OBILJEŽILI 13. JUL

Borci, predstavnici SO Nikšić i Vojske, položili cvijeće na spomen obilježje pod Trebjesom

"Na osnovama ova dva značajna jubileja iz naše prošlosti počivaju temelji današnje Crne Gore. Ove značajne datume narod Crne Gore neće nikada zaboraviti i istrajno će poštovati svijetle tekovine boraca za slobodu i nezavisnost naše zemlje. S posebnim poštovanjem danas se podsjećamo 13. jula 1941. godine kada je pukla prva ustanička puška u Crnoj Gori. Trinaestajulskim ustankom stvorena je prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi", navodi se u saopštenju UBNOR-a 

 

1669 pregleda 0 komentar(a)
Polaganje cvijeća, Foto: NVO Zagrad Montenegro
Polaganje cvijeća, Foto: NVO Zagrad Montenegro

Predstavnici Udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšića, Skupštine opštine Nikšić i Vojske Crne Gore položili su cvijeće na spomen obilježje strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom i na taj način obilježili 13.jul, Dan državnosti Crne Gore.

"Na osnovama ova dva značajna jubileja iz naše prošlosti počivaju temelji današnje Crne Gore. Ove značajne datume narod Crne Gore neće nikada zaboraviti i istrajno će poštovati svijetle tekovine boraca za slobodu i nezavisnost naše zemlje. S posebnim poštovanjem danas se podsjećamo 13. jula 1941. godine kada je pukla prva ustanička puška u Crnoj Gori. Trinaestajulskim ustankom stvorena je prva slobodna teritorija u porobljenoj Evropi", navodi se u saopštenju UBNOR-a.

Kako ističu, doprinos crnogorskih partizana u pobjedi nad fašizmom je nemjerljiv a uloga koju je imao nikšićki srez u konačnoj pobjedi je primjer i ponos crnogorskog naroda.

Nikšićki srez je dao preko 11.000 boraca narodnooslobodilačkog rata, od kojih je na bojištima širom Jugoslavije poginulo 1.540, dok je bilo 665 žrtava fašističkog terora.

Iz Nikšićkog sreza bio je 501 nosilac "Partizanske spomenice 1941", a 48 je odlikovano Ordenom narodnog heroja.

Više od 2.000 građana prošlo je kroz zloglasne zatvore i kazamat, srušeno je 4.930 kuća, a 1.282. su oštećene.

"Ovoga dana sa ponosom govorimo i o 13. julu 1878. godine kada je Crnoj Gori 26. članom Berlinskog kongresa priznata nezavisnost i utvrđena nova državna granica. Time je viševjekovna borba Crne Gore za međunarodno priznanje njenog državnog subjektiviteta i njene de facto nezavisnosti bila uspješno završena. Time su priznati rezultati njene viševjekovne borbe za oslobođenje od osmanske vlasti i zaokruživanje državne teritorije", navodi se u saopštenju.

Borci ističu da Crna Gora i danas baštini antifašističke tekovine i korača putem civilizacijskog napretka, rame uz rame sa ostalim narodima Evrope.

"Antifašizam, očuvanje nezavisisnosti, multietnički i multivjerski sklad, trajna su opredjeljjenja današnje Crne Gore i na ovim tekovinama nastavićemo da izgrađujemo našu budućnost. Fašizam iako je pobijeđen, nije nažalost uništen. Pojavljuje se u raznim zemljama Evrope u raznim oblicima, ali nažalost i kod nas. Stoga nećemo dozvoliti da se mračne sjenke prošlosti, ma u kom obliku, nadviju nad našom zemljom", poručili su nikšićki borci.

Inicijativa za podizanje spomen obilježja narodnim herojima Milinku i Milisavu Đuroviću

Članovi nevladine organizacije "Zagrad Montenegro" položili su cvijeće na spomenik narodnog heroja Danila Bojovića, na planini Konjsko, na mjestu gdje je poginuo 1943. godine.

Bojović je bio jedan od komandanata Župskog ustaničkog bataljona i organizator Trinaestojulskog ustanka u Nikšiću.

Iz te NVO će UBNOR-u, kao i drugim nadležnim institucijama, dostaviti inicijtivu za podizanje spomen obilježja narodnim herojima Milinku i Milisavu Đuroviću.

"Ordenom narodog heroja su odlikovani petorica Župljana, a među njima su Milinko i Milisav Đurović, koji nemaju nikakvo spomen obilježje. Nećemo isticati njihov doprinos u antifašističkoj borbi južnoslovenskih naroda i politički uticaj Milinka Đurovića u poslijeratnoj Jugoslaviji, jer je poznat dijelu društvene zajednice koja se bavi ovom tematikom", kazao je Ivan Đurović, predsjednik NVO "Zagrad Montenegro".

Prema njegovim riječima, pomenuta inicijativa je adekvatan odgovor na agresivnu kampanju protiv kulturno-istorijskog nasleđa i tekovina antifašističke borbe.