Izvještaj HRA

Analiza četiri slučaja objavljivanja glasina o koronavirusu na društvenim mrežama: Vlasti prekršile slobodu izražavanja

"Mjere nijesu bile propisane zakonom potrebnog kvaliteta, niti su ispunile kriterijume „nužnosti“ i „proporcionalnosti“. Nedefinisani i neprecizni pojmovi kao što su “panika” i “lažne vijesti“ doveli su do toga da u jednom slučaju dva državna tužioca, na osnovu istih činjenica, imaju sasvim suprotne stavove o tome je li krivično djelo uopšte izvršeno"

6623 pregleda 2 komentar(a)
Logo HRA, Foto: HRA
Logo HRA, Foto: HRA

Akcija za ljudska prava (HRA) je objavila izvještaj „Sloboda izražavanja i pravo na privatnost tokom epidemije virusa kovid-19“, u kome su analizirana četiri slučaja lišavanja slobode i procesuiranja osoba zbog objavljivanja glasina o koronavirusu na društvenim mrežama, kao i slučaj objavljivanja imena i adresa preko 2000 ljudi u samoizolaciji zbog sumnje na zarazu kovidom-19, saopšteno je iz HRA.

Dodaju da je analizu je izradio Džonatan Mek Kuli (Jonathan McCully), nezavisni savjetnik za slobodu izražavanja iz Velike Britanije, i redovni pravni savjetnik organizacije „Digital Freedom Fund“, u saradnji sa Stefanom Šljukićem, pravnim savjetnikom HRA.

Urednica izvještaja je Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

"Analiza procesuiranja osoba koje su zbog objava na društvenim mrežama o koronavirusu osumnjičene za krivično djelo „Izazivanje panike i nereda“ iz člana 398 Krivičnog zakonika Crne Gore, pokazala je da iako su vlasti težile da ostvare opravdane ciljeve, zaštitu javnog reda i zdravlja, preduzete krivične mjere su u sva četiri slučaja prekršile slobodu izražavanja jer su je pretjerano ograničile. Mjere nijesu bile propisane zakonom potrebnog kvaliteta, niti su ispunile kriterijume „nužnosti“ i „proporcionalnosti“. Nedefinisani i neprecizni pojmovi kao što su “panika” i “lažne vijesti“ doveli su do toga da u jednom slučaju dva državna tužioca, na osnovu istih činjenica, imaju sasvim suprotne stavove o tome je li krivično djelo uopšte izvršeno. Nažalost, kako pokazuje slučaj Radovana Rakočevića, kome je suđenje u toku, prevagnuo je stav tužioca koji je suprotan ljudskom pravu na slobodu govora", navodi se u saopštenju HRA.

Zaključak HRA je da sve krivične postupke koji su pokrenuti na osnovu člana 398 Krivičnog zakonika Crne Gore treba odmah obustaviti, i da tu odredbu ne treba primjenjivati, nego je ukinuti.

"HRA je još u januaru ove godine Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe kojom je propisano krivično djelo „Izazivanje panike i nereda“, ali kako je poznato da Ustavni sud u prosjeku odlučuje u roku od dvije godine, nadamo se da će u međuvremenu radna grupa Ministarstva pravde, koja radi na izmjenama Krivičnog zakonika, predložiti brisanje ovog krivičnog djela. Ustavni sudovi u Kanadi, Zambiji, Zimbabveu i Južnoj Koreji su već ustanovili da su neustavne odredbe krivičnih zakona o lažnim vijestima, slične članu 398 KZCG, kako se u izvještaju navodi", navodi HRA.

Dodaju da izvještaj podržava preporuke UN izvestioca za slobodu izražavanja i Svjetske zdravstvene organizacije da države umjesto kažnjavanja za objavljivanje netačnih izjava u kontekstu pandemije treba da usvoje pristup pažljivog i javnog ispravljanja dezinformacija.

"Apelujemo na državne tužioce i sudove da ne pribjegavaju krivičnim kaznama u pitanjima slobode izražavanja, a da lišavanje slobode koriste izuzetno, u slučajevima koji se tiču govora mržnje ili podsticanja na nasilje. U izvještaju se takođe apeluje da se ima u vidu da se na osobe koje objavljuju stavove ili prenose tekstove na društvenim mrežama ne može primjeniti isti standard odgovornosti kao na medijske kuće ili zvanične kanale komunikacije, posebno u svjetlu ograničenog uticaja komentara na društvenim mrežama", ističu iz HRA.

U drugom dijelu izvještaja se analizira povreda prava na privatnost do koje je došlo kada je Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo da objavi spisak imena i adresa preko 2000 osoba kojima je određena mjera samoizolacije.

"Ova mjera, iako donijeta u opravdanom cilju zaštite javnog zdravlja, nije zadovoljila zahtjeve načela zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, pa je objavljivanje ličnih podataka bilo protivno međunarodnom standardu prava na privatnost. Poštovanje samoizolacije je moralo biti obezbijeđeno upotrebom manje ograničavajućih mjera", naglašavaju iz HRA.

U izvještaju je ukazano da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom kovid-19 predstavlja kršenje prava na privatnost:

"Objašnjeno je da se imena, prezimena i adrese prebivališta u kombinaciji sa podacima o zdravstvenom statusu, tj. posebnom riziku od zaraze kovidom-19, svrstavaju u red zdravstvenih podataka, koji se tretiraju kao visoko osjetljiva kategorija ličnih podataka prema standardima ljudskih prava. Ni NKT ni Agencija za zaštitu ličnih podataka nijesu izvršili procjenu potencijalnog uticaja predviđene obrade podataka na zaštitu podataka, poštovanje privatnosti i zaštitu od diskriminacije i drugih rizika, niti su predvidjeli mjere za ublažavanje rizika u skladu sa standardima Savjeta Evrope. Svako je mogao da pristupi podacima objavljenim na internetu, što je i omogućilo kreiranje aplikacije crnagorakorona, koja je produbila kršenje prava".

Iz Akcije za ljudska prava je saopšteno da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedilo javno zdravlje, već je postignut suprotan efekat. 

"Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedilo javno zdravlje, već ga je potkopalo. Takva mjera podriva neophodno povjerenje građana u povjerljivost ličnih podataka kojima barata država, posebno u pogledu njihovog zdravstvenog statusa. U izvještaju se pominje i još uvijek neistraženo državno „curenje“ spiska imena preko tri stotine osoba u samoizolaciji sa njihovim matičnim brojevima i brojevima ličnih karata, kao i objavljivanje spiska zaraženih korona virusom", navodi HRA.

Preporučeno je da se obezbijedi primjena Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka (Konvencija 108) u odnosu na obradu ličnih podataka u vezi sa pandemijom, bilo da tu obradu sprovode javni ili privatni subjekti.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti Crne Gore bi trebalo i dodatno precizirati prema međunarodnim standardima koji štite pravo na privatnost i zaštitu podataka i tako osigurati da slične mjere ne budu opet usvojene.

Cilj izvještaja je da pomogne ljudima kojima su državni organi ugrozili i prekršili prava na slobodu govora i privatnost u borbi za zaštitu tih prava, pružajući im razrađenu argumentaciju o međunarodnim standardima. S druge strane, izvještaj, u opštem interesu, daje obrazloženu kritiku postupanja državnih organa tokom prvog talasa koronavirusa, s ciljem da utiče da se iste povrede slobode govora i privatnosti ne ponavljaju.

Izvještaj je izrađen zahvaljujući podršci Britanske ambasade u Crnoj Gori, u okviru projekta “Monitoring slobode izražavanja i prava na privatnost tokom zaraze virusom kovid-19”. U okviru tog projekta su dizajnirana i dva video spota kojima smo pokušali da sažeto prikažemo zaštitu koju pružaju sloboda izražavanja i pravo na privatnost u ovom kontekstu.

Preporučujemo za Vas