"PROJEKAT ĆE SE REALIZOVATI PO TRŽIŠNIM PRINCIPIMA"

EPCG o izgradnji nove vjetroelektrane na Krnovu: Gvozd neće plaćati građani

Za struju iz 13 mHE isplaćeno je 13,4 miliona eura subvencija, dok je iznos za subvencije za struju iz vjetroelektrene (VE) Krnovo iznosio 20,9 miliona.
Za razliku od mHE i VE Krnovo, buduća VE Gvozd, koja će se nalaziti takođe na krnovskoj visoravni, neće biti na teret građana

20739 pregleda 15 komentar(a)
Rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević, Foto: Svetlana Mandić
Rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 05.08.2020. 19:55h

Od sredine 2014. godine, kada je počela sa radom prva mala hidroelektrana (mHE), pa do kraja novembra prošle godine, na teret crnogorskih potrošača električne energije palo je 34,3 miliona eura.

Za struju iz 13 mHE isplaćeno je 13,4 miliona eura subvencija, dok je iznos za subvencije za struju iz vjetroelektrene (VE) Krnovo iznosio 20,9 miliona. Za razliku od mHE i VE Krnovo, buduća VE Gvozd, koja će se nalaziti takođe na krnovskoj visoravni, neće biti na teret građana.

 

“Projekat vjetroelektrane Gvozd realizovaće se po tržišnim principima i neće biti bilo kakvog podsticaja za električnu energiju proizvedenu iz VE Gvozd, što praktično znači da građani neće osjetiti teret njene izgradnje, niti buduće eksploatacije. Tokom kontinuiranog rada projektovanog na 25-30 godina sva električna energija će biti tržišno plasirana”, kazao je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) Ivan Mrvaljević.

Prema riječima Mrvaljevića, VE Gvozd imaće ukupnu instalisanu snagu od 54,6 MW, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 GWh.

“Projekat podrazumijeva izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroagregata, pojedinačne snage od 4,2 MW, transformatorske stanice 110/33 kV na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić, kao i izgradnju dva jednostruka dalekovoda dužine tri i 14 kilometara”, kazao je Mrvaljević.

Pregovori o finansiranju projekta vrijednog preko 60 miliona eura sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj su u toku.

“Tenderi za nabavku vjetroagregata, prateće opreme i opreme za priključenje u elektroenergetski sistem biće urađeni na međunarodnom nivou, u skladu sa pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj. Očekujemo da građevinsku dozvolu dobijemo do kraja godine i da ćemo sa gradnjom početi tokom 2021. Predviđeni period izgradnje je 18 mjeseci”, kazao je Mrvaljević.

Probni rad trajaće šest mjeseci.

Prema riječima Mrvaljevića, VE Gvozd je prirodan nastavak Vjetroelektrane Krnovo.

“Svi značajni podaci, mjerenje vjetra, ekološki elaborat, podaci o proučavanju i monitoringu kako ptica tako i slijepih miševa, su korišćeni i dopunjeni za potrebe izgradnje vjetroelektrane Gvozd. Urađeno je nekoliko studija vjetropotencijala, a završne koje je uradio njemački konsultant Fichtner je poslužila kao osnova za pripremu tehničke dokumentacije na kojoj sada radimo”, istakao je Mrvaljević.

Njemačka kompanija Fichtner uradila je Studije potencijala vjetra i procjene energetske proizvodnje i Studije tržišta i poslovnog modela za VE Gvozd. Kako u studiji stoji srednja vrijednost brzine vjetra, izmjerena na visini od 84 metra, iznosi 6.52 m/s. Zimski mjeseci su sa najvećom brzinom vjetra, dok je najniža brzina vjetra zabilježena u junu i septembru.

Prema riječima Nikole Vukotića, inženjera geologije u EPCG-u, tokom juna i jula izvedena su detaljna geološka istraživanja na lokacijama budućih vjetrogeneratora, na lokacijama TC Gvozd i TC Krnovo i detaljna laboratorijska istraživanja.

“Elaborati su urađeni i njihova revizija je u toku”, kazao je Vukotić. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, prema riječima Mrvaljevića, u završnoj je fazi i EPCG će u tu svrhu izdvojiti između 100 i 200 hiljada eura.

“Mještani su zadovoljni. Nijesmo do sada imali problema i ne očekujemo ih. Generalno u enetgetici, vjetroelektrane su projekti koji bude najmanje pažnje i imamo jako dobro raspoloženje mještana, struke i nevladenog sektora, vezano za vjetroelektranu Gvozd”, istakao je Mrvaljević.

Vjetroelektrana Gvozd proizvodiće električnu energiju dovoljnu za sva domaćinstva u Nikšiću. 

 VE Krnovo proizvodi struju planski

Na Krnovu je u novembru 2017. puštena u rad prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetrogeneratora, snage 72 megavata.

“U 2019. godini vjetroelektrana Krnovo ostvarila je proizvodnju od 96 odsto godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije. U 2020. godini za prvih šest mjeseci, ovo ostvarenje iznosi 50 odsto godišnje prijavljenog plana proizvodnje električne energije. Kako je i za očekivati, prema godišnjim planovima proizvodnje, iz vjetroelektrane Krnovo se na nivou godine proizvede oko 200GWh električne energije”, saopštili su iz Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), koji otkupljuje struju iz mHE i Krnova.