VEOMA TRAŽENE TRADICIONALNE NAPRAVE ZA KRETANJE PO SNIJEGU:

Krplje - nekome svakodnevica, nekome atrakcija

Stručnjaci kažu da hodanje sa krpljama sagorijeva 600 kalorija na sat - 45 odsto više nego pri hodanju ili trčanju istom brzinom
988 pregleda 2 komentar(a)
Krplje, Foto: Privatna arhiva
Krplje, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 28.01.2018. 20:52h

Na sjeveru Crne Gore hodanje na kpljama dio je tradicije, ali i atrkativne zimske turističke ponude.

Za mještane planinskih sela - savladavanje snijega na taj način vjekovima je bila svakodnevica tokom zime.

Čak i danas, u mjestima daleko od mehanizacije i očišćenih puteva, u planisnkim mjestima krplje su naophodan dio zimske opreme.

Ručno su pravljene od od drveta i kanapa. Tako su pravljene nekada.

Sada se, za ljubitelje zimskih sportova i rekretaivce, prave od modernijih materijala i promijenile su oblik, što je omogućilo i jednostavnije kretanje na njima.

“Krplje su nekada pravljene isključivo od jasenovog drveta i kanpa. Drvo za tu, da tako kažem, obuću vadi se iz četvrti jasena, savija se u krug, a onda se dodaju djelovi od kanapa. U našem kraju prave se krplje koje su u obliku kruga, prečnika oko 35 centimetara, mada mogu i šire. Ima mnogo modela krplji, drugačijig oblika, ali su se okrugle pokazela kao najbolje rješenje tokom viševjekovne tradicije”, kaže Kolašinac Duško Ilinčić.

On je vješt i da napravi i da se kreće u krpljama.

Na takvim krpljama kreće se tako što se nogom pravi veći zamah u stranu, kako ne bi došlo do saplitanja, pa nije jednostavno ni savladati hodanje.

Ilinčić napominje kako su, prema njegovom iskustvu, krplje najkorisnije po po vlažnom, „jugovom“ snijegu.

“Za drugačiji snijeg, takozvanu 'pršu' nijesu dobre, jer se može ostati potpuno zaglavljen u snijegu. Vrlo su korisne, mada treba 'momačka' snaga da se na taj način dugo pješači”.

Turisti su jako zainteresovani za pješačke ture sa krpljama (Snowshoeing) , tvrde u Ski centru Kolašin 1450 i Nacionalnom parku Biogradska gora.

Koriste se savremeni modeli, napravljene od plastike ili aluminijuma.

Takođe, postoje krplje namijenjene za planinarenje, kretanje po terenima različitog nagiba, ali i one koje se koriste za trčanje.

“Već tri godine to je dio naše turističke ponude i jako je zainteresovao posjetioce NP. Turistima je hodanje na krpljama zanimljivo i atraktivno... Kretanje na modrenim krpljama je lako, za to nije potrebna posebna vještina, jer ne zahtijeva snagu i specifične pokrete nogom kao ono na tradicionalnim”, kaže direktor NP Saša Jeknić.

Sličan oblik rekreacije za ljubitelje aktivnog odmora na kolašinskom Ski centru organizovale su minulih godina Nacionalna turistička organizacija (NTO) i Montenegro Phototrekking.

Krplje , koje su standardne veličine, navlače se na zimsku obuću, uključujući i obuću za snowboard.

Radi lakšeg kretanja po snijegu, koriste se i štapovi za snijeg koji se namiještaju da budu u visini lakta.

Taj vid sporta rekreacije je prilično rasprostranjen na zapadu, pa postoji kao kao disciplina na Arktičkim Olimpijskim Igrama i Specijalnoj Olimpijadi.

Snowshoeing neki smatraju najbrže rastućim zimskim sportom na svijetu, minulih godina.

Dodatna motivacija za mnoge bi mogla biti i činjenica da hodanje sa krpljama sagorijeva čak 600 kcal na sat, što je 45 odsto više nego hodanje ili trčanje istom brzinom.

Tehničko preimućstvo vojnicima tokom Mojkovačke bitke...

Istoričari procenjuju da su se prve krplje pojavile imeđu 6000 i 4000 godina prije nove ere, kada su pravljene od drveta i kože.

U XVIII veku se u Sjevernoj Americi, sjeverno od današnjeg Njujorka, između Britanaca i Francuza (kojima su pomagala indijanska plemena) odigrala bitka zvanično nazvana „Bitka na krpljama“.

Krplje su, prema nekim izvorima, bile jedino „tehničko preimućstvo“ crnogorskim vojnicima tokom Mojkovačke bitke. Navodno, žene su ih vojnicima donijele na Badni dan, u odsudnom trenutku bitke. Iako ih je, po predanju, nije bilo dovoljno i imao ih je tek svaki deseti vojnik, bile su značajna prednost nad neprijateljskom vojskom.