Bijelo Polje: Putevi propali odmah nakon asfaltiranja

Ruralni putni pravci, njih šest, rađeni u prošloj godini uz pomoć međunarodnog kredita IFAD-a, toliko loši da se lome pod nogama

21054 pregleda 5 komentar(a)
Propali putevi, Foto: Privatna arhiva
Propali putevi, Foto: Privatna arhiva

Predstavnici udruženja “Malina Polimlja“ tvrde da su odmah nakon asfaltiranja šest putnih pravaca rađenih po predlogu klastera malinara u prošloj godini ti putevi počeli da propadaju.

Pored toga, u ovoj nijedan njihov predlog za asfaltiranje nije prošao, zbog čega će tražiti studiju opravdanosti.

Asfaltiranje šest putnih pravaca u prošloj godini dio je projekta koji su malinari sproveli kao konstutivni član klastera u sklopu projekta “Razvoj klastera i ruralnih područja“, podržanih od Ministarstva poljoprivrede, lokalne uprave i IFAD UN koji je uključivao i dva vodovoda, ukupne vrijednosti 300 hiljada eura, dok su, kroz isti program, u ovoj godini njihovi predlozi odbačeni.

Predsjednik udruženja “Malina Polimlja“ i klastera “Bjelopoljska malina“ Andrija Delić, kazao je da su ga 20 dana nakon asfaltiranja, poljoprivredni proizvođači pozivali tvrdeći da je asfalt loše urađen i da je počeo da se raspada.

“Nakon obilaska putnih pravaca sam se uvjerio da se da su asfaltirani putevi veoma loše urađeni. Na pojedinim djelovima se vidjelo da asfalt spiraju kiše, da su neki od njih rađeni sa lošom podlogom, a čak se dešavalo da se u nekim djelovima pritiskom noge lomio“, priča Delić.

O svemu je usmenim putem obavijestio naručioce radova, Ministarstvo poljoprivrede, kao i lokalnu upravu, ali je dobio samo riječi obećanja da će srediti problem.

“Takođe, kontaktirao sam i firmu Štrabag koja je izvođač radova i u razgovoru sam dobio obećanje da će se svaki putni pravac gdje je to neophodno popraviti. Međutim, vrijeme je prolazilo i osim datih obećanja ništa se nije desilo. Ja sam se, zatim, pismenim putem obratio Ministarstvu poljoprivrede i lokalnoj upravi - sektoru za izgradnju i investicije da mi dostave ugovor između njih, kao naručioca radova, i Štrabaga kao izvođača, kako bih vidio konkretnije kakve karakteristike ti putni pravci treba da imaju. Međutim, naišao sam samo na ignorisanje“, priča Delić.

foto: Privatna arhiva

On je naveo da je zbog ćutanja administracije slao urgencije, na šta mu je ministar poljoprivrede Milutin Simović dopisom praktično naveo da je ugovor na sajtu Ministarstva u odjeljku IFAD UN projekat, gdje stoje samo generalije (ko je naručilac, izvođač, cijena radova po opštinama, koji je sud nadležan u slučaju spora...), ali ne i generalije u vezi karakteristika puta, zbog čega je ponovo slao zahtjev da mu dostave generalije, ali odgovora nije bilo ni od Ministarstva ni od Opštine.

Zbog svega, Delić se žalbom obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, sa dokazima “da se administracija ponaša protivno članovima 3, 5, 13, 17 i 19 Zakona o slobodnom pristupu informacijama”.

“Ni Agencija nije reagovala, iako je u roku od 15 dana bila dužna da mi dostavi tražena dokumenta, niti je reagovala na urgenciju. Nakon što je time okončan upravni postupak, pokrenuo sam spor pred Upravnim sudom u Podgorici. Poljoprivrednici sa ovih područja moraju dobiti puteve kakve i zaslužuju, kako je predviđeno ugovorima, jer biti poljoprivrednik na sjeveru nije način života već preteška i mučna borba za ostanak na svom ognjištu. Sela su nam se ispraznila uglavnom zbog nepostojanja osnovnih uslova za život, a jedan od tih uslova su i putevi. Naročito kada se na tom području pokušava podići poljoprivreda na neki viši nivo od primitivnog“, kazao je Delić, dodajući da za pravdu ići i do Strazbura. Pored ovog problema, Delić je ukazao na upitnost Studije opravdanosti za putne pravce koji su, kroz isti kredit IFAD UN-a, ove godine, predloženi za asfaltiranje, jer nijedan putni pravac koje je predložilo udruženje “Malina Polimlja“ nije prihvaćen, već je ocijenjeno da su studije neopravdane.

“Samim tim vidjećemo da li je bilo i zloupotrebe službenih ovlašćenja od strane i predstavnika lokalne uprave i Ministarstva poljoprivrede u ovom projektu. Da li je došlo do ‘naduvavanja statistike’ da bi jedan put bio opravdan i drugo“, kazao je Delić, dodajući da ovu bitku vodi godinu dana.

Opština: Putevi korišteni nenamjenski, ispravljeni nedostaci

Iz Opštine u odgovoru dostavljenom “Vijestima“ navode da su putni pravci predloženi od malinara 2019. godine urađeni kvalitetno. “U Bijelom Polju je formiran klaster malinarstva pod nazivom klaster ‘Bjelopoljska malina’, u čijem sastavu su, pored proizvođača, hladnjačari i rasadničari. Putni pravci koji su urađeni na predlog klastera, urađeni su kvalitetno i u skladu sa potrebama razvoja ruralnih područja. Radi se o nekategorisanim ruralnim putevima i na većini putnih pravaca su mještani prisustvovali u toku asfaltiranja, izražavajući veliko zadovoljstvo“, piše u odgovoru.

Navodi se da je putni pravac u MZ Godijevo, u dužini od 500 metara, koštao 28.193 eura; u MZ Bistrica, dugačak 500 metara - 30.486; MZ Čeoce, 300 metara, 33.618; MZ Cerovo, 500 metara - 51.470 MZ Nedakusi, 500 metara - 48.543, a u MZ Rasovo, dva putna pravca ukupne dužine od dva kilometra koštala su 165.50. Na pitanje da li su putni pravci građeni novcem crnogorskih obveznika, s obzirom da je kredit Ministarstva uzelo od IFAD UN iz Rima, iz Opštine pojašnjavaju da po pravilima međunarodnog projekta, jedan dio učešća obezbjeđuje Opština i krajnji korisnici, dok je drugi dio obezbijeđen iz sredstava IFAD zajma i od strane Ministarstva. Na tvrdnje malinara da su putevi bili u stanju propadanja poslije nekoliko dana navode da nisu dobili nikakav prigovor od strane klastera, koji je poslao zahtjev za te putne pravce.

“Međutim, u saznanju smo da su neki od putnih pravaca imali određene nedostatke, većinom uslovljene nenamjenskim korišćenjem seoskih puteva koji su pravljeni za potrebe sela, a ne za transport težina većih od 40 tona. Reagovali smo popravkom tih putnih pravaca, iako se oni ne koriste za potrebe koje su nam predstavljene i na osnovu kojih smo pravili predviđanja opterećenosti puteva na tim lokacijama. Što se tiče traženja ugovora od strane udruženja ističu da je taj zahtjev o traženju ugovora na uvid, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ušao u proceduru, te da će dobiti epilog shodno proceduri zakona”.

Bonus video: