"Ljeti ograničiti rad mHE"

Bulajić: Država da stavi moratorijum na gradnju mHE

Treba ukinuti zagarantovane cijene, a investitore malih hidroelektrana obavezati da prodaju električnu energiju po tržišnim cijenama, ističe Bulajić

2538 pregleda 3 komentar(a)
Završene male HE treba da rade u skladu sa ekološkim zahtjevima: Bulajić, Foto: Privatna arhiva
Završene male HE treba da rade u skladu sa ekološkim zahtjevima: Bulajić, Foto: Privatna arhiva

Država bi trebalo da donese dokument kojim će se staviti moratorijum u trajanju od dvije godine na izgradnju malih hidroelektrana (mHE), bez razlike u kojem kraju Crne Gore se izvode radovi. Konačno rješenje, posebno ugovora koji se trenutno realizuju, treba donijeti u skladu sa ekološkim i stavovima lokalnih zajednica, poslije isteka dvije godine.

Treba ukinuti zagarantovane cijene (otkupa struje), a investitore koji grade male hidroelektrane odlukom, koja će biti u skladu sa zakonima Crne Gore, obavijestiti da prodaju proizvedenu električnu energiju po tržišnim cijenama.

To je u radu, naslovljenom „Politika i energija“ zaključio, između ostalog, mr Dragomir Bulajić iz Sarajeva, izvršni direktor kompanije “Haider Extrem Energy” u Podgorici.

Sa tim konzorcijumom je prije sedam godina Vlada raskinula koncesione ugovore za Bistricu i Bjelojevićku rijeku, a potom ih dodijelila drugim konzorcijumima sa domaćim biznismenima.

Bulajić je u periodu od 1973. do 1992. učestvovao u kreiranju izgradnje velikih hidroelektrana.

„O ovome aspektu, ekologiji i interesu lokalnog stanovništva, mislim da Vlada Crne Gore pa ni „izabrani Investitori“ nisu vodili računa, smatrajući da je u dokumentima koje su ponudili, odnosno uzajamno potpisali, riješeno sve, pa i ekologija i interes lokalnog stanovništva. Desilo se suprotno izgradnjom malih hidroelektrana, ugrožena je ekologija, a interes lokalnog stanovništva je zaboravljen. Da bi sve ovo izbjeglo, a da budu zadovoljni i Crna Gora i investitori, te da bi se ispunila očekivanja lokalnog stanovništva i bili ispunjeni ekološki zahtjevi, treba krenuti od revizije (dopune ili promjene) osnovnih procedura. Proceduralni postupci se javljaju u raznim fazama, počevši od javnog poziva do upotrebne dozvole (za izgrađene male hidroelektrane).

Naravno, nemam namjeru da držim predavanja državnom aparatu kako treba raditi jer je Crna Gora ozbiljna država sa istorijskom tradicijom i puno veća od svih nas. Jednostavno pokušavam da svoje dugogodišnje iskustvo u izgradnji hidroenergetskih objekata iznesem“, naveo je Bulajić.

On je ocijenio da su napravljene greške u proteklih 12 godina sada „izražene na najgori mogući način“.

Kao treći zaključak on ističe da “prema cijenama električne energije na tržištu“ treba „ponuditi stanovništvu Crne Gore izgradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana (male snage), uz podsticaj za svaku izgrađenu ovakvu jedinici“. „Podsticajem stimulišemo stanovništvo, na smanjenje svojih godišnjih troškovа koristeći energiju sunca i vjetra... Crna Gora čiji je reljef izlomljen pruža idealne mogućnosti za izgradnju velikog broja solarnih elektrana. Moguće je instalirati na osnovu izučenih podataka 3.555 MW sa mogućom proizvodnjom od 6.100 GWh. Sličan je rezultat i sa energijom vjetra...”, istakao je Bulajić.

On napominje da čitava regija, pa time i Crna Gora, „mora ići novim putem, koji će ispraviti sve greške vođenjem politike izgradnje energetskih objekata“. Zbog toga, kao četvrti zaključak, potencira izgradnju velikih hidroelektrana.

Ljeti ograničiti rad mHE

Završene male hidroelektrane i njihov rad moraju da bude u skladu sa ekološkim zahtjevima. Poručuje da ukoliko se želi uozbiljiti problem rada onda je jedino moguće zabraniti rad u ljetnim mjesecima, ako u vodotoku ima manje vode od 25 odsto srednjeg proticaja (ovaj procenat treba da bude promjenjiv i zavisi o veličini vodotoka, za veće vodotoke procenat bi bio manji).

“To se postiže i precizira u koncesionim ugovorima. Investitor neće imati štete, jer će postići očekivanu proizvodnju izgradnjom malih hidroelektrana sa većom instalacijom. To je suština izgradnje malih hidroelektrana: obezbijediti proizvodnju, urediti prirodu da odgovara stanovništvu za budućnost (novi ekološki standardi koji su usaglašeni sa evropskim konvencijama) i ne uzimati vodu kada su rijeke na svom minimumu (voda treba svima, a na minimalne količine vode u koritu se dimenzionišu ljudske potrebe)”, dodao je Bulajić

Bolje dvije manje HE na Komarnici nego jedna velika

S obzirom na aktuelnu situaciju u Crnoj Gori u vezi sa gradnjom HE “Komarnica” na istoimenoj rijeci u opštini Šavnik, Bulajić smatra da „dio tog projekta treba da bude izuzet iz opšteg rješenja izgradnje velike HE, a kanjon Nevidio ne treba da bude potopljen...”

„Graditi hidroelektrane – da, i sačuvati kanjon – da, ali na sasvim drugi način u odnosu na predlog o kome se raspravljalo u parlamentu Crne Gore. Da bih bio jasan, bez pretenzija da namećem svoje mišljenje, umjesto jedne HE ‘Komarnica’, gradile bi se na istom lokalitetu dvije manje elektrane, gdje bi investicija bila upola manja, a ukupna proizvodnja za 10 odsto veća. Kanjon Nevidio (koji je biser prirode) ostao bi izvan prostora koji obuhvataju ova dva hidroenergetska objekta. Traženje spasa u spuštanju kote gornje vode predložene HE ‘Komarnica’ (analizirane su kote 818 m.n.m., pa kota 816 m.n.m. i na kraju 811 m.n.m.) je nepotrebno istraživanje kako bi se spasao kanjon Nevidio. Rješenje u kome kanjon nije u prostoru izgradnje HE je optimalno i takvo treba da bude planirano za budućnost“, objasnio je Bulajić.

Drugi problem predloženog rješenja za HE “Komarnica”, dodaje on, je „geološke prirode (neistražena geološka pukotina) na mjestu planirane buduće veoma visoke brane (pad 176 metara)“.

Preporučujemo za Vas