Osim toga što je mjesto okupljanja vjernika punih osam vjekova, katedralni manastir eparhije budimljansko-nikšićke Đurđevi stupovi u Beranama u posljednje vrijeme je i velika fabrika hrane.
Na svom gazdinstvu u krugu manastira vrijedni monasi, kojima nerijetko pomaže i sam vladika Joanikije, uveliko proizvode mlijeko, čuveni sir - mladi i stari punomasni, tražen na trpezama od Berana do primorja...
“Uskoro krećemo i sa proizvodnjom kajmaka”, kaže monah Anastasije.
On je već punih trinaest godina u Beranama i vodi manastirsku ekonomiju, na kojoj nema vrste voća, žita i povrća koje se ne proizvodi.
„Farma, na kojoj je dvadesetak krava, formirana još za vrijeme projekta Mednem i podržana od Ministarstva poljoprivrede, biće uskoro bogatija za još 16 grla. Vidite, napravili smo im modernu štalu, koju širimo. Tu je senik, neophodne mašine za pripremu hrane”, priča Atanasije.
Dok iščekuje da se pojavi domaćica koja spravlja razne vrste sireva, ovaj čovjek pokazuje modernu manastirsku mljekaru.
“Mlijeko smo ranije predavali mljekari Zora, ali došlo je do problema zbog neplaćanja, pa smo napravili svoju siraru. Ekonomiju je začeo blaženopočivši protosinđel Nikodim, koji je najprije počeo da sadi šljive, ali se sve uozbiljilo dolaskom vladike Joanikija”, prisjeća se otac Atanasije.
Ne propušta priliku da pomene i oca Andronika, koji je na manastirskoj zemlji počeo sa podizanjem plastenika, u kojima se proizvedu velike količine povrća.
Atanasije nerado priča o svom udjelu u procvatu ekonomije, koja je poznata ne samo vjernicima, nego svima koji makar iz radoznalosti navrate u obilazak.
Ekonomija se prostire na nekoliko hektara, a tu je mjesto našao i uljanik, iz koga se vrca čuveni, potpuno prirodni i ekološki med.
“Plastenike sada vodi otac Jerotej Kaluđerović, iguman manastira, koji se bavi i uzgojem paulonije, ali i upravlja ratarskom proizvodnjom. Tu je i radionica za proizvodnju svijeća. Radili bismo još toga, ali nam je potrebno još ruku”, kaže monah Anastasije.
Bez previše vremena za priču, već priprema traktor za radove u poljima oko manastira.
Dobar dio proizvoda sa manastirske ekonomije dolazi do gladnih usta preko narodne kuhinje koju je u prvoj polovini ove godine otvorila dobrotvorna Fondacija Mitropolije Crnogorsko-primorske Čovjekoljublje.
To je prva narodna kuhinja takve vsrte na sjeveru Crne Gore, a fondacija je ranije narodne kuhinje otvorila u Podgorici i na Cetinju.
Iz eparhije budimljansko-nikšićke tada je saopšteno da će narodna kuhinja usluge pružati socijalno ugorženim porodicama i pojedincima, među kojima je veliki broj raseljenih lica i izbjeglica koja nalaze utočište u izbjegličkim kampovima u Beranama.
I zaista - od kada je počela sa radom Narodna kuhinja „Divna Veković“ pri manastiru Đurđevi stupovi, iz mjeseca u mjesec, povećava se broj korisnika ove dobrotvorne ustanove, jedne od rijetkih koja brine o onima kojima je pomoć potrebna.
Prema riječima upravnika svještenika Željana Savića - prilikom zvaničnog početka rada Narodne kuhinje u Beranama, podijeljeno je pedeset obroka za korisnike, a narednih mjeseci, povećavao se broj porodica, odnosno članova, kojima je ta vrsta pomoći dobrodošla.
“U maju je topli obrok obezbijeđen za 27 porodica, odnosno 50 članova, u junu za 32 porodice, tačnije 61 korisnika, tokom jula pomoć su dobila 62 lica, u avgustu je Narodnu kuhinju koristio 71, a u septembru 69 korisnika“, navodi Savić.
Napominje da postoje tri punkta na kojima se obezbjeđuje hrana, a onima koji su nemoćni i stari, o kojima nema ko da brine, obroci se nose kućama.
Tako je od svetog mjesta okupljanja vjernika, preko poljoprivrednog gazdinstva, odnosno ekonomije i narodne kuhinje, manastir Đurđevi stupovi postao poznat i kao velika farma hrane i utočište za gladne.
Bonus video:
