NOVA DIREKTORICA ASK DOSTAVILA DOKUMENTACIJU CENTRU ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

I Radonjić sakrio bonuse poslanika DPS-a

Dokumentacija pokazuje da su gotovo završeni slučajevi pred Agencijom stajali u fiokama bivšeg direktora

58783 pregleda 161 reakcija 20 komentar(a)
Fatić i Nikolićeva na sjednici Administrativnog odbora, Foto: Luka Zeković
Fatić i Nikolićeva na sjednici Administrativnog odbora, Foto: Luka Zeković

Bivši direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić dvije godine je krio od javnosti da samo fali potpis na odluke da je više poslanika DPS-a i jedan Force kršilo Zakon o sprečavanju korupcije jer nijesu prijavili banuse iz Skupštine Crne Gore.

To proizilazi iz dokumentacije koju je nova direktorica Agencije Jelena Perović dostavila Centru za građansko obrazovanje (CGO).

U prilog tome da su gotovo završeni slučajevi stajali u fiokama bivšeg direktora govori i činjenica da je polovina poslanika još u ljeto 2018. pismeno izvijestila Agenciju o razlozima zbog kojih su navodno zaboravili da prijave da su od Skupštine primili dodatnih 400 eura krajem 2017.

Odluke da poslanici vladajuće koalicije krše Zakon potpisala je Perovićeva posljednjih dana avgusta, i to nakon urgencije CGO. Ta NVO je još u maju podnijela inicijativu Agenciji, kojom traže da se utvrdi da li su poslanici prekršili Zakon.

CGO je inicijativu uputio nakon što su “Vijesti” objavile da pojedini predstavnici naroda u parlamementu nijesu prikazali bonuse u svojim izvještajima o imovini i prihodima za 2017.

Radonjić nije odgovorio na pitanja da li ove slučajeve držao u fioci, s obzirom na to da su rezultati u mnogim slučajevima bili poznati prije dvije godine.

Na pitanje direktorici Jeleni Perović u vezi sa tim da li je utvrdila zašto odluke nisu ranije donijete, iz Agencije su odgovorili da su “do sada” donijeli ovih osam odluka i to u onim predmetima “gdje su se stekli uslovi za odlučivanje, a odluke su dostavljene podnosiocu”.

“U ostalim predmetima na koje se odnosi Vaše pitanje postupci su u toku, a Odluke će biti donijete u najkraćem roku. S obzirom na dužinu trajanja postupaka pokrenutih po inicijativi NVO CGO, njihovo okončanje, odnosno donošenje Odluka u predmetima gdje se za to steknu zakonski uslovi, jeste među prioritetima rada Agencije”, tvrdi se u odgovoru Agencije.

Moglo je biti gotovo za 15 dana

Odluke da poslanici Ana Nikolić, Momčilo Martinović, Danijel Živković, Filip Vuković, Bogdan Fatić, Genci Nimanbegu, Željko Aprcović i Petar Smolović krše Zakon donijete su 31. avgusta.

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je za “Vijesti” da su slučajevi poput ovih “mogli biti riješeni za dvije nedjelje, umjesto što su kupili prašinu skoro dvije i po godine u fiokama direktora Agencije”.

“Činjenica da je nova direktorka smogla snage da potpiše odluke protiv funkcionera DPS-a i nekih od njihovih partnera dan nakon proglašenja izbornih rezultata, iz kojih je bilo jasno da su oni izgubili vlast, tužan je pokazatelj njenog ličnog i profesionalnog integriteta. To kalkulisanje sa odlukama koje mogu naškoditi vlasti od strane rukovodioca ovakvih institucija poništava suštinski njihovu nezavisnost i podsjeća nas kako je neophodno provjetravanje u tim strukturama”, smatra Uljarevićeva.

Mada im je sada trebalo gotovo dvije i po godine, u registru Agencije se mogu naći odluke u kojima je kompletan postupak završen za manje od mjesec.

Uljarevićeva ističe da je Agencija u dosadašnjem postupanju pokazala izuzetnu agilnost kad su bili u pitanju opozicioni javni funkcioneri i prijave koje su se odnosile na njih su rješavane u vanredno kratkom roku.

“To ukazuje da tamo ima stručnog kapaciteta među službeničkim kadrom, ali i da je rukovodstvo bilo i ostalo partijski ograničeno što je rezultiralo i ovakvim selektivnim pristupom”, smatra ona.

Neki saglasni da su prekršili zakon, neki se nisu snašli sa aplikacijom

Agencija onima protiv kojih vodi postupak daje dvije prilike da se izjasne na rezultate ispitnog postupka.

Uvidom u odluke dostavljene CGO vidi se da je, na primjer, Ana Nikolić 18. juna 2018. godine obavijestila Agenciju da je “nenamjernim previdom izostavila da prijavi dodatak na zaradu”, a mjesec i po dana kasnije, 27. jula, da je saglasna s nalazima da je prekršila zakon.

Isto obrazloženje je 20. juna dao Filip Vuković, a dan kasnije Momčilo Martinović. Agencija je u prvoj polovini jula dala Vukoviću priliku da drugi put odgovori na nalaze Agencije, ali on to pravo nije iskorisio. Martinovićeva je potvrdili da nije prijavio varijabilu 6. avgusta 2018. godine.

Bivši poslanik a sadašnji predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović 20. juna 2018. obavijestio je Agenciju da je propustio da prijavi bonus “usljed okolnosti koje su nastupile u kratkom roku, izazvane prelaskom s jedne funkcije na drugu”, a mjesec dana kasnije, 27. jula, naveo je da nije znao da se radi o varijabili jer “o istom nije donesen odgovarajući obavještajni akt, koji je kako sam kaže, u zakonskoj nadležnosti generalnog sekretara skupštine i kolegijuma predsjednika Skupštine”.

Fatić je 31. jula 2018. godine kazao da je zbog nesnalaženja u aplikciji Agencije izostavio da prijavi varijabilu. Agencija mu je drugu priliku pružila u novembru iste godine, ali je nije iskoristio.

Nimanbegu je kazao 5. juna da se radi o nenamjernom previdu i da je u tom periodu bio često na bolničkom liječenju. Dva puta mu je data prilika da se izjasni na nalaze, 24. jula 2018. godine i 3. oktobra 2019. godine, ali on nije iskoristio svoje pravo.

Poslanik Danijel Živković je 18. juna obavijestio Agenciju da je riječ o “nenamjernom previdu”, ali je Agencija čekala do 3. oktobra 2019. godine da poslaniku pošalje obavještenje o rezultatima ispitnog postupka. On nije iskoristio to pravo.

Bivši poslanik a sadašnji predsjenik Opštine Kotor Željko Aprcović 27. juna 2018. je obavijestio Agenciju da je riječ o nenamjernom previdu, ali je Agencija tek 12. septembra 2019. poslala poslaniku obavještenje o rezultatima ispitnog postupka. Ni on nije iskoristio pravo da odgovori.

ASK je slala na drugo izjašnjenje poslije urgencije CGO iz septembra 2019. godine.

Urgencije Savjetu bez rezultata

Savjet Agencije je tražio od Radonjića da ih informiše u vezi sa tim šta se dešava sa tim slučajevima, a sredinom oktobra ih je njegov tadašnji zamjenik Savo Milašinović obavijestio da su pokrenuti postupci protiv osam poslanika, pri čemu su u tom trenutku tri predmeta u pripremi nacrti odluka, u četiri su upućeni rezultati o ishodu ispitnog postupka, a u jednom Agencija ne može ni da uruči poziv za saslušanje poslanika. Ti podaci ne odgovaraju podacima iz odluke.

“Ne treba zaboraviti ni da je ovaj Savjet ASK-a izabran isključivo glasovima DPS-a i partnera, i da smo tom istom Savjetu podnosili urgencije u vezi sa ovim pitanjem od dana kad su održali prvu sjednicu i to nije imalo nikakvog efekta. Mislim da svi akteri treba maksimalno da testiraju nezavisne institucije poput ASK-a kako bi se što jasnije vidjele nedostatnosti i samim tim da se može intervenisati u pravcu njihovog saniranja. Te intervencije će, prije ili kasnije, pored zakonodavnih, neumitno uključiti i kadrovske promjene, jer ljudi su ti koje čine institucije funkcionalnim ili ih, radi nekih partikularnih interesa, ograničavaju, a nekad čak i blokiraju. Zato je presudno važna i uloga kritički orijentisanih NVO i medija, a što je i ovaj slučaj dokazao”, kazala je Uljarevićeva.

Dali mu novu državnu agenciju, dok su postupci čekali

Skupština je krajem decembra izabrala Sretena Radonjića za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka.

To je uradila glasovima poslanika vladajuće koalicije.

U tom trenutku su za njega glasala šest od osam poslanika za koje je u tom trenutku postupak bio u toku, ali nije bio objavljen.

To su Nikolićeva, Martinović, Vuković, Fatić i Nimanbegu.

Prethodno je Administrativni odbor podržao to da Radonjić bude predsjednik Savjeta.

Članovi Odbora su Nikolićeva i Fatić, a kao zamjena umjesto Marte Šćepanović na odboru je glasao Martinović a umjesto Ervina Ibrahimovića je glasao Nimanbegu.

Preporučujemo za Vas