipru, Estoniji, Grčkoj, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Švajcarskoj.

Među država koje ne priznaju pravo na zajednicu lica istog pola su, pored ostalih, Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Kosovo, Srbija, Rumunija, Rusija, Turska, Slovačka, Ukrajina...