Do bebe iz epruvete uz strože uslove

Prije odlaska na konzilijum koji odobrava liječenje o trošku države, žene moraju da obezbijede dokumentaciju koja obuhvata više analiza nego ranije

18986 pregleda 31 reakcija 13 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Žene koje ulaze u postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO), tokom priprema za konzilijum koji treba da odobri liječenje na teret Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), u laboratorijama Kliničkog centra (KC) sada mogu da urade i jednu od skupljih analiza - Antimilerov hormon (AMH).

Ujedno, konzilijum je postrožio uslove, pa prije odlaska pred tim koji će dati zeleno svjetlo za MPO, žene moraju da obezbijede dokumentaciju koja obuhvata više analiza nego ranije.

To su “Vijestima” kazali iz KC, ali nisu objasnili i kada i kako je došlo do izmjena u procedurama.

U odgovoru na pitanja redakcije navode samo da je, što se tiče dokumentacije i više nalaza, “to u cilju očuvanja zdravlja pacijentkinja”.

Za konzilijum za MPO pacijentkinje su ranije, uz uput izabranog ljekara za žene, donosile izvještaj ginekologa, nalaz hormona FSH, LH, nalaz štitne žlijezde… Izvještaje eventualno urađenih intervencija (laparoskopija, histeroskopija…), kao i izvještaj o ranijim postupcima, ako su rađeni.

Na listu su sada dodani i oni nalazi koje pacijentkinja radi na zahtjev klinike koja će voditi postupak, ali u tom smislu čak ni klinike nisu bile ujednačene, pa neke jesu, a neke ne, zahtijevale da žena prije MPO uradi i mamografski snimak dojki.

Skrining dojke sada je obavezan već i za sam konzilijum, a taj pregled u obavezi su da urade sve žene preko 40 godina ili mlađe, ukoliko spadaju i rizičnu grupu.

Pacijentkinje sa kojima su “Vijesti” razgovarale tvrde da ljekari nisu načisto ko od njih bi trebalo da im da uput za mamograf - kada se na tu vrstu pregleda upućuju zbog MPO.

Izabrani ljekar opšte prakse, kako tvrde, upućuje na ginekologa, ginekolog ponovo vraća pacijentkinju ljekaru opšte prakse.

U KC, na šalteru ginekologije, takođe nemaju jasan odgovor.

O tome nisu ni “Vijestima” odgovorili iz te zdravstvene ustanove.

569 postupaka medicinski potpomognute oplodnje urađeno je tokom 2019. na teret FZO, za šta je potrošeno više od milion eura, što je 18,64 odsto više nego godinu ranije

Pacijentkinje se, kad je u pitanju skrining dojke, na osnovu uputa prvo upućuju na konzilijum koji će dati ili ne saglasnost za mamograf.

Tek po dobijenoj saglasnosti pacijenktinja zakazuje i pregled.

Za konzilijum za MPO, osim toga, pacijentkinje moraju imati urađen i PAPA test, kao i nalaz koji govori o zdravstvenom stanju grlića materice.

“U cilju očuvanja zdravlja naših pacijentkinja u složenom i dugotrajnom procesu vantjelesne oplodnje neophodno je da pacijentkinja odradi kolposkopski pregled grlića materice i priloži PAPA nalaz, koji inače obavljaju i u redovnim kontrolama kod svog izabranog ginekologa”, kazali su “Vijestima” iz KC-a.

U slučaju hroničnih bolesti, pacijentkinje za konzilijum sada moraju da prilože i saglasnost ljekara za liječenje steriliteta.

“Ukoliko pacijentkinja uz infertitlitet ima komorbiditet, odnosno, neku pridruženu bolest koju liječe hirurzi-onkolozi, traži se njegov izvještaj u smislu saglasnosti sa postupkom, a sve u cilju sprečavanja progresije drugih bolestii i očuvanja zdravlja naših pacijentkinja”, navode iz KC-a.

Briseve na neke od bakterija koje prenose genitalne infekcije, kao i eventualno prisustvo polno prenosivih bolesti, pacijenti su ranije radili samo na zahtjev klinika gdje su obavljali postupak MPO.

Ti brisevi sada su obavezni i za konzilijum. Pacijenktinje sada moraju prije odobrenja postupka da urade bris na hlamidiju, ureaplazmu i mikoplazmu.

Lista nalaza za konzilijum koja se odnosi na muškog partnera nije mijenjana, pa za njih i dalje važi samo izvještaj urologa iz KC, te najmanje dva nalaza spermograma.

Iz te zdravstvene ustanove kazali su da se sve procedure - od biohemijskih do mikroinvazivnih, mnogu obaviti u KC-u.

Antimilerov hormon do skoro je moguće bilo uraditi jedino u privatnim laboratorijama, gdje košta 30 eura. U pitanju je hormon koji ukazuje na rezervu jajnih ćelija.

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju pravo na postupke medicinski potpomogune oplodnje na teret FZO imaju bračni, odnosno vanbračni heteroseksualni parovi i žene bez partnera. Njima se odobravaju tri postupka, transfer polnih ćelija i embriona u jajovod žene. Jedan od uslova za odobrenje postupka je da žena nije starija od 44 godine, da nema više od dvoje djece i da je jedan od supružnika, kao i žena bez partnera crnogorski državljanin.

Pravo na postupke ostvaruje se po uputu izabranog doktora ginekologa u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond ima zaključen ugovor: “Life”, “Codra” i “Ars medica” u Podgorici, “Humana reprodukcija” u Budvi i Opšta bolnica Cetinje.

Izabrani ginekolog uput izdaje na osnovu nalaza i mišljenja konzilijuma za liječenje steriliteta KC.

​Izmjene zakona na čekanju

Vlada je u januaru utvrdila novi Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Skoro istovjetan tekst nije dobio podršku većine u Skupštini u aprilu prošle godine.

Nova verzija ne donosi ništa posebno novo u dijelu koji se odnosi na važne postupke - i dalje je zabranjen uvoz jajnih ćelija, spermatozoida i embriona - osim sopstvenih, a zabranjeno je i surogat majčinstvo.

Prvi i danas važeći zakon koji reguliše oblast MPO u Crnoj Gori usvojen je 2009.

Najnoviji Predlog zakona u skupštinskoj je proceduri od 7. februara.

Bonus video: