POSAO NEĆE BITI LAK

Reforma tužilaštva: Stare muke i za novu vlast

Šta čeka parlamentarnu većinu u procesu, kako tvrde, oslobađanja ključnih institucija za vladavinu prava

72866 pregleda 222 reakcija 19 komentar(a)
Vrhovno državno tužilaštvo od oktobra u v.d. stanju: Ivica Stanković (arhiva), Foto: Boris Pejović
Vrhovno državno tužilaštvo od oktobra u v.d. stanju: Ivica Stanković (arhiva), Foto: Boris Pejović

Nova vlast prije, ali i nakon pobjede na parlamentarnim izborima, najavila je kao ključni zadatak “oslobađanje”, odnosno reformu tužilaštva, izbor vrhovnog državnog tužioca i Sudskog savjeta - institucija ključnih za vladavinu prava...

Ipak, taj posao neće biti lak.

Kada se konstituiše nova Skupština, poslanici novog saziva moraće pod hitno da se se pozabave izborom novog vrhovng državnog tužioca - figure koja pojedinačno ima najveću odgovornost za uspostavljanje vladavine prava u državnom aparatu.

Dosadašnji kandidat za VDT-a Lidija Vukčević nije prošla u prvom krugu glasanja u prethodnom sazivu parlamenta, a prilikom ljetošnjeg izbora bilo je jasno da nema naklonost opozicije.

Stari saziv nije stigao da zakaže novi krug glasanja, pa je taj posao ostavljen za novu skupštinsku postavu

To će značiti da će se 2. krug glasanja za kandidatkinju zakazati, najvjerovatnije, već krajem oktobra gdje će specijalnoj tužiteljki biti potrebno 49 glasova, što i u ovoj partijskoj kompoziciji izgleda nedostižno...

Ako Lidija Vukčević na tom skupštinskom glasanju ne dobije tri petine glasova, trka za prvog čovjeka tužilačke organizacije će morati da se vrati na početak.

Vukčević
Vukčevićfoto: Boris Pejović

Prethodni postupak za izbor VDT-a trajao je čak osam mjeseci, a ukoliko sve krene iznova, Crna Gora će morati još dugo da čeka da dobije novog šefa tužilačke organizacije.

U tom slučaju na potezu će ponovo biti Tužilački savjet, koji će na nekoj od narednih redovnih sjednica morati da raspiše javni 15-dnevni konkurs za izbor vrhovnog državnog tužioca.

Članovi TS nakon toga dužni su da urade intervjue sa prijavljenim na konkursu, a potom da za svakog od njih, koji ispune uslove, pribave mišljenje proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva.

Tek nakon toga TS će od prijavljenih pravnika izabrati kandidata i predložiti ga Skupštini...

Direktorica “Akcije za ljudska prava” Tea Gorjanc Prelević, rekla je da smatra da sadašnji kandidat za VDT-a neće biti izabrana na tu funkciju, zbog čega će biti pokrenut novi postupak.

Tea Gorjanc Prelević
Tea Gorjanc Prelevićfoto: Boris Pejović

“U Skupštini je potrebno da najmanje 49 glasova poslanika glasa za taj izbor u drugom krugu (3/5 većina) ili 54 (2/3 većina) u prvom. Osoba koja se kandiduje za VDT ne mora da bude državni tužilac, ali mora da ispunjava opšte uslove za izbor državnog tužioca... Pored toga, ta osoba treba da se odlikuje ‘profesonalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima’ “, navela je Gorjanc Prelević.

Između dva kruga glasanja u parlamentu mora da prođe najmanje mjesec kako bi se na plenumu tropetinskom većinom birao VDT.

Da će izbor VDT-a biti težak zadatak i nove vlasti više je nego jasno jer koaliciona trojka ima 41 mandat, što će značiti da bi do magične cifre od 49 potrebnih glasova u drugom krugu, osim manjinskih partija i SDP-a morati da privole i jednog poslanika DPS-a ili SD-a...

Reformom Ustava iz 2013. godine, način izbora VDT-a, za koji su potrebni dvotrećinska ili tropetinska većina u parlamentu, otežao je posao oko izbora, ali je uslovio da se i opozicija uključi u izbor osobe, koja ima najveću odgovornost za uspostavljanje vladavine prava, pojasnila je Gorjanc Prelević.

“To što su i opozicioni poslanici glasali za izbor Ivice Stankovića 2014. godine u Skupštini, njemu jeste dalo potreban legitimitet. Drugo je pitanje je li on to opravdao. Izbor novog VDT-a je neophodan za pomak Crne Gore ka vladavini prava. To je toliko prijeko potreban opšti interes, da bi svako protivljenje nekom razumnom predlogu kandidata, bez mrlje u karijeri, izgledao samo kao namjera da se obezbijedi odstupnica onima koji su vršili krivična djela”, rekla je Gorjanc Prelević.

Način izbora VDT-a bio je i pitanje oko kojih su ugledni pravnici oprečno razmišljali tokom prošlogodišnih skupštinskih radnih grupa Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, gdje je naglašeno da ovakav način djeluje kao “blokirajući za izbore u pravosuđu”...

Tada je predloženo da se razmisli o promjeni Ustava u tom dijelu - da se prilikom glasanja za članove Sudskog savjeta u prvom krugu glasa dvotrećinskom većinom, a da se u drugom glasa apsolutnom većinom u parlamentu...

Savjetnik predsjednika države i član te radne grupe iz akademske zajednice Boris Bastijančić tada je predložio da bi tu normu trebalo propisati i u slučaju izbora sudija Ustavnog suda kao i vrhovnog državnog tužioca.

“Razlog za takav predlog je potencijalni problem u praksi, odnosno, moguća blokada funkcionisanja državno - tužilačke organizacije i Ustavnog suda, nakon isteka mandata, a imajući u vidu postojeća ustavna rješenja u odnosu na njihov izbor”, upozorio je tada Bastijančić.

Boris Bastijančič
Boris Bastijančičfoto: Boris Pejović

Gorjanc Prelević u analizi za “Vijesti” tvrdi da su za reformu pravosuđa ključne institucije - Sudski savjet i Tužilački savjet, koji biraju, sankcionišu i razrješavaju sudije i državne tužioce, kao i VDT, koji predsjedava TS i rukovodi radom državnog tužilaštva.

“Ove savjete treba da čine nezavisne osobe, lišene političkih i drugih sukoba interesa. Međutim, zakonom predviđeni uslovi za izbor članova tih savjeta nisu dovoljni, pa je tako bilo moguće da u članstvo savjeta uđu i supruge najviših državnih funkcionera, i osobe koje su prethodno bile na mjestu pomoćnika ministra i generalnog sekretara vladajuće političke partije ili i raniji predstavnik opozicione partije u državnoj izbornoj komisiji.

Oni npr. ne bi mogli da budu članovi Savjeta RTCG ili Savjeta ASK, jer su zakonima koji uređuju te druge institucije propisane garancije protiv sukoba interesa.

Sad bi trebalo dopuniti zakone o državnom tužilaštvu i sudskom savjetu da bi se takvi sukobi interesa ubuduće izbjegli. Posljednjih godina na to Crnoj Gori ukazuje i GRECO, tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije, pa će se to vjerovatno i uraditi”, kazala je Gorjanc Prelević.

Vrhovno državno tužilaštvo je od oktobra prošle godine u v.d. stanju od kada je tijesnom većinom u Tužilačkom savjetu dotadašnji VDT Ivica Stanković dobio mogućnost da i dalje rukovodi tužilačkom organizacijom.

Postoji mogućnost i da Tužilački savjet i prije okončanja postupka za izbor novog VDT-a promijeni odluku, te da Stanković ne bude više na mjestu v.d. rukovodioca već da se privremeno imenuje neko drugi iz reda tužilaca. VDT se bira na period od pet godina, a ista osoba može da bude birana najviše dva puta.

Ima li nade za Sudski savjet?

Prioritet nove parlamentarne većine je izbor vrhovnog državnog tužioca, a zatim bi uporedo ili nakon toga morali da se pozabave izborom uglednih pravnika, koji nedostaju Sudskom savjetu.

“S obzirom na to da je mandat četiri člana Sudskog savjeta iz reda pravnika istekao još 2. jula 2018. godine. Predsjednik Savjeta, profesor Mladen Vukčević, u međuvremenu je dao ostavku, tako da predsjedavajuću funkciju obavlja doc. dr Vesna Simović Zvicer, jedna od tri preostala pravnika u savjetu kojima je izmjenom zakona produžen mandat. U međuvremenu su sprovedena dva neuspješna konkursa za izbor pravnika u Sudski savjet. Po posljednjem, trećem konkursu, je sproveden prvi krug glasanja 30. jula, u kome četiri predložena kandidata nisu dobila potrebnu većinu (Gavrilo Čabarkapa, Ibrahim Husejnović, Lidija Kovačević i Ljubinka Popović Kustudić). Ostalo je da se o njima poslanici izjasne u drugom krugu glasanja, kada će biti potrebno da za njihov izbor glasa 49 poslanika. Imajući u vidu da nisu dobili podršku opozicionih poslanika u prvom krugu, mislim da je izvjesno da od njihovog izbora u novom sastavu Skupštine nema ništa”, smatra Gorjanc Prelević.

U v.d. stanju i 10 tužilaštava

Nije samo Vrhovno državno tužilaštvo u v.d. stanju, već još 10 osnovnih i viših tužilaštava više od godinu nema rukovodioce sa punim mandatom.

“Vijestima” je iz Tužilačkog savjeta odgovoreno da je TS raspravljao o kandidatima u postupku izbora rukovodilaca državnih tužilaca ali da još nema odluke.

“Napominjemo da državna tužilaštva u kojima funkciju rukovodilaca obavljaju zamjenici rukovodilaca nesmetano funkcionišu, sve mjere i radnje iz nadležnosti ovih tužilaštava preduzimaju se efikasno i u skladu sa zakonom”, piše u odgovoru.

Izbor rukovodilaca tužilaštava kasni jer članovi TS-a mjesecima vagaju kakvu odluku da donesu te da li pojedini rukovodioci, koji su se prijavili na konkursu, imaju pravo da dobiju i 3. mandat ili im je to zapravo tek 2. put da budu na rukovodećem mjestu.

Na konkurse za rukovodeća mjesta u tužilaštvima prijavilo se čak sedam tužilaca, koji su prema Zakonu o državnom tužilaštvu iz 2015. godine, već ispunili zakonski limit od dva mandata na mjestu rukovodioca. Njima, ukoliko bi ih Tužilački savjet ponovo izabrao, bi to bio zapravo treći mandat, a ta zakonska “rupa” se pravda semantičkom promjenom naziva “tužilac” u “rukovodilac tužilaštva”...

Mandat Tužilačkog savjeta ističe u januaru 2022. godine, a da bi član TS-a bio razriješen prije isteka mandata potrebno je da, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, „dužnost vrši nesavjesno i neprofesionalno“ što znači da postupa suprotno zakonskim ovlašćenjima ili neispunjava zakonom propisane obaveze.

“Većina u Tužilačkom savjetu predlaže razrješenje nekog od svojih članova onom organu koji je tog člana izabrao, dakle, Konferenciji državnih tužilaca, ako se radi o članu iz reda državnih tužilaca, Skupštini, ako se radi o članu iz reda uglednih pravnika i ministru pravde ako se radi o članu koji je predstavnik državne uprave za poslove pravosuđa. Naravno, mandat člana Tužilačkog i Sudskog savjeta može da prestane i ostavkom, i prestankom funkcije na osnovu koje je osoba izabrana u Savjet, pa tako ako neko prestane da bude sudija ili tužilac ili zaposlen u ministarstvu pravde onda prestaje da bude i član savjeta. Član savjeta se razrješava i ako bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora”, pojasnila je direktorica HRA.

Konferencija državnih tužilaca razrješava članove Tužilačkog savjeta, koji su iz reda tužilaca, tajnim glasanjem pri čemu je potrebna većina glasova prisutnih članova (najmanje dvije trećine članova mora biti prisutno).

Katnića ruše ako mu nađu grešku

Prvi na udaru nove vlasti sasvim je izvjesno biće glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Milivoje Katnić
Milivoje Katnićfoto: Savo Prelević

Prvi čovjek Specijalnog državnog tužilaštva, 3. jula dobio je novi petogodišnji mandat, a da bi bio smijenjen sa funkcije GST prije ljeta 2025. godine, morala bi prethodno da se utvrdi njegova odgovornost za specifične disciplinske prekršaje kao što su: suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u državnom tužilaštvu; onemogućava vršenje nadzora u tužilaštvu; neprimjereno se odnosi prema strankama i zaposlenima; ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netačne izvještaje o radu i druge podatke u skladu sa zakonom; ne postupa po pritužbama na rad državnih tužilaca, u skladu sa propisima; suprotno zakonu oduzima dodijeljene predmete; u postupku nadzora nad obavljanjem poslova tužilačke uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova tužilačke uprave koje štete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkciji državnog tužilaštva; ne podnese predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca u slučajevima propisanim ovim zakonom, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za disciplinsku odgovornost; bude ocijenjen ocjenom nezadovoljava.

Odgovornost utvrđuje Tužilački savjet na zahtjev disciplinskog tužioca, kome predlog za pokretanje postupka mogu da upute ministar pravde i vrhovni državni tužilac

Katnića bi funkcije GST-a mogli da razriješe i ako bi protiv njega bio pokrenut krivični postupak za djelo koje bi ga činilo nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije, jer bi on kao tužilac u takvom slučaju morao biti udaljen od vršenja funkcije.

O tome odlučuje Tužilački savjet na zahtjev disciplinskog tužioca, kome takav predlog mogu uputiti vrhovni državni tužilac ili ministar pravde.

GST, kao i svaki drugi tužilac, može biti razriješen tužilačke funkcije ako počini neki od najtežih disciplinskih prekršaja, o čemu odlučuje Tužilački savjet, u postupku koji pokreće disciplinski tužilac.

“Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti u tom slučaju Tužilačkom savjetu, odnosno disciplinskom tužiocu može da podnese vrhovni državni tužilac, ministar pravde i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih tužilaca, koji ovaj predlog dostavlja disciplinskom tužiocu na dalje postupanje. Tek ako disciplinski tužilac ocijeni da ima osnova, pokreće disciplinski postupak u kome u krajnjem odluku donosi većina u Tužilačkom savjetu”, pojasnila je Gorjanc Prelević.